Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Baština, Čitanka 22. siječanj 2024.

Slatko Međimurje

Razveselio me projekt Okusi domaće! zbog suradnje LAG-a Moslavina s LAG-om Međimurski doli i bregi i LAG-om Mura – Drava. Provedbom planiranih aktivnosti namjerava se pridonijeti prepoznatljivosti ruralnog prostora Međimurja i Moslavine kroz promociju i održivo korištenje kulinarske baštine i gastronomije, najavljivali su. Da bi projekt kvalitetno pridonio vidljivosti i prepoznatljivosti moslavačke kuhinje, po mojemu, baš je međimurska vrlo poželjan uzor: upravo je primjer siromaške kuhinje sa zanimljivim jelima, pogotovo jer su Međimurci mnogo, kao rijetko koja od hrvatskih regija, s izuzetkom Istre i Zagorja, učinili na njihovu stvarnom životu i promociji. I to ne otkako se toga posljednjih godina sjetio površni marketing, nego od davnina, shvaćajući i kuhinju, kakva je da je, dijelom svoga identiteta. Malotko se sjeća, primjerice, restorana Međimurska hiža još iz vremena socijalizma ili ustrajno organizirane Štruklijade sa pedesetak raznovrsnih nadjeva, a ja sam im još živi svjedok tekstom i filmom.

Naslovnica najnovije međimurske kuharice

Gdje bi (u tri županije podijeljenoj) Moslavini bio kraj da se učinila i upola koliko (zaokruženo u jednoj županiji) Međimurje! Nabrajam kuharice Međimurska kuharica Antuna Tišlarića (zrinski, Čakovec, 2. izdanje 1992.) i Tradicionalna jela Međimurja / recepti međimurskih sokačica Zvonimira Hranjeca (Zrinski, Čakovec, 2014.), dvojezična monografska Međimurska gibanica / Međimurje Gibanitza (tekst Veljko Barbieri i Janja Kovač, Turistička zajednica Međimurske županije, LAG-a Međimurski doli i bregi i LAG-a Mura – Drava, 2022.). Nabrajam i događaje poput studijskoga putovanja Gastronauta  ili Međimurskoga kolinskog obeda Dodajem zanimljive iskorake od međimurskih vinara do Male hiže u Hižakovcu do Bernarde Orehovec i njezina pionirskog biodinamičkog vrta oslonjen na također Međimurca Rudolfa Steinera do Vajdine kosane masti ili slanina, od čurki crnih, sivih i bijelih i tko zna čega.

Tradicionalne međimurske kuharice (Foto Miljenko Brezak / Oblizeki)

Crne i slatke (Foto Miljenko Brezak / Oblizeki)

Zajedničkim međimursko-moslavačkim projektom Okusi domaće! mi Moslavci dobili smo knjižicu Dobar tek u Moslavini!, a Međimurci knjižicu Slatko z’ Međimurja (Donji Vidovec, 2023.). Obje su knjižice dio poželjne promocije i dobra podloga za dalju nadogradnju različitih projekata i u okviru regionalnih i u okviru ukupne hrvatske kuhinje. Ako se hoće i ako se osvijesti potreba. Dakako, i ako se odabrana i predstavljena jela žele ponovno otkrivati i pripremati bilo u restoranima bilo kod kuće.

Međimurska gibanica (Presnimljeno iz Slatko z’ Međimurja)

Ako je i ima, s nelagodom Međimurcima upućujem najveću primjedbu – jezičnu, jer se nedosljedno u naslovima slastica miješa standard i međimurski kajkavski, ali ponajprije u naslovu odnosno pogrešno korištenom apostrofu, o čemu sam pisala u tekstu Apostrof, izostavnik – Umjesto kave 8. prosinca 2018. navodeći za primjer, u međuvremenu ispravljen, najslavniji primjer u Vindijinu brendu mleko z’ bregov (u međuvremenu ispravljen i raširen u još više proizvoda mleka ‘z  bregov) te jedan od zanimljivih događaja Međimurski kolinski obed (ručak) – Okusi z’ mojega grunta. Ako je banalna, nekima nama smiješna greška iz neznanja i postala brend, ispravila bih je prvom prilikom, a ne zarazno širila.

Zdigana kukuruzna zlevanjka s orasima i malom (Presnimljeno iz Slatko z’ Međimurja)

Širila bih zato zanimljive i ukusne slastice, kakvih se neki našijenci, pokondirene tikve, nažalost, srame, jer kao nisu trendovske namirnicama, kulinarskim postupcima, prezentacijom…

Međimurska povetica s makom i lješnjacima (Presnimljeno iz Slatko z’ Međimurja)

Čestitke Međimurcima na knjižici. Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije i južnoslavenskih jezika i književnosti, uvodno u tekstu Te kolač je još od negda! Ističe kako o prehrani u ruralnim krajevima, ne samo u Međimurju, postoje tek šturi podaci, budući da se umijeće pripreme prenosilo usmeno, od malih nogu, a ponajviše zahvaljujući vještim sokačicama. Nitko nije zapisivao ni što se ni kako jelo, pa su svjedok najviše same slastice, koje svjedoče o tome što su poljodjelci uzgajali (kukuruz i pšenica za brašno, mlijeko, sir, mast, maslac…) te kako su prvo slatko bili sirovi proizvodi iz prirode, voće i med. Iz njih se vidi i čega je bilo pri ruci, kakva su se pomagalo i posuđe  koristilo, a iz naziva se može dokučiti i porijeklo kolača.

