Događaji 25. listopad 2023.

Oproštaj – prof. dr. sc. Nikola Mirošević (1943.-2023.)

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Imala sam čast sudjelovati u nastajanju cijele biblioteke vinskih knjiga o autohtonim sortama vinove loze i vina od njih, koje je osmislio i vodio prof. dr. sc. Nikola Mirošević, a imala sam čast i da mi on napiše još više zanimljivih i stručnih priloga kada sam uređivala Večernjakov prilog Vrt. Nismo jedino dospjeli zajedno napraviti knjigu o škrletu, koju smo zajedno priželjkivali. Škrlet je jedna od mojih zavičajnih izvornih moslavačkih sorta vinove loze i vina. Zahvaljujući profesorovu radu o škrletu smo se i upoznali i otad sam više od tri desetljeća pratila i povremeno pisala kako se škrlet vinuo iz zaborava, postao prva hrvatska sorta bezvirusnih sadnica, brendirano vino i tako dalje, a pratila sam i profesorov rad na Agronomskom fakultetu, njegovoj vinogradarsko-vinskoj katedri i u pokušalištu u Jazbini te poslije u mirovini. Nezaboravan mi je, u vrijeme kada smo tek tražili što bi to Hrvatska mogla zaštiti kao svoje izvorno, tekst o vinskoj kvasini, koju nismo zaštitili. Nezaboravne su mi i lumblije koje mi je donosio sa svoje rodne Korčule kao suvenir, da ih sparujem s korčulanskim vinima, te nukajući me da o toj slastici običajnoj uza Sve svete, ne jednom, pišem i kad joj nije stađun, uz drugo i na Oblizekima. Pa da ćaskamo je li bolja, primjerice uz grk ili pošip te uz koji. Ma koji, ali njegov korčulanski! I o njima smo napravili monografije.

U pokušalištu Jazbina s predstavljanje jedne od knjiga prof. dr. sc. Nikole Miroševića 2015. (Foto Miljenko Brezak / Oblizeki)

utorak, 17. listopada 2023. otišao je u 80. godini. Tužna jesam, ali radosna što sam ga poznavala i što se, pošto se u petak na Mirogoju oprostimo s njim, u subotu zauvijek vraća svome zavičaju i da u njemu s pogledom na krajolike s vinogradima sanja o lijepim vinima, koja i jesu lijepa. jer je Profesor svoje znanje i prijateljstvo nesebično prenosio svojim studentima, nasljednicima, vinarima i prijateljima. U čast prof. dr. sc. Nikole Miroševića podsjećam na tekst o njegovim monografijama o autohtonim vinima, koji sam napisala godinu prije nego što smo prošle godine objavili i zadnju u nizu Pošip bijeli – u čašama zlato s Korčule/ Pošip White – gold from Korčula in glasses.

Na ispraćaju na Mirogoju, 20. listopada 2023. u ime djelatnika Zavoda za Vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, Profesoru li Šefu, kako su ga svi od milja zvali, zahvalio je njegov đak i nasljednik prof. dr. sc. Edi Maletić:

Rodio se u Blatu na Korčuli 1943. godine, gdje je završio osnovnu školu. Poljoprivredu je odmalena odabrao za svoje zanimanje, pa školovanje nastavlja u Kaštelima, gdje završava srednju školu, te potom u Zagrebu, gdje je na Poljoprivrednom fakultetu diplomirao, magistrirao i doktorirao. Na našem je Fakultetu, Zavodu za Vinogradarstvo i vinarstvo počeo raditi 1972. godine i proveo svoj radni vijek do mirovine, 2009. godine. Specijalizirao je u Francuskoj, a mnoga studijska putovanja obavio diljem vinogradarskog svijeta.

Uvaženi i cijenjeni profesor, kojeg pamte mnoge generacije agronoma koji su imali sreću biti njegovi studenti, ostavio je dubok trag u našoj struci, kako akademskoj zajednici, tako i vinogradarstvu i vinarstvu kao gospodarskoj grani. Autor je ili koautor velikog broja znanstvenih i stručnih radova, voditelj brojnih projekata, diplomskih, magistarskih radova i disertacija, koji ga kvalificiraju kao vrsnog profesora i znanstvenika. Pored toga, iznimno je plodan autor knjiga, ukupno ih je 33 koje je profesor samostalno napisao, ili je u njima sudjelovao kao suradnik. Neke i danas služe kao obavezna i preporučena literatura na Fakultetu, a mnoge njegove stručne knjige i monografije su našle mjesto u svakom kutku vinorodne nam Domovine. Kao najvažnije istaknimo sveučilišni udžbenik Vinogradarstvo, Ampelografski atlas i Razmnožavanje vinove loze i lozno rasadničarstvo, ali tu je veliki broj monografija o sortama vinove loze, koje su i bile najvažniji predmet njegova nastavnog i znanstvenog djelovanja. Njihova biološka i tehnološka valorizacija, kako autohtonih tako i introduciranih kultivara, ali i drugi problemi vezani za uspješnost uzgoja i eksploataciju loze, s posebnim osvrtom na razmnožavanje, rasadničarstvo i osnivanje novih vinograda bile su teme kojima se prof. Mirošević najviše bavio.

