Ocjenjivanja 2. studeni 2015.

Zagorski Chef 2015. Marko Futivić do pobjede glavnim jelom Jaje na kokoš i desertom Tko je smjestio vjeverici?

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 16 komentara

Kulinarski show Chtef Zagorski chef 2016. po svemu sudeći i peti će se put od ukupno šest natjecanja održati ponovno u BlueSun Hotel Kaj u Mariji Bistrici, jer je  Zagorski Chef 2015. Marko Futivić, šef kuhinje toga hotela. Naslijedio je na tronu svoga prethodnika u kuhinji i trostrukoga pobjednika chefa Tomislava Kožića (koji nažalost više i ne kuha u Zagorju). Direktorica Bluesun Hotela Kaj Martina Kovačić i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički bii su, dakako, izuzetno ponosni.

Podsjećamo da su Oblizeki od prvoga Zagorskog Chefa jedan od medijskih pokrovitelja priredbe.

 

 Kuharskom vještinom do pobjede

Chef Futivić je u srijedu 28. listopada 2015. pobijedio glavnim jelom Kokoš na jaje i desertom Tko je smjestio vjeverici. Drugi je Mirko Ljubić iz restorana Dvorac Mihanović iz Tuheljskih Toplica, a treći Mislav Božić  iz Hotel & Restoran Villa Magdalena iz Krapinskih Toplica.

Tako je, držeći se kriterija Hrvatskoga kuharskog saveza – izgled, okus, preciznost termičke obrade, sezona, usmena prezentacija, tematska sljedivost, harmonija svih komponenata slanoga i slatkog jela – odlučio ocjenjivački kuharski sud Slavko Večerić (predsjednik), počasni član Hrvatske kulinarske akademije i dio kulinarske tv emisije Kruške i jabuke, zatim Podravkin promotor Dražen Đurišević i Ivana Vukmanić, Gastronautova edukatorica i višestruko nagrađivana kuharica. Pretegla je očigledno kuharska tehnika.

Svake godine sedam ponajboljih kuhara u borbi za statue i prestiž

Slijedom sedam gora, sedam rijeka, sedam ljekovitih izvora i sedam gradova marketinši odlično osmišljenje zagorske Bajke na dlanu uz chefa Futivića u kulinarskom showu Chtef Zagorski chef natjecalo se sedam ponajboljih zagorskih kuhara: Jakov Mirt iz Termi Jezerčica iz Donje Stubice (glavno jelo Jesenska rapsodija u Zagorju i desert košarice i rolada od oraha i grožđa), Mislav Božić iz Hotela & Restorana Villa Magdalena iz Krapinskih Toplica (glavno jelo Kokoš Hrvatica iz zagorskih trnaca i desert Krema od hajdine kaše na kulisi od oraha), Ivan Đurkin Benkotić iz Restorana cateringa Sermage iz Sv. Križa Začretja (glavno jelo Napirlitani Štefek i  desert Nacifrani vanjkušeki), Mirko Ljubić iz Restorana Dvorca Mihanović iz Tuheljskih Toplica (glavno jelo Hrvatica zagorskih brega i desert kolač s orasima i jabukom na želeu od jabuke jonagold), Marko Živaljić iz Majsecova mlina iz Donje Stubice (glavno jelo Leteća Hrvatica i desert Balonček od heljde) i Zdenko Brlić iz Restorana Kod Golubeka iz Zaboka (glavno jelo Punjen, kuhan i pečen kokot u varivu od repe i hajdine kaše i desert Orahovi cimplati od hajdinog brašna). Glavninu izvedbi nisam dospjela kušati, a za neke bih savjetovala da ih, s obzirom na tehnologiju, ne pokušavate skuhati doma, jer su, ako niste vješti, vrlo zahtjevna.

Zadatak im je bila priprema glavnoga jela i deserta sa zadanim namirnicama. Poslije tipičnih zagorskih namirnica proizvodnju kojih žele potaknuti i koje žele promovirati, brendirati i zaštititi poput zagorskoga purana, bagremova meda i mlinaca, i drugih, ove su godine tema bili meso kokoši Hrvatice, heljda i orasi.