Međimurska pletenica s grožđicama (Presnimljeno iz Slatko z’ Međimurja)

Većina slastica slavenskoga su podrijetla, a i slatke uvjetno, jer se šećer pročinje koristiti od 16. stoljeća, objektivno više i šire tek u prošlom stoljeću. Kvasac se počinje upotrebljavati također kasno, a kralj „slatkoga“ i u Međimurju bio je zdigani kolač te srodna mu povetica i štruca (orahnjača, makovnjača…). Te su slastice pripremane za svečane prilike poput svadbi, blagdana, proštenja, imendana te prilikom obilježavanja kraja većih poslova (aldomaša). Za njih su korišteni različiti nadjevi (orasi, lješnjaci, mak…). Starije su svakodnevnije, različite zlevanjke a mlađe slastice poput razvikane međimurske gibanice, koja se već može povezati s modernim tortama.

Slatki kukuruzni močnjak sa šumskim voćem (Presnimljeno iz Slatko z’ Međimurja)

Uz 10 odabranih očekujem i prošireni nastavak. Ne miješam se u odabir slastica i način pripreme (recepti Slađana Herman), samo mi nedostaje uz svaku slasticu i pričica, primjerice usporednih s drugim regijama, rado bih najbližima, Podravinom (prema istraživanjima Nade Matijaško iz Muzeja prehrane) i Zagorjem (od brojnih izdanja do događaja poput Babičinih kolača, Štruklijade ili Zagorskog Chefa) o kojima ste nejednom mogli čitati i na Oblizekima), te dalje kako je i zašto primjerice u slavnoj, tipičnoj međimurskoj bučnici z makom, ovdje pogača z tikvom i makom, običnu svinjsku mladu buču potisnula zelena tikvica, muškatna i turkinja. Još jedan dokaz praktičnoga kuhanja onoga i s onim što je pri ruci. Prezentacija i dizajn (fotografija Denis Perčić, dizajn čakovečki Studio Reci Da) moderni su, ali unatoč crnome posuđu na tamnoj podlozi baš apetitlih.

Zdigana štruca s makom i orasima (Presnimljeno iz Slatko z’ Međimurja)

Pogača s tikvom i makom (Presnimljeno iz Slatko z’ Međimurja)

Uz nezaobilaznu, najslavniju međimursku gibanicu – Prekmurci su je odavno zaštitili svojom! – tu su: međimurska povetica s makom i lješnjacima, međimurska pletenica s grožđicama, zdigana kukuruzna zlevanjka s orasima i malom, slatki kukuruzni močnjak s šumskim voćem, zdigana štruca s makom i orasima, slatke kuružnjače s orasima, tenka pšenična zlevanjka s jabukama i pekmezom od šljiva, međimurska trepa i pogača s tikvom i makom. Dakako da za one koji i sami žele kušati ili imaju priliku pripremiti, ne propuštam predstaviti detaljno i dvije šire izvan Mure i Drave manje poznate slastice iz Slatkoga z’ Međimurja.

Slatke kuružnjače s orasima

Slatke kuružnjače s orasima (Presnimljeno iz Slatko z’ Međimurja)

  • 500 g kukuruznog brašna
  • 100 g šećera
  • 100 g mljevenih oraha
  • 100 g sjeckanih oraha
  • 200 ml kiselog vrhnja
  • 3 žličice hladne svinjske masti
  • 1 žlica kosane masti
  • 1 vanilin šećer

Sve sastojke promiješati i zamijesiti glatko tijesto koje mora biti srednje tvrdoće. Po potrebi dodati još malo brašna ili vrhnja, što ovisi o suhoći i granulaciji kukuruznog brašna koje koristite. Od smjese za kuružnjače formirati glatke kuglice koje stavljamo na lim za pečenje premazan s kosanom masti. Kuružnjače peći na 180 stupnjeva u zagrijanoj pećnici 10 – 25 minuta ovisno o njihovoj veličini. Kuružnjače su gotove dok porumene i dobiju zlatnu boju.

Međimurska trepa

Međimurska trepa (Presnimljeno iz Slatko z’ Međimurja)

  • 200 g kukuruznog brašna
  • 200 g šećera
  • 50 g kosane masti
  • 300 ml kiselog vrhnja
  • 2 kg jabuka 2 vanilin šećera
  • 2 žličice soli
  • žličica cimeta
  • sok jednog limuna

Jabuke oguliti, naribati i pomiješati sa šećerom, jednom žličicom soli, cimetom i sokom limuna. Lim za pečenje promjera 20 x 40 cm namazati s kosanom masti, ravnopravno posipati s polovicom kukuruznog brašna koja se prethodno pomiješa sa žličicom soli. Na podlogu od kukuruznog brašna jednakomjerno se rasporede pripremljene jabuke zajedno sa sokom kojeg su ispustile nakon ribanja te se lagano utisnu prstima kako bi od rezanja trepa lijepo izgledala. Na jabuke se ravnomjerno popisa preostala polovica kukuruznog brašna, na koje se na kraju doda razmućeno kiselo vrhnje. Trepa se peće oko 50 minuta na 180 stupnjeva, odnosno dok se ne zarumeni. Pečena trepa posipa se po želji kristalnim ili mljevenim šećerom.

Objavljeno 22. siječnja 2024.

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.