Vino, Zaštita 24. kolovoz 2021.

Muškat momjanski 18. hrvatsko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u EU

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Početkom kolovoza 2021. Europska komisija objavila je u Službenom listu EU da je hrvatsko vino Muškat momjanski stekao europsku zaštićenu oznaku izvornosti, a time je, kako prenosi i mjerodavno hrvatsko Ministarstvo Poljoprivrede, upisan u eAmbrosiu registar oznaka zemljopisnog porijekla EU-a.

Postupak zaštite naziva Muškat momjanski / Moscato di Momiano započeo je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kad je za to mjerodavnom ministarsttvu podnijela zahtjev Udruga Vino Momilianum, a specifikaciju uz članove udruge izradio i Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča.

Naziv kombinira naziv sorte vinove loze (Muškat / Moscato, od sorte Muškat bijeli) i naziv zemljopisnog područja (momjanski / di Momiano) po mjestu Momjan, smještenome na sjevernom dijelu istarskog poluotoka.

Iako se vino sorte Muškat bijeli u većoj ili manjoj mjeri tradicionalno uzgaja u raznim područjima Istre, upravo je Momjan od davnina poznat kao tipično područje uzgoja toga vina. Prirodni uvjeti klime, tla i reljefa koji karakteriziraju šire područje Momjana iznimno su pogodni za uzgoj sorte Muškat bijeli, o čemu svjedoče brojni povijesni izvori, manifestacije na temu Muškata koje se tradicionalno održavaju u Momjanu, kao i brojne obitelji vinogradara i vinara s tog područja koji već generacijama proizvode to vino. Muškat momjanski je bijelo vino bogata okusa i izražene sortne aromatičnosti.

Osobito sam se razveselila što sam, jer to je bio povod da se prisjetim, u svojoj kućnoj arhivi našla ne samo zapise o Momjanu i momjanskom kraju s jedne istraživačke ekspedicije za Vegetin TV serijal Male tajne velikih majstora – ne mogu se sjetiti što smo sve u tome kraju kušali a ni što smo poslije s Vegetom kuhati u serijalu, nego i dvije butelje Muškata momjanskoga  iz 1999. (!!!)  iz tada tek vrlo obećavajućega Kozlovićeva podruma, tek s oznakom kvalitetnoga polusuhog s kontroliranim podrijetlom sa 13,2% , a drugo poluslatkog sa 12,4 vol%, te s pjesmom Drage Orlića koju moram prenijeti:

HIP I VIK

Govore da največ valja
na ten svitu je – dijamant
ki je za
vik vika.

Van ga pripuštan,
sebi zabiren – suzu vina
ka je za
hip hipa.

Ponešto je prestario, ali je više izgubio u boji, potamnio, odustao od blijedoga zlata i oostao ono što obično opisuju primjerenim dodirom rumenila. Ni suhoga se ne sjećam s pretjeranim kiselinama, tijelo mu je robusno. O, da, nekako su mi se najviše u čaši izgubile očekivane ruže. Kušali smo ga onako, baš kao aperitiv. Mlad mora biti vrlo dojmljiv. I začudo se slaže s najširom lepezom jela. A onda moj drugi, također stari, poluslatki, pričuvat ću za prvo prigodno kušanje uz desert, kakav bio da bio.

Podsjećam, kao što u svojoj informaciji podsjeća i mjerodavno Ministarstvo poljoprivrede, da uz 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina na razini EU, šest oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, Hrvatska dosad i čak 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.

Objavljeno 24. kolovoza 2021.