Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Baština, Gastroizlet 4. listopad 2023.

Pozdrav iz voloderske berbe grožđa obitelji Iris

Siščanka Brankica Iris, koju su čitatelji Oblizeka imali priliku upoznati 2016. kad je objavila knjigu Slasticama kroz Sisak i kroz godinu dana te zanimljivim receptima poput kolača od bazge, kako kaže, ponovo se odvažila poslati mi tekst koji je napisala inspirirana našim običajima, Moslavinom i dobrom hranom. Dodala je i fotografije. Podijelila je s nama berbu obitelji Iris, kod svog brata Željka Iris i šogorice Sandre. Uvijek se jako potrude oko pripreme, organizacije i dobrog raspoloženja. Piše:

Početak voloderske berbe u obiteljskom vinogradu (Foto Brankica Iris / Oblizeki)

Svi vole doći k nama u berbu jer znaju da će se dobro zabaviti, najesti i nazdraviti dobrim vinom. Naša frankovka omiljena je među prijateljima, a i šire! Tradicija je to koja traje još od naših pradjedova, šukundjedova. Ponosni smo što smo je očuvali i trudit ćemo se da tako i ostane. Pozdrav iz Siska.

Kad se slatko grožđe bere

Je li dozrelo? (Foto Brankica Iris / Oblizeki)

Oduvijek je naš narod govorio da vinograd treba roba, a ne gospodara. I zaista je tako. Imati vinograd znači biti spreman pokoriti se ritmu prirode, potrebama loze, zahtjevima strme moslavačke zemlje.

Moslavina je jedan od vinorodnijih dijelova kontinentalne Hrvatske i za mene je oduvijek značila – vinograd. Dijelimo je na zapadnu, središnju i sjevernu. Proteže se kroz čak tri županije, a najveći grad je Kutina. Kada se vozimo cestom iz Siska prema šumi Brezovica na putu do moslavačkog središta Kutine, moramo proći kroz mjesto Voloder.

Voloder je, prema arheološkim nalazima, naselje koje je nastalo još u vrijeme eneolitika (4. i 3. tisućljeće prije Krista), a ovo zanimljivo ime dobilo je po, pretpostavlja se, prvoj obitelji koja se tako zvala, a bavila se ukopavanjem, ali i iskorištavanjem (guljenjem) kože životinja. Svake godine u rujnu manifestacijom Voloderske jeseni obilježava se početak slavlja grožđa i vina, a glavna atrakcija koja se nudi posjetiocima je delicija – vo na ražnju.

Nije vol, ali je ražanj (Foto Brankica Iris / Oblizeki)

U Voloderu ćemo se zaustaviti, jer tu se nalazi vinograd moje obitelji.

Dakle, poslije voloderske crkve skrenut ćemo lijevo i čarobnom šumskom cestom ući u utrobu Moslavačke gore. Odmah pri usponu zagrlit će nas bjelogorična šuma hrasta kitnjaka, bukve, graba, kestena, crne johe, breze… a potom strmi brežuljci izbrazdani redovima vinove loze, složeni u krajolik jednoličnim ritmom što nam ga nameću priroda i ljudska vještina. Da bismo došli do bajkovite drvene kućice snenoga imena (Moj Mir), moramo se uspeti na vrh vinorodnoga brežuljka, pa tako dobro zadihani otpočinuti na čas, jer svježi zrak (osim uspona), nas nenavikle na njega, zna i umoriti.

Berba je slavlje darova prirode. Berba je veselje koje treba dijeliti s dragim ljudima, dobro se počastiti i zahvaliti Bogu na svim mirisnim plodovima. Stoga se svake godine oko kleti moga brata okupi u prosjeku četrdesetak prijatelja, rođaka, putnika namjernika. Desetak redova vinograda oberemo za tren oka,  a zatim uživamo u hrani, prirodi, dobrom društvu i odličnom vinu.

Samo malen dio stola za vrijedne berače (Foto Brankica Iris / Oblizeki)

Dan započinje ovako: kada berači stignu, na dvorištu ih već čekaju posluženi stolovi. Doručak. Prije doručka prvo domaća rakijica, a zatim kuhana jaja, kuhani suhi buncek, domaći ajvar, pečena paprika, ukiseljena paprika, domaći špek, kobasice, sir. Posebno serviran, na manjem tanjuru svježi luk. Nekada, prije trideset i više godina, moja je majka za doručak znala pripremati gulaš i makarone. Gulaš je bio uglavnom od svinjskog i goveđeg mesa, a makaroni su tanke pogače, isječene na malene komade (veličine zalogaja) i pofurene vrućom vodom, te začinjene mašću. Zajedno s gulašem, meni najdraža poslastica iz djetinjstva.

Nakon doručka berači polako odlaze u redove vinograda, spuštaju se do kraja reda sa kantom i škarama za branje u rukama. Započinje berba. Svaki čas netko glasno vikne BRENTA! što znači da će brentaši, oni koji na leđima nose brente (velike posude za sakupljanje grožđa od berača) pohitati do njih kako bi im preuzeli grožđe iz kante i odnijeli ga do ruljače gdje se odvaja boba od peteljke. I tako dok se ne pobere sve. Obično prvo beremo bijelo, a zatim crno grožđe.

Dio veselog društva na kraju obavljena posla (Foto Brankica Iris / Oblizeki)

Ne traje to predugo. Uglavnom – ne uspijemo se umoriti. Ali nismo se niti došli umoriti. Došli smo slaviti blagoslov prirode i uživati u njenim plodovima.

Zatim dolazi na red ručak. Za ručak slijedi hrvatska klasika: odojak na ražnju. Ljubiteljima životinja nikako ugodan prizor, ali ljubiteljima dobre klope…uh! Ako ste i ljubitelj životinja i ljubitelj dobre klope, na trenutak morate zatvoriti oči, zahvaliti se životinji na žrtvi i u slast pojesti pripremljeno meso, jer njena bi žrtva inače bila uzaludna.

Dakle, pečeno meso s ražnja, nekoliko vrsta salate, ajvar, luk, domaći kukuruzni i raženi kruh. Ukiseljene paprike, pečene paprike, hren.

A zatim kolači. Inače je običaj za berbu ispeći gibanicu s orasima, orehnjaču. No mi smo otišli malo dalje, budući da nam ide od ruke izrada kolača, pa naše prijatelje pogostimo s nekoliko vrsta izvrsnih slastica. Nađe se tu mađarica, beli kolači moje bake koje svi najviše vole, pita od jabuka, čupavci, neki put breskvice, prhke gibanice od oraha, maka ili rogača i još mnogi drugi. I gosti donesu svoje delicije, pa toga uvijek ima na pretek, ali naš narod kaže da „nije dosta dok ne osta“, tako da si na kraju dana gotovo svatko kući ponese, osim grožđa i mošta i malo kolača.

Tanjur kolača u berbi (Foto Brankica Iris / Oblizeki)

Nakon ručka slijedi druženje, ponekad pjesma, uvijek smijeh i ugodni razgovori. Ima nas veselih i veselijih, pa veseliji ostanu prespavati jer nije uputno sjedati u auto nakon tako napornoga dana.

I tako iz godine u godinu. Svi se veselimo berbi i prostrtome stolu. Baš kako je i red. Na svakome brijegu odvija se ista priča, u svakome vinogradu ista pjesma. Moslavačka gora na trenutak postaje centar svijeta, barem za nas koji s njom živimo cijeli život, ali i za sve one koji će tek prepoznati njenu samozatajnu ljepotu i učiniti da ostane ovakva kakva je sada. Bajkovita, plaha i začarana, baš poput šumske vile.

S veseljem dijelimo s gostoljubiva stola Irisovih recepturu za mađaricu iz Brankičine knjige:

Mađarica

Mađarice je još dovoljno, iako je samo jednja od brojnih slastica (Foto Brankica Iris / Oblizeki)

Sastojci
Tijesto

60 dag brašna
8 dag masti
1 prašak za pecivo
2 cijela jaja
2 dl vrhnja

Krema

1 l mlijeka
30 dag šećera
5 žlica brašna
10 dag čokolade
1 cijeli maslac

Priprema

Umijesite tijesto, podijelite ga na 5 dijelova i ispecite 5 kora. Tijesto pecite odmah, ne mora stajati. Kore razvaljajte na debljinu od 2-3  mm i pecite ih na obrnutom plehu, onome iz pećnice. Pleh prethodno pobrašnite, a kad je kora pečena, lagano dugački nož podvucite ispod kore i gurnite je na pripremljeni pleh. Tako slažite jednu koru na drugu. Kore ne smiju posmeđiti, moraju ostati bijele.

Za kremu u manjoj količini hladnoga mlijeka zamutite 5 žlica brašna i ukuhajte u preostalo mlijeko, koje ste zakipjeli i u koje ste dodali šećer. Zatim dodajte čokoladu i kuhajte da se zgusne. Maknite s vatre i u još toplo dodajte cijeli maslac. Kad se maslac otopi, toplom kremom nadijevajte kore. Ohlađeni kolač prelijte glazurom od čokolade.

Mađarica iz knjige Brankice Iris

Objavljeno 4. listopada 2023.

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.