 

 

 

 

Kokoš Hrvatica kao kulinarsko nadahnuće

Prof. dr. sc. Zlatko Janječić sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavio je kokoš Hrvaticu:

Hrvatica  ili Dudica počela se uzgajati u prvoj polovici 20. stoljeća na područjima uz tok rijeke Drave, a do danas je proširena i na ostale regije Hrvatske. Prve korake odabiranja i stručnog nadzora ove kokoši napravio je 1917. godine Ivan Lakuš iz mjesta Torčec u Podravini križajući domaću kokoš s Leghorn pijetlovima. Izlučivao je sve jedinke bijeloga perja, a ostavljao one s crnim, crvenim, smeđim i jarebičastim perjem. Konačan izgled i odlike današnje kokoši Hrvatice dobiva križanjem s pasminom Wellsummer. Najveći uspjeh kokoš postiže 1937. godine na državnom dobru Karađorđevo kraj Bačke Palanke, gdje je na natjecanju kokoši u nesenju jaja ta pasmina dala najbolje rezultate i tom prilikom i dobila ime Hrvatica. U drugom svjetskome ratu i kasnijim prodorom hibridnih pasmina uzgoj kokoši Hrvatica bio je potpuno potisnut. Krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca i Međimurske i Virovitičko-podravske županije pokrenuta je akcija za revitalizacijom uzgoja kokoši Hrvatice.  

Zašto je važna ta pasmina o kojoj ne postoje kulturološki i povijesni zapisi? Kao hrvatska izvorna pasmina tradicionalno se uzgaja na tipično ekstenzivan način, na malim obiteljskim gospodarstvima, na otvorenome, na okućnicama i voćnjacima, gdje pronalazi hranjive tvari. Zbog skromnosti u ishrani, a dobrih materinskih svojstava, kvalitetna mesa i 200-tinjak jaja tijekom godine uzgajivači je izuzetno cijene.  Odrasle kokice teže 1,6 – 1,9 kg, a pijetlovi 2,2 – 2,6 kg, godišnje snesu, u povoljnim uvjetima držanja oko 200-220 komada jaja svijetlosmeđe ljuske.

Na području Hrvatske obitavaju četiri soja kokoši Hrvatice crvena, crna, jarebićasto-zlatna i crno-zlatno obojena perja. Za sve su sojeve karakteristični  bijeli podušnjaci. U selekciji je 2014. bilo 3521 kokoši i 381 pijetlova (HPA, 2015). Uzgajale su se u 20 hrvatskih županija i gradu Zagrebu.

U Krapinsko-zagorskoj županiji kokoš Hrvaticu uzgajaju: Božidar Županić iz Ledina Klanječkih, Dražen Tenšak, iz P. Vidovca, Krapina, Štefica Halambek, Zelengaj, V. Trgovišće, Dragutin Siketić iz Bedekovčine  Božica Hrestak iz Pregrade.

Veliki dio rasplodnih životinja nije pod selekcijskim obuhvatom te se ukupan broj rasplodnih kokoši i pijetlova u Hrvatskoj procjenjuje na oko 10. 000. I broj rasplodnih životinja kao i broj uzgajivača svake godine raste.

Ugroženost i zaštita

Pasmina je značajna radi vrijednosti i jedinstvenosti genoma, adaptabilnosti i otpornosti, proizvodnje mesa visoke kakvoće, održavanja prepoznatljivosti ruralnih sredina, funkcije u očuvanju staništa te uloge u turističkim i folklornim manifestacijama. Osim za proizvodnju mesa i jaja korist kokoši Hrvatice je i u tome što su idealne za održavanje travnjaka na kojim se napasaju, osobito u voćnjacima gdje se njihov izmet može koristiti kao izvrsno organsko gnojivo, poglavito u ekološkoj proizvodnji. Uzgojem kokoši Hrvatica može se baviti profesionalno, kao dopunski izvor prihoda i kao hobi uzgoj.

Kokoš Hrvatica ugrožena je zbog nedovoljne konkurentnosti s obzirom na prinos mesa i jaja, depopulacije i urbanizacije ruralnih sredina, pada interesa za stočarsku proizvodnju, gospodarsku orijentaciju područja prema drugim granama privrede.

Zasad se štiti novčanim poticajima (60 kn po rasplodnoj životinji), pri čemu uzgajivači trebaju osigurati odvojeni smještaj za jata kojeg čini jedan pijetao puran i do deset kokoši istoga soja tijekom sezone parenja. Priprema se  Uzgojni program s ciljem održavanja izvornosti i genetske stabilnosti populacije. Predlaže se razvitak učinkovitih in situ  modela očuvanja, dosljedna provedba uzgojnog programa, uspostava suradnje svih subjekata u izradi i provedbi akcijskih mjera, nastavak javne novčane potpore, animiranje javnosti za potrebu očuvanja pasmine, promoviranje pasmine na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Uspije li se kokoš Hrvatica nametnuti u kulinarstvu, to bi zacijelo bitno potaknulo i uzgoj te lijepe kokice.

Zagorje 3D Gourmet Experience

Sjajno je što se odabrana publika, osobito novinari i ove godine članovi Kluba Gastronaut na dvodnevnome studijskom boravku u Zagorju, može na Chtefu Zagorskom chefu izravno upoznati i s ponajboljim priredbama i jelima (Babičini kolači, Štruklijada), namirnicama (mlinci), bučinim uljem, vinima (Bodren). Zanimljivost je i što su prošloga tjedna tri vrhunska zagorska restorana Academia, Villa Magdalena i klet Bolfan predstavili zajednički projekt Zagorje 3D Gourmet Experience, koji uključuje posebnu ponudu tri degustacijska menija sa po pet slijedova u svakome, podijeljenih u dvije sezone. Odlično je i što su gosti bili i mladi, na međunarodnim natjecanjima, već nagrađeni kuhari učenici Srednje škole Zabok, koji će se iduće godine, najavljuju organizator, već natjecati na Chtefu Zagorskom chefu.

Kad i župani kuhaju

Nije samo izborna kampanja bila povodom da ogledanje chefova okupi i zagorske političare, budući da je priredbu i započeo – i sam je promotivno na njoj kuhao! – prijašnji župan Krapinsko-zagorske županije, sada ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, a odlično ju je nastavio sadašnji župan Željko Kolar.

Siniša Hajdaš Dončić izrazio je zadovoljstvo što je i kulinarski show odigrao svoju ulogu u brendiranju Zagorja kao prepoznatljive turističke destinacije, kroz gastronomiju, koja u suvremenom turizmu 21. stoljeća, zajedno uz enologiju, postaje broj jedan. Da bi se to uzdiglo i više, valja  razmišljati i o otvaranju kulinarskih akademija na kojima bi se na jednoj višoj razini učilo o pripremanju autohtonih specijaliteta od namirnica iz Zagorja. Omogućit će nam to, zaključio je Hajdaš Dončić, da zatvorimo krug i da zaista Zagorje kao destinacija bude Bajka na dlanu.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar samo je sa zadovoljstvom mogao primate čestitke. Rekao je:

Već godinama brendiramo Zagorje kao ozbiljnu turističku destinaciju, što nije moguće bez turističkih djelatnika, bez ljudi iz struke, ali i zajedničkoga nastupa. Da smo na dobrome putu u nizu nagrada potvrđuju i najnovija nagrada Brand Leader za predvodnika kontinentalnog turizma u jugoistočnoj Europi te Dani turizma u Poreču  na kojima je odano veliko priznanje turizmu Krapinsko-zagorske županije, a od 28 nagrada u 7 kategorija, čak ih je 9 otišlo u Zagorje. Naravno da se uvijek može bolje i više, pa smo i krenuli izradu Master plana turizma Krapinsko-zagorske županije, s čijom implementacijom želimo kroz deset godina povećati broj dolazaka, noćenja broj zaposlenih za pet puta.

Motiv visok i odličan i za sadašnje i buduće ugostitelje, a posebice kuhare.

 

Objavljeno 2. studenoga 2015.

Na Oblizekima preporučujem srodne teme:

http://oblizeki.com/zagorski-chef-2015-marko-futivic%CC%81-do-pobjede-glavnim-jelom-jaje-na-kokos-i-desertom-tko-je-smjestio-vjeverici-15916

http://oblizeki.com/gastronauti-u-zagorskoj-jesenskoj-bajci-15967

http://oblizeki.com/tomislav-kozic-i-2013-najbolji-zagorski-chef-12427

Kokoš Hrvatica iz zagorskoga trnaca – raritetna, inspirativna i ukusna

http://oblizeki.com/zagorski-chef-ili-moze-li-i-zagorska-patka-uzletjeti-poput-zagorskog-purana-7748

http://oblizeki.com/chef-tomislav-kozic-i-akademia-opisuju-i-posluzuju-zagorsku-kuhinju-na-francuski-5656

http://oblizeki.com/sok-od-dumbira-na-zagorskim-bregima-10015

http://oblizeki.com/mislav-bozic-kuhao-bucu-po-receptima-iz-2186-godine-11438

http://oblizeki.com/zagorski-chef-ili-moze-li-i-zagorska-patka-uzletjeti-poput-zagorskog-purana-7748

http://oblizeki.com/7-babicini-kolaci-13-travnja-2013-u-klanjcu-9647

http://oblizeki.com/najbolji-zagorski-strukli-na-struklijadi-i-trezi-put-su-oni-restorana-rody-13216

http://oblizeki.com/6-struklijada-u-mariji-bistrici-13176

http://oblizeki.com/bagremov-med-zagorskih-brega-tako-djevicanski-11901

http://oblizeki.com/aronija-bez-dodataka-nije-fina-ali-je-takva-najzdravija-11955

http://oblizeki.com/meso-zagorskih-brega-oznacuje-zagorskoga-purana-zasticenoga-zemljopisnog-podrijetla-5371

http://oblizeki.com/zagorski-mlinci-sa-zagorskim-puranom-ali-sve-cesce-i-sa-%E2%80%93-spinatom-12055

http://oblizeki.com/zagorski-domaci-mlinci-iz-jertovackog-mlina-obitelji-goricki-7064