Kušajte s nama nešto novo 1. listopad 2013.

Aronija bez dodataka nije fina, ali je takva najzdravija

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 11 komentara

Aronija je odnedavno prihvaćena i u našoj gastronomiji: imala sam je priliku kušati kao umak uz divljač, kao punjenje i kao umak za slastice  te plod kao ukras i to čak ne namijenjene samo šećerašima, a iznenadio me je plod kao – srce praline. Da se mene pita, ja bih radije stavila jednako trpku domaću trninu koju nitko nije ni kultivirao poput različitoga drugog bobičastog vrlo popularnoga crvenog voća. No, čak su upriličili i dački gastronomski – Aronija-kup!

Jagodama, kupinama, malinama, tajberiju, brusnicama, borovnici  i svemu onome što se na etiketama obično opisuje šumskim voćem, pridružila se i aronija. Čak i u industrijskom soku i džemu odnosno pekmezu, gdje zbog tanina i anatocijana služi i kao izvor krasne boje, ali joj, uz kašu aronije, dodaju i šećer (67 g na 100 g!), sredstvo za želiranje i «regulator kiselosti». Međutim, najviše je ima ondje gdje je i ponikla odnosno gdje je prvo posađena, u ekološnji njegovanim vrtovima i voćnjacima, dakle u bioproizvodima. Na 4. izložbi 100 % zagorsko 20. i 21. rujna 2013. u Zagrebu kušala sam matični sok, džem i čaj od aronije s OPG-a Čižmek. A prije samo nekoliko godina prvi sam je put vidjela u vrtu Bernarde Orehovec u Međimurju.

Ekološki uzgoj u dolini Sutle

Priča Čižmekovih o aroniji zaista izuzetna. Stanuju u Zagrebu na Jarunu, ali su podrijetlom iz Zagorja (Kraljevec, Zagorska sela), gdje imaju i zemlju. Godine 2008. podigli su prvi nasad aronije, jer im je Prva ekološka stanica, koja ih i kontrolira, savjetovala neko bobičasto voće. A kako se baš aronija lako uzgaja, na 1,5 hektara zemlje-očevine u dolini Sutle odabrali su nju. Startali su sa 1200 sadnica i dodajući svake godine ponešto stigli su do 1600, a clj imj je 2500.

Nisu o tome poslu u početku ništa znali te su se oslonili na internet pa stigli do matičnoga soka s ekocertifikatom, dok su džem i čaj stvarno ekološki a formalno u drugoj godini prijelaznoga razdoblja. Sve svoje proizvode prodaju isključivo na sajmovima po Hrvatskoj, izravno, spremni su ih i dostavljati izravno na adrese kupaca, jer, unatoč zanimanju, proizvod koji smatraju odličnim ne žele prodavati preko posrednika, ponajprije iz financijskih razloga. Sve što zarade ulažu dalje u proizvodnju kako bi je mogli i posve zaokružiti preradom.

Majka Ljubica (60) zaposlena je drugdje u komercijali, kći Nikolina (29) diplomirana je ekonomistica i radi također drugdje, a u OPG-u je specijalziirana za promociju, a samo sin Mario (37) trgovac je koji se bavi isključivo time. Itekako razumije i poštuje potrebe potrošača, jer je i sam dijabetičar, što je bio i početni motiv da obitelj krene u tu proizvodnju. Žele ostati što više prirodni.

Njihovi proizvodi nisu jeftini – 1 l matičnog (stopostonog) soka prodaju po 150 kn, ekstra džem od aronija 212 ml 40 kn, a 50 grama čaja od aronije po 20 kn – ali rado govore o njihovim zdravstvenim prednostima jede li se džem bez šećera za doručak i pije li se 0,5 dl soka svaki dan. Aronija, naime, kako navode u svome letku, vrijedan je izvor antioksidansa, a «smanjuje razinu šećera, regulira tlak, rješava želučane probleme i djeluje antikancerogeno».

OPG Čižmek nije jedini proizvođač i prerađivač aronije u 100 % zagorsko. S prošlogodišnje izložbe u Zagrebu predstavila sam na internetskome magazinu Živi selo  OPG Davorin Humski.

Popularna u Americi, Kanadi, Rusiji, sjevernoj Europi, u nas…

Podrijetlom sa sjeveroistoka američkog kontinenta, nekada ukrasna biljka u vrtovima i parkovima – još 1927. godine dobila je u Velikoj Britaniji nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja kao najdekorativnija biljka – sada je aronija zbog vrlo zdravih i ljekovitih plodova postala vrlo tražena voćna vrsta, posebice u industriji sokova i voćnih prerađevina. Cvate u svibnju bijeloružičastim cvjetovima skupljenim u glavice. Zelene bobice postaju žarkocrvene da bi  potkraj kolovoza ili početkom rujna postale tamnoplave i ostaju na granama mjesecima. Zbog trpka okusa ne napadaju je ptice.

Ljekovitost aronije ispitivali su brojni laboratoriji u Americi, Kanadi, Rusiji te u zemljama sjeverne Europe gdje se intenzivno uzgaja. Ruskim znanstvenicima ljekovita svojstva aronije bila poznata još prije pedesetak godina i u gradu Bijsku još 1966. godine iz plodova pravili vitaminske tablete. Prvi su je počeli upotrebljavati američki Indijanci, koji su njene plodove sušili i mljeli te miješali u brašno i dodavali jelima od mesa te ih upotrebljavali kao sredstvo protiv proljeva, a čaj od lišća i kore za zacjeljivanje rana. Budući da aronija dugo zadržava plodove, bila im je gotovo jedini izvor vitamina zimi.

Zovu je čudotvornom

Black chokeberry, kako je zovu u pradomovini, prema istraživanjima ima tri puta više antioksidansa i pet puta više antocijana i flavonida od brusnice. Također sadržava brojne vitamine i minerale, pogotovo željezo. Zanimljivo je da su nakon  nesreće u Černobilu koncentriranim sokom od aronije uspijevali ublažiti tegobe u ozračenih. Plodovi i prerađevine aronije koriste se i kod poboljšavanja  cirkulacije u predjelu glave, pri bolesti štitnjače, ateroskleroze, smanjivanja šećera u krvi, a blagotvorno djeluje i na sluznicu želuca i crijeva  te posebno kod bolesti jetre i žuči. Pročišćava krv, ublažava stres, jača organizam, čisto iz organizma otrove i teške metale, štiti stanice od oštećenja, oči od nastanka sive mrene, a kožu od sunčevih opeklina.

Grm aronije naraste do 2,5 m. Plod je bobica težine od 1 – 1,5 g. Na okućnicama se sadi na razmak od dva metra dok u plantažnom uzgoju razmak u redu i među redni razmak ovisi o raspoloživoj mehanizaciji i tehnologiji uzgoja. U punom rodu po grmu može dati i preko deset kilograma ploda.  Preporučujemo da zbog ljepote i koristi na okućnici zasadite barem po grm. Plodove aronije  možete jesti svježe, kuhane, pečene, sušene, posebice pomiješani u jogurt i druge mliječne proizvode. Zbog velike količine pektina koji lako želira mogu se praviti ukusne marmelade i s drugim voćem. Možete pripremiti i voćni sok, rakiju, likere, vino i ocat.

Objavljeno 1. listopada 2013.
Dopunjeno 21. listopada 2013.

Preporučujem srodne teme:

http://oblizeki.com/bagremov-med-zagorskih-brega-tako-djevicanski-11901

Zagorski mlinci sa zagorskim puranom, ali sve češće i sa – špinatom

http://ziviselo.com/tag/100-zagorsko/

http://ziviselo.com/clanci/iz-zagorja-v-beli-zagreb-grad-ide-100-zagorsko-ekopovrce-kozji-i-ovcji-sirevi-bucino-ulje-desertna-vina-aronija-i-stevija/

http://oblizeki.com/zagorski-chef-ili-moze-li-i-zagorska-patka-uzletjeti-poput-zagorskog-purana-7748

http://oblizeki.com/zagorskoga-purana-u-zagorju-najukusnije-pripremaju-u-mariji-bistrici-2981

http://oblizeki.com/zagorski-strukli-po-promotivnim-cijenama-pozivaju-na-5-struklijadu-10189

http://oblizeki.com/i-krapinske-toplice-na-svom-badlfestu-slave-bucu-11349

http://oblizeki.com/kako-su-spageti-bolonjez-pregazili-domace-rezance-zapecene-sa-sirom-i-okruglice-sa-sljivama-ili-s-makom-5280

http://oblizeki.com/zagorski-domaci-mlinci-iz-jertovackog-mlina-obitelji-goricki-7064

http://oblizeki.com/meso-zagorskih-brega-oznacuje-zagorskoga-purana-zasticenoga-zemljopisnog-podrijetla-5371

http://oblizeki.com/zagorski-puran-na-nacihn-kuhara-zagorskih-restorana-3062