Baština, Zaštita 29. prosinac 2021.

Lički škripavac 32. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Lički škripavac dobio je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije 21. prosinca 2021. godine. Time je Lički škripavac upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda. Ako niste, preporučujem da ga kušate uz pršut i pjenušac u novogodišnjoj noći.

Proces zaštite naziva Lički škripavac započeo je u prosincu 2017. godine, kada je Udruga malih sirara Ličko-senjske županije Lički škripavac Ministarstvu poljoprivrede RH podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom Lički škripavac. O škripavcu koji bi vrijedilo zaštititi, istoimenoj Udruzi koja potiče i njegovu i proizvodnju drugih lokalnih sireