Gastro(s)pis 17. ožujak 2016.

Nije dvojba kulen ili kulin, nego kulen i kulin

• Piše Maja Matković
  
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 1 komentar

Rijetko će se u kojem rječniku ili jezičnom savjetniku naći oblici kulen (standardno) i kulin (regionalno), a mnogo će se češće za sve kriviti utjecaj srpskoga jezika.

Kako se približava Uskrs, tako se povećava i ponuda različitih suhomesnatih proizvoda među kojima je i onaj ovjenčan europskom zaštitom, slavonski kulen. Kako sam prije 14 godina na poticaj Božice Brkan, tadašnje urednice Vrta, priloga Večernjega lista, bila gošća u slavonskobrodskoj obitelji Galović, kamo me je poveo Tomislav Galović, koji se ustrajno bavio zaštitom geografskoga podrijetla tog proizvoda i svakako je među najzaslužnijima što se to i dogodilo, prisjećam se fruštuka sastavni dio kojega je bio i kuhani kulin. U tom se dijelu Slavonije kulin kuha jer je tako nekoć bilo u bogatijim obiteljima. Prije se od jedne svinje pravio jedan kulen pa nije svatko, osobito ako je bio siromašan, a takvih je uvijek bilo mnogo, mogao sebi priuštiti da skuha baš taj jedan u kotluši, oraniji. Ljubazni i dragi domaćini ponavljali su mi uporno da se u njih kaže kulin, a da se drugdje u Slavoniji, Baranji i Srijemu govori kulen.

Kako je kulen, baš kao nekoć, rijedak i u jezičnim priručnicima, tako će se o njemu, makar je postao hrvatska prepoznajnica, u natuknicama, i kad je zabilježen naći osim standardnoga lika kulen i regionalni kulin. Tako se naime govori ondje gdje se govori staroštokavskom ikavicom (Đakovo, Slavonski Brod, Požega, Vinkovci), a drugdje se govori i piše kulen i taj je lik standardan. Rasprave koje su devedesetih godina prošloga stoljeća vođene o tome da je kulen srbizam, a da treba pisati i govoriti samo kulin nisu utemeljene.

Kako navode Antun Petričević, Krsto Benčević i Goran Kušec, autori knjige Slavonski domaći kulen i kobasice, podrijetlo riječi kulen tumači se različito. U Slavoniji ta riječ znači nešto što je dobro napunjeno pa se za čovjeka koji je debeo i trbušast kaže da je kuljav, a u mojem rodnom kraju, u Dalmatinskoj zagori, rastom malene i trbušaste ljude, zovu kulje. Riječ kulin neki povezuju s Kulinom banom kada je navodno hrane bilo u izobilju pa je ime kulin ostalo kao trajna uspomena na ta vremena. Osnivanjem Udruge proizvođača slavonskoga kulena i izvornih proizvoda od mesa (1994.), članovi su, osobito iz Slavonskoga Broda i Đakova, problematizirali naziv kulen smatrajući da je jedino ispravno kulin jer da su, pod utjecajem Srba koji su bili oduševljeni tim proizvodom pa ga ekavizirali i oni koji su ga proizvodili počeli govoriti kulen, no takvo objašnjenje uopće nije utemeljeno jer u različitim hrvatskim govorima postoje oblici kulin, kuljen, kulijen, kulen, a ne znače uvijek proizvod, nego trbuh, drob, želudac.

Tako i Alemko Gluhak u svom Hrvatskom etimološkom rječniku navodi oblike kulen, kuljen, kulijen, kulin u značenju „trbuh, drob, djevenica, kobasica“ upućujući na praslavenski polazni oblik. I dok Slovenci osporavaju izvornost toga našeg autohtonog proizvoda, zasad bismo barem jezično mogli učiniti nešto što je neosporno: uza standardni oblik, kao i za neke druge riječi, u rječnicima navesti pokrajinski ili dijalektni lik, a ne za sve uvijek kriviti druge. Premda kulen nije pravopisno pitanje pa ga u pravopisnim rječnicima nema, ali ima Kulen-Vakuf (koji nije kriv što je uvršten), mnogo bismo učinili i kad bismo ga zaštitili od politiziranja je li ispravno kulen ili kulin.

Objavljeno 17. ožujka 2016.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/kulen-na-stolu-s-mekom-slavonskom-sljivovicom-slavonskom-grasevinom-dalmatinskim-ili-baranjskim-crnim-1009

http://oblizeki.com/kuhani-kulen-i-kad-je-kulin-galovic-steta-ga-je-kuhati-pogotovo-tada-9550

http://oblizeki.com/cvanciger-ili-tradcionalne-cesnjovke-tlacenica-cvarci-kulen-krvavice-i-bijeli-spek-%E2%80%93-podbradnjak-8084

http://oblizeki.com/domaci-slavonski-kulin-galovic-eu-nazdravio-slovenskim-peninama-11220