Iz albuma prof. dr. sc. Edija Maletića sa Šefom, prof. dr. sc. Nikolom Miroševićem

U tom smislu je upravo Nikola Mirošević osmislio i pokrenuo predmet Specijalno vinogradarstvo, kasnije Ampelografija na VVV studiju na našem Fakultetu, a redovito se izvodi od ak. god. 1983/1984. Danas je ova znanstvena disciplina redoviti dio svakog vinogradarsko – vinarskog programa, a u znanstvenom pogledu je ostvarila velike rezultate. Osim Ampelografije, prof. Mirošević je vodio ili bio suradnik na mnogim drugim predmetima na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskom studiju Agronomskog fakulteta, sve do  umirovljenja. Bio je i voditelj međusveučilišnog studija Mediteranska poljoprivreda u Splitu, gdje je vodio module Vinogradarstvo i Rasadničarstvo.

Za svoj izuzetno plodan rad prof. Mirošević je primio brojne nagrade, spomenimo samo najvažnije:
1999. Državna nagrada za znanost u području biotehničkih znanosti
2005. Medalja Fakulteta za izniman doprinos u znanstvenoistraživačkoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti
2008. Nagrada HAZU “Josip Juraj Strossmayer”, za najuspješnija znanstvena djela i izdavački pothvat – nagrada za najbolje znanstveno djelo objavljeno iz područja prirodnih znanosti 2009. Nagrada OIV-a (International Organisation of Vine and Wine, Pariz) za najbolju knjigu u kategoriji Monography of descriptive nature, za knjigu “Dingač – Priča o velikom hrvatskom vinu”
2009. Povelja za posebne zasluge i doprinos na unapređenju znanstvenog, nastavnog i stručnog rada te širenja ugleda Fakulteta i agronomske struke u nas i u svijetu
2010. Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH za područje prirodnih znanosti, za znanstveni opus i objavljene knjige u zadnjih pet godina iz područja vinogradarstva i vinarstva

U stručnom dijelu svoje karijere bio je izrazito aktivan, posebno u suradnji s gospodarstvom. Brojni su projekti koje je vodio rezultirali novim vinogradima i rasadnicima u Hrvatskoj, od Međimurja i Jaske do Baranje i Iloka, od Istre, preko Korlata do rodnoga Blata. Autor je mnogih stručnih studija, osvrta i ekspertiza, od kojih je najviše elaborata za zaštitu zemljopisnog podrijetla kao temelja za vina na tržištu. Također, valja spomenuti njegovu ulogu u osnivanju Državnog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, današnjeg Centra unutar HAPIH-a, gdje je vodio duži niz godina komisiju za ocjenjivanje vina.

Pokretač je i suorganizator mnogih domaćih, znanstvenih i stručnih skupova i drugih znanstvenih i stručnih manifestacija – izdvojimo međunarodnu znanstvenu konferenciju “Prospects for Viticulture and Enology” održanu u Zagrebu 2000., koju možemo označiti početkom uključivanja naše zemlje u suvremena znanstvena istraživanja u vinogradarstvu i vinarstvu.

Povratak zavičaju na Korčuli (Foto Miljenko Brezak / Oblizeki)

Pripada mu i velika zasluga za pokretanje inicijative i osmišljavanje revitalizacije znanstvenoga nastavnog pokušališta “Jazbina”, eksperimentalnih vinograda i podruma bez kojih danas ne možemo ni zamisliti naš nastavni i znanstveni rad.

Sudjelovao je također u osmišljavanju i organiziranju izložbi vina (Vino u Hrvata, Vinovita i dr.), a vrijedi spomenuti izložbe Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u pisanoj riječi i Hrvatske poljoprivredne tiskovine i Izbor iz stare i rijetke građe centralne poljoprivredne knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Bio je utemeljitelj i glavni urednik Hrvatskog stručnog časopisa „Vinski krug“, a sudjelovao je često i u drugim medijima, radiju i televiziji, te tiskovinama, uvijek s aktualnim stručnim prilozima i osvrtima.

Bio je predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo punih 16 godina. Radio je u mnogim Odborima i komisijama Fakulteta, Sveučilišta, ministarstava i drugih znanstvenih i stručnih ustanova, nemoguće ih je ovdje sve pobrojati.

Profesor Nikola Mirošević je bio aktivan do posljednjih dana. Premda načet bolešću, nije se predavao, pisao je i objavljivao i u mirovini, na radost sviju nas. Uvijek je bio voljan pomoći, prenijeti jedan dio svojeg ogromnog znanja i iskustva na nas mlađe kolege. A svima nama, koji danas radimo na Fakultetu, dao je primjer kako treba raditi posao sveučilišnoga profesora da bi dobio vrhunske rezultate. Rezultati su u njegovu slučaju neupitni, možemo samo konstatirati da je značajno obilježio put ka novom razdoblju hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, kojemu svjedočimo, i s kojim se danas ponosimo.

Objavljeno 25. listopada 2023.