Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

O nama

Oblizeki su internetski magazin u kojemu njegujemo svakidašnju kulturu stola, hrane i prehrane, pića i dobroga druženja, priče oko stola. Donosimo vam novosti, analiziramo trendove, najavljujemo i izvješćujemo o događajima u nas i u svijetu. Dijelimo s vama lijepe doživljaje, a pozivamo vas da i vi s nama podijelite svoje. Predstavljamo zanimljive osobe vezane uz hranu, prehrambene proizvode i jela, mjesta gdje se dobro jede. Donosimo ideje kako da i sami pripremite i kušate nešto novo i zanimljivo itd.  Trudit ćemo se biti zanimljivi i onima koji žele samo pročitati nešto zanimljivo, a i onima koji pročitano žele primijeniti; onima koji su početnici, a i majstorima u kuhinji.

Što su Oblizeki? Naslov je to zavičajne čitanke Božice Brkan “Oblizeki – Moslavina za stolom”. Ta je kultna knjiga očigledno nadahnula da oblizekima drugi nazovu i tradicionalne domaće kolače (pekarnica Fino i friško, Novoselec), čokoladne slastice vruće iznutra (restoran Vinodol, Zagreb), plate (Stara Vura, Kumrovec), restorane s roštiljem (Zagreb, Trešnjevka), tvrtke za catering (Oblizeki d. o.o., Zagreb), čak i za tagove (i meni omiljenu Coolinariku), blogove (Štikleci i oblizeki Radio Martina) itd. Istoimenu prigodnu internetsku stranicu posvećenu informacijama samo o knjizi autorica je poželjela proširiti na internetski magazin Oblizeki želeći da on bude oblizek među stranicama o hrani i k tome još pun kojekakvih oblizeka. Želi ga podijeliti s onima kojima je stalo do velikih i malih životnih oblizeka.

Zbog uobičajene, makar male doze ironije i samoironije te sentimenta, “oblizek” – u nekim ga krajevima zovu još i “kerefek” i “prfuklin” – do kraja, bez ostatka, teško je prevediv kajkavski izraz za delikatesu, poslasticu i slasticu. On je, naime, piše B. Brkan:

Nekej fino. Nekej kej baš i ne moraš imeti, bez čega buš preživel, ali je tak lepo ak ga imaš. Nešto što je gotovo bolje ako za njim žudiš, nego ako ga imaš, ako ga imaš svaki dan. Rijetki si ga mogu priuštiti i kad nije basnoslovno skupi kavijar, jastog, idealno poželjno ostarjeli cognac, predikatno vino rijetkog i dobroga godišta. Oblizek je i jezična poslastica, okusna onomatopeja. Koja meni priziva moje kolače od moslavačkoga blata, moje djetinje madeleine – uistinu čak i božićne šape od masti, griza i možda, ali nije presudno, oraha – poslastice koja značenjski tako odskaču kao prezrela sočna malina (s ‘poljskim’ naglaskom, drugim otraga) od još zelene, poslije crvene ili žute okrugle šljive, kao šunka koju je na tavanu pod rogom jedva obišao prvi topli dim, od krumpera z table, kao pohani picek mejmešnak, od ostataka sirova lijevanog tijesta za kolače…

Magazin Oblizeki pomoći će vam da shvatite što se danas doista događa  s hranom “od njive do stola” ne zapostavljajući ni globalističke, a ni baštinske priče, autohtone i druge vrijednosti, kakvoću ponajprije, te osječajnu, nutricionističku i organoleptičku odnosno okusnu stranu hrane.

Nastojat ćemo da vam naše autorske priče, novinarski i književni te stručni ali popularno pisani tekstovi budu i poticajni vodiči i savjeti pri važnim i manje važnim izborima, a – uz shvatljive izuzetke, dakako – da recepti koje odaberemo za vas budu primjenjivi, provjereni i ekonomični – novčano, vremenski i energetski.

Nadamo se da ćete nam u našim nastojanjima i vi pomoći. Štoviše, da ćemo upravo uz vašu pomoć, prijedloge i primjedbe te pitanja, uspjeti okupiti i one kojima dosad internet kao medij nije bio blizak, a i da ćemo zaljubljenike u internet i uopće u moderne elektroničke medije zbližiti i s drugim, “starim” medijima, ponajprije knjigom i časopisima, te s drugim prijateljima Oblizeka i oblizeka uživo na našim radionicama i sl. Dobrodošli na Oblizeke.

Vaši autori

Božica Brkan, glavna urednica i osnivačica

Božica Brkan, utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga (i) o hrani (Oblizeki – Moslavina za stolom, Enciklopedija špeceraja) te petnaestak kuharica najnakladnijih u nas, a neke su prevedene i na više jezika (Hrvatska za stolom, Mediteran za stolom, Hrvatska jela na suvremeni način, Slastice u Hrvata, serijal Mala škola kuhanja itd.) i brojnih posebnih novinskih izdanja.

