Vino 2. prosinac 2019.

Škrletovo novo ruho

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Ime škrlet otkriva odbljesak skarletne boje boba toga grožđa, a imenom ovnek žuti izgled grozda nalik ovnujskoj glavi, većega grozda u sredini sa po jednim grozdićem sa svake strane, kako su ga u dizajnu ovjekovječili Bruketa & Žinić. Kao feniks iz ostataka ostataka malobrojnih trsova po starim vinogradima, autohtonu moslavački sortu vinove loze škrlet opisao je prvi prof. dr. sc. Nikola Mirošević 1986. godine. Prije 12 godina škrlet je i kao vino uskrsnuo i s prvom zajedničkom proizvođačkom specifikacijom. Isprva sedam-osam ozbiljnih vinara sada se udvostručio. To je mlado gotovo prozirno vino, bogato kiselinama i alkoholom u različitim oblicima posljednjih godina ponovno oživjelo i u mladim vinogradima i na tržištu vina, a kao najnovije  projektno, svoje vino na znanstveno-stručnom skupu Novo ruho škrleta posljednjega dana studenoga 2019. predstavila ga je u Moslavačkoj priči u Maloj Ludini Udruga PO Škrlet praćena Udrugom vinogradara i vinara Škrlet, Gradom Popovačom i gradskom Turističkom zajednicom te Sisačko-moslavačkom županijom. Također je sljubila s njime i dio moslavačke kuhinje.

Kako je rekao Tomislav Trdenić, predsjednik PO Škrlet, prije samo tri mjeseca sedam vinara Ilovčak, Florijanović, Jaram, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić zajedno su obrali grožđe s odabranih položaja i od njega odnjegovali zajedničko vino. Vinifikacija je obavljena u jednome podrumu, a zatim je 4100 litara napunjeno već u prvih 5000 butelja te sada predstavljeno javnosti. Dio tih butelja škrletari su donirali Vladi RH da počasti Europljane koji će idućih pola godine, kada Zagreb bude predsjedao EU, češće dolaziti u Hrvatsku, te u Bruxellesu, uzdajući se ambiciozno i u novu EU zaštitu i, dakako, u EU financijsku potporu.

Govoreći o proizvođačkim organizacijama i učinkovitome upravljanju resursima, Tugomir Majdak, državni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede, nabrojio je u RH dosad ukupno 17 takvih proizvodnih organizacija u poljoprivredi, a PO Škrlet zadnja je među njima i prva vinarska. Kako to vino postaje novi biznis dodajem sve češće izraze novoga naraštaja – i sve češće već druga i treća generacija u vinogradarstvo-vinarskim obiteljima! – kao što su oni bliskiji IT industriji – outsourcing i start up.

Jednoga od uglednih moslavačkih vinara i člana Udruge vinogradara i vinara Škrlet Moslavina i PO Škrlet Kezelea, Drage i Janka, nema u toj boci vina, ali projekt podržavaju. Ugledan moslavački vinar Marko Miklaužić pak jest i kaže daje izuzetno zadovoljan sudjelovanjem u projektu, držeći posebice škrlet, ali i uopće bijela vina, najužitnijima dok su još mlada. Uz to, dodaje, i najbolje vino nije dovoljno samo proizvesti nego i prodati, a projekt se, ekonomski gledano, već opravdao, svoje je vino prodao, nema nenaplaćenih računa niti neplaćenih zajmova. Ugledni vinski pisac Željko Suhadolnik tu brzu prodaju vrlo mladoga škrleta opisuje slikovito svojevrsnom enopedofilijom žaleći za pojedinačnim iskoracima odnosno različitim škrletima kakve smo proteklih godina susretali na ocjenjivanjima od izložaba i kušanja do Škrletijada, na Moslavačkoj vinskoj cesti i u podrumima dok su se vinogradari i vinari još tražili i dok su pokušali pronaći kakvo bi vino škrlet sve mogao biti.

Upravo predstavljen, registriran kao bijelo suho vino KZP, ZOI Moslavina, iz ovogodišnje berbe, proizvod PO Škrlet Popovača, sommelier Tomo Jakopović opisuje mladim, ali slojevitim vinom dominantno voćnih, ali i cvjetnih i herbalnih tonova, mekanim, ne pretjerano tjelesnim, iskoristivim u ugostiteljstvu, ma što to značilo. Alkohola ima 12 vol. % i 6 g kiselina. Znalci ga preporučuju najužitnijim kad je rashlađen na 8-10 °C.

Kako će taj  posao sa škrletom izgledati za koju godinu imat ćemo priliku vidjeti, a mnogo ovisi o zaštiti, proizvodnji i kontroli te tržištu samoga vina. Za škrlet su, podsjećam, kao za prvu od 14 hrvatskih autohtonih sorta vinove loze 2014. proizvedene bezvirusne sadnice, četiri certificirana klona, a već se to u nas izvrglo tako da je proizvodnja sadnica morala biti preseljena u Njemačku.

S idejom revivala svoga škrleta 2004. odnosno još 1999. na zagrebački  Agronomski fakultet došli su članovi Udruge voćara i vinogradara Moslavine Lujo Miklaužić, pa se ona lijepo i plodno proširila na cijelu podregiju odnosno moslavačko vinogorje s tradicijom od rimskih vremena. Začudo vinogorje je ostalo jedinstveno, za razliku od same regije Moslavine, koja je već stotinu godina podijeljena, a i otkako je Hrvatske u tri županije – Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Bjelovarsko-bilogorsku – što, dodavši općine, udruge i proizvođače, interese i politike, nedvojbeno utječe i na različite vizije budućnosti škrleta. No, kako reče doc. dr. sc. Zvjezdana Marković s Agronoskoga fakulteta, škrlet odavno nije više projekt Sisačko-moslavačke županije, to prije što unatrag četiri-pet godina ni jedno od vina autohtonih hrvatskih sorta marketinški nije zapasalo tako široko.

Govoreći o zaštiti, posebice poslije 2008. kada je u EU sektoru vina uslijedila velika reforma, Žaklina Jurišić iz HGK Zagreb, spomenula je dosad više od 1600 različitih stupnjeva i oblika zaštićenih proizvoda u EU, ponajviše u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Grčkoj, te je detaljno upoznala sa zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla u vinima. Prema tim propisima, ime se škrleta može razvući od generičkoga do podregije Moslavine te u varijanti, polulegalnoj, sukladno graševini kutjevačkoj, do škrleta moslavačkog.

I dalje će uz škrlet PO Škrlet s elegantnom crnom etiketom obrubljenom zlatom dizajnera Marina Subašića, zapravo negativom one prvotne žute ekiteke, koja je, za razliku od ove jednake i sprijeda i straga, imala zajedničku prednjicu a različite stražnje etikete sa specifikacijama svakog proizvođača ponaosob, tržište moći birati i sve druge škrlete. Kako će svi pronaći kupca? Nadajmo se ovisno o ukusu i navikama kupaca, a ponajprije ovisno o kakvoći te o odnosu kakvoće i cijene. Škrletari budućnost svog aduta vide u prirodnom širenju certificiranih nasada i u uređenome tržištu. A to u nas odmah izaziva sumnjičavost.

Nije stoga uzalud spomenuti kako se prema službenoj statistici u RH škrleta proizvelo 3557 hl te da se prema drugim podacima vinova loza sorte škrlet uzgaja na 73 ha, od čega su 62 u Moslavini. Od stotinjak proizvođača u regiji njih 56 ima ZOI, a 40 ostali su maleni, vikendaši, hobisti sa, tvrdi se, zanemarivim količinama za vlastite potrebe.

Ovaj put, dok se ne otvori najavljena Kuća vina u Popovači, škrletari su svoj projekt i vino predstavili u Moslavačkoj priči i Popovači, uz Kutinu, Ivanić Grad, Čazmu i Garešnicu peti moslavački grad  i sjedište njihove proizvođačke organizacije. Tržište je i u Moslavini, ali ono stvarno, ako su istinite iskazane ambicije, ipak i negdje drugdje, od Zagreba do Jadrana i možda i Europe. Očima ambiciozne Moslavčanke: uostalom, zašto ne?

Objavljeno 2. prosinca 2019.