Kultura stola 15. studeni 2010.

Hrvatski chefovi za Svjetski kulinarski kup u Luksemburgu

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 1 komentar

Na Expogastu, 11. Međunarodnom sajmu gastronomije u Luksemburgu od 20. do 24. studenoga 2010. godine održava se i Villeroy & Bosch Svjetski kulinarski kup.

To međunarodno kuharsko natjecanje, što ga svake četvrte godine organiza Savez kuhara Luksemburga u suradnji sa WACS-om, Svjetskim udruženjem kuharskih saveza, cilj je ambicioznoga tima Hrvatskoga kuharskog saveza.

Već od početka godine Hrvatska kulinarska reprezentacija, nekoliko pojedinaca i dva regionalna kulinarska tima – prvi je “kontinentalna” ekipa Grada Zagreba, Varaždinske i Međimurske županije a drugi “jadranska” ekipa Dalmacije – pripremaju se za natjecanje. 

U srijedu, 10. studenoga 2010. imali su završni trening u zagrebačkome hotelu Antunović.

Novinarima su predstavili izložbene stolove regionalnih timova sa četrdesetak kreativnih jela i menu, kojim će Nacionalna kulinarska reprezentacija predstaviti Hrvatsku na važnome svjetskom natjecanju kuhara i slastičara među više od 40 zemalja. Za kolajne će se, prema očekivanjima, natjecati više od 1000 radova. I ekipa Oblizeka prisustvovala je treningu.

Kriteriji natjecanja su vrlo strogi. Ocjenjuje se i najmanji detalj od pripreme do završenoga jela. Suci ocjenjuju i radnu površinu, osobnu prezentaciju kuhara, organizacijsku sposobnosti, higijensku naviku, iskoristivost namirnica, način pripreme, tehničke vještine… Zatim slijedi gotovo jelo na tanjuru – vizualna privlačnost, kompozicija, koloristika, čistoća rada i ujednačenost svih tanjura.

Tek na kraju dolazi sklad okusa, temperatura, tekstura, nutricionizam jela itd. Treba li reći kako je svaki bod bitan? 

Reprezentacija na natjecanju mora u šest sati pripremiti 105 menija na tanjurima. Ti se specijaliteti pripremaju u kuhinji otvorenoj za javnost i prodaju se i poslužuju u sajamskome Restoranu nacija.

Meni se priprema na zadane teme i kuhan treba biti, dakako, u normativima: 1. slijed – priprema riba ili rakova, jakobove kapice i priloga; 2. slijed – priprema peradi, mesa ili divljači i priloga; 3. slijed – priprema jednoga deserta.

Kako je isplaniran Hrvatski meni?

Toplo predjelo – rolada od brancina začinjena cvjetnim prahom; losos s povrćem i jakobova kapica sa šalšom od rajčica; glavno jelo – punjena prepelica, pileća rolada sa sjemenkama i mozaik od puretine i govedime u maramici; desert – sir od dunja i mousse od kestena.

Članovi Hrvatske kulinarske reprezentacije za Luksemburg su Ivana Vidaković, Dean Todorović, Tomislav Karamarko, Tomislav Hruban,  Miroslav Dolovčak, Anđelko Levanić. Izbornik je Branko Ognjenović, stručni savjetnik za slastičarstvo Dragica Lukin.

U regionalnoj kulinarskoj ekipi Grada Zagreba, Varaždinske i Međimurske županije su: Matija Balent, Grozdana Bohorč, Marija Denžić, Slađana Herman i Marija Kuzminski (koordinator Bojan Bohorč).
U regionalnoj kulinarskoj ekipi Dalmacije su: Slaven Stegić, Zlatko Marinović, Frane Soža, Šime Vučetić i Ivo Ivčević (koordinator Zdravko Kalabrić).

Pojedinačni hrvatski predstavnici na natjecanju u Luksemburgu su Brajko Kaja, Alen Mančev i Davor Marinović.

Regionalne ekipe i pojedinci natjecat će se u kategorijama:

• A – umjetnost kuhanja sa 1 hladnom banketnom platom za 8 osoba uz 1 prezentacija na 1 tanjuru, 1 banketnom platom sa 4 različita fingerfooda ili tapasa za 6 osoba, 2 pripremljene hladne a poslužene hladne te 2 pripremljene tople a poslužene hladne;
• B – umjetnost kuhanja sa 1 vegetarijanskim menijem za 1 osobu, 3 slijeda uključujući desert, 1 gastronomskim menijem za 1 osobu, 5 sljedova uključujući desert pripremljen i izložen kao za individualno posluživanje;
• C – umjetnost slastica sa 1 izložbenom platom s čajnim kolačićima, pralinama, petits forus, sirnim kolačićima ili biskvitima, 3 različite vrste za 6 osoba, jednake porcije, 6-14 g + 1 od svega za ocjenjivače te 1 izložbenom skulpturom (slobodna tema i namirnica) minimalne visine 60 cm. Za pripremu tih umjetnina mogu se rabiti samo jestive namirnice.

Dakako, Svjetski je kup za chefove veliko profesionalni odmjeravanje i svaki uspjeh znači prestiž, kako ponaosob tako i za njihove restorane odnosno hotelske kuće. Međutim, za hrvatsku gastronomiju i kulinariku svaka dosadašnja i buduća medalja važna je i u turističkoj promidžbi hrvatskog ugostiteljstva i kuharskog i slastičarskog umijeća. S razlogom i mi, kao što je to učinio i predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni, poželimo sretnu kuhaču.

Kakve rezultate previđate našim kuharima na Svjetkome kuharksom kupu i zašto?