Pisala je i priloge za enciklopedije, scenarije (Vegetin TV-serijal Male tajne velikih majstora kuhinje) te organizirala ocjenjivanja hrane i pića, sajmove i festivale i sl. (Večernjakova Kulenijada, Proizvodi za Europu 92 na Zagrebačkom Velesajmu, Akademija zdravog življenja Electroluxa i Večernjeg lista, Zagrebački festival slastica, Festival slastica u Križu itd). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga novinarskog društva. Među osnivačima je Hrvatske udruge za zaštitu potrošača i Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Predaje stilistiku u medijskoj komunkaciji na studiju komunikologije na Hrvatskim studijima.

Ivan Brezak Brkan, izvršni urednik

Kao strateg za internet marketing i nove medije pomaže tvrtkama poput Microsoft Hrvatska u razvoju novih medija i sudjelovanju u društvenim mrežama poput Twittera. Urednik je i osnivač magazina o internetskim tehnologijama, poslovanju i kulturi – Netokracija. Stručni je suradnik za internet poslovanje vodećih hrvatskih IT časopis Bug, Mreža i Plan B. Piše o zbivanjima na internetskom tržištu srednje Europe za europsko izdanje vodećega svjetskog bloga o tehnologiji Techcrunch.

Marina Filipović Marinshe, urednica fotografije

Nagrađivana modna i art fotografkinja originalnom i smjelom fotografijom pomaže brendovima u stvaranju njihova vizualnog identiteta.

Radeći za bendove poput Elementala, glazbene izdavače poput Menarta te medije poput Indexa i Večernjeg lista, Marina nikada ne posustaje u pomicanju svog stila u ime kvalitetnije fotografije.

Miljenko Brezak

Miljenko Brezak, obrazovanjem magistar ekonomije, rođen je 1950. u Širincu kraj Križa. Odrastao je uz Plavi vjesnik, a najveći gubitak vremena u djetinjstvu bilo mu je čuvanje krava. U osnovnoj školi i gimnaziji u Križu osobiti interes pokazuje prema muzici (učitelj Popović), likovnom iskazu (akademski slikar i profesor povijesti umjetnosti Ivo Radošević) i fotografiji (Fotoklub u osnovnoj školi nastavnika matematike Stjepana Miščanćuka).

Tijekom studija vodi Fotoklub Ekonomiju na Fakultetu ekonomskih nauka u Zagrebu, a uz fotografiju u to vrijeme kratko razdoblje crta karikature bez riječi, fotokarikature, koje objavljuje u Studiju, glasilu DIP-a Novoselec, Čvorku,… U novije vrijeme ne odvaja se od malog digitalca, a iz analognog doba fotografije nastoji kvalitetnije presložiti kutije crno-bijelih i kolor negativa.

Robert Slezak, chef

Jedan od najcjenjenijih hrvatskih chefova. Završivši stručno školovanje u rodnoj Poljskoj do 2002. radio je u više od deset restorana i hotela kao šef kuhinje i voditelj ugostiteljstva, što mu je omogućilo razvitak i usavršavanje pod nadzorom vrsnih internacionalnih eksperata (Bernard Lussiana, Roman Ruciński, Pomsen Svay, Edgar Sanchez..).

U travnju 2002. zapošljava se u restoranu Vinodol u Zagrebu, a nakon tri mjeseca postaje šef kuhinje. Od 2004. šef je kuhinje restorana Balon, kojega 2005. uvodi u 100 vodećih hrvatskih restrorana te Yaxxa (od 2006.). Od studenog 2007. je  executive chef de cusine u Lobbyju. Prolazi više tečajeva tradicionalne i kreativne hrvatske kuhinje. U Puntu na natjecanju Zlatna Maslina 2005. osvojio je treće mjesto. Na Velesajamskom Kupu kuhara u 2007. osvojio je prvo mjesto i postao Naj zlatni kuhar Hrvatske, a “Svijet u čaši” dodjeljuje mu priznanje za doprinos unapređenju gastronomije u Hrvatskoj.

Ivanka Biluš

Ivanka Biluš autorica je najnakladnijih kuharica u Hrvatskoj i u Jugoslaviji. Diplomantica prve generacije Više pedagoške škole za ekonomiku domaćinstva osnovane u suradnji s FAO-om. Dugogodišnja je savjetnica za prehranu zagrebačkoga Centra za ekonomiku domaćinstva, predavač u ugostiteljskoj školi za odrasle i rukovoditeljica Podravkina Centra za istraživanje i unapređivanje prehrane.

Voditeljica je utjecajnih timova koji su na modernim postavkama, spajajući nutricionističku teoriju i gastronomskiu praksu, bitno usmjerili suvremenu te svakidašnju prehranu i gastronomiju u nas te joj nedvojbeno dali danas (na žalost, i izgubljen) prepoznatljiv identitet i za Podravku i za Hrvatsku. Uz ostalo, četvrt je stoljeća vodila ekipu TV serijala Male tajne velikih majstora kuhinje,  a od 1983. S različitim timovima objavljuje najprodavanije kuharice: domaći kolači, Jela s povrće, Jela s mesom, Riža, tjestenina…, jela iz leda, Hrvatska jela na suvrmeni način, Hrvatska za stolom, Slastice u Hrvata, Slatke fantazije, Vegeta TV recepti, mala kuharica, Mediteran za stolom, serijal Mala škola kuhanja itd.

Spomenka Štimec

Spomenka Štimec, profesorica njemačkoga i francuskoga, najznačajnija je hrvatska spisateljica koja piše na esperantu. Objavila je deset autorskih knjiga, a uredila brojne.  Uređuje i esperantski časopis Tempo, a radila je i na organizaciji Međunarodnoga festivala kazališta lutaka PIF. Član je Esperantske akademije i Svjetskog saveza esperantskih pisaca.

Zaslužna je za prevođenje Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića I. Brlić-Mažuranić na perzijski, japanski i bengalski, Waitapua Jože Horvata na kineski jezik is l. U Hrašćini  kraj Trgovišća obnovila je staru kuriju u kojoj se od 1995. u svibnju održava manifestacija Dan meteorita, a od 2004. u srpnju Susret esperantskih pisaca Srednje Europe.

Maja Matković

Maja Matković rođena je u Imotskome 10. ožujka 1957. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je jugoslavenske jezike i književnost te francuski jezik. U Večernjem listu je redaktorica i lektorica od 1979., u nekoliko mandata i voditeljica lektora.

Radila je i na niz izuzetno vrijednih knjiga, uz ostalo i udžbenika, časopisa te na jezičnom standardu Večernjeg lista. Majstorica jezika, a s obzirom i na četvoro djece i kuhanja, objavila je i: Ah, taj hrvatski! (Jezični savjetnik za svakoga) (2005.) i Jezični savjetnik Iz prakse za praksu (2006.)

Tatjana Bobanović

Tatjana Bobanović, zaljubljenica u prirodu, autorica je niza popularnih članaka o samonikome jestivom i ljekovitom bilju te gljivama, hrani iz prirodnoga vrta (Vrt Večernjeg lista, Lovački vjesnik itd.). Znanje crpi iz zajedničkog života i rada s jedinstvenim autorom slavne Enciklopdije samoniklog jestivog bilja Ljubišom Grlićem. Priredila je i njezino treće dopunjeno izdanje (2005.).

Kako bi spojila ljubav prema kulinarstvu s onom prema prirodi, posvetila se pripremi jela od samonikloga jestivog bilja i gljiva. Proučavajući gotovo isključivo stranu literaturu i recepte, sama je kreirala niz novih recepata koji sugeriraju kako da se od tih bogomdanih korisnih namirnica sprave zanimljiva i zdrava jela. U biljkama vidi ne samo sirovinu koja može pomoći ljudima u prehrani i liječenju, već i ljepotu koju pružaju izgledom, mirisom ili bojom.

Sandra Pocrnić Mlakar

Sandra Pocrnić Mlakar urednica je priručnika u Profilu, specijalizirana za psihologiju i zdravlje. Uz ostalo, uredila je Tkanje života i Život s različitima Mirjane Krizmanić; Kako se dobro posvađati i Avantura osobne promjene Ljubice Uvodić Vranić;  Prehranu 21. stoljeća i Prehranu 21. stoljeća za žene Lejle Kažinić Kreho; Zeleni kvadrat Kornelije Benyovsky Šoštarić te Priručnik za djevojčice, Seks. odgoj, Umijeće ratovanja za žene i brojne druge priručnike za lakše snalaženje u svakodnevnici.

Zanat je ispekla u novinarstvu (Večernji list, Vjesnik i Doktor u kući) uređujući i pišući brojne kolumne dio kojih je ukoričila u knjigu Virovitičanka u Zagrebu (2007.).

Sinaj Juraj Bulimbašić

Sinaj Juraj Bulimbašić nazvan je po biblijskom maslinskom brdu Sinaj u El Shattu, u kojem je začet. U rodnim Selcima na otoku Bračuu mirovini posvetio se prikupljanju materijala o starim bračkim jelima i praktičnih savjeta o uzgoju maslina. Uzgaja 200 stabala maslina na jednome hektaru, a na svjetskim natjecanjima sa svojim uljem redovito osvaja nagrade i priznanja i 2008. je njegov «Loćnjak» uvršten u svjetski katalog L’ekstravergine za kvaliteta ulja

Objavljuje u mnogim domaćim i stranim dnevnim novinama i stručnim časopisima, a autor je projekata “Maslina” i “Maslinar” te utemeljitelj i organizator najveće maslinarske manifestacije u svijetu Maslina Split.  .

Nada Matijaško

Nada Matijaško, profesorica filozofije i etnologije od 1989. godine radi kao kustosica u Muzeju prehrane u sastavu prehrambene industrije Podravka. U mladosti je često boravila kod majčine rodbine na selu u Slavoniji, pa je vesele etnološka istraživanja i razgovori s kazivačima o najrazličitijim temama iz narodnog života i kulture.

U muzeju se uglavnom bavi temama vezanima uz proizvodnju hrane i prehranu na prostoru sjeverozapadne Hrvatske, a kroz vođenje muzejskih zbirki i poviješću Podravke. Stručne članke objavljuje u etnološkim i muzejskim časopisima i zbornicima, a popularno- stručne u lokalnim listovima i drugim medijima.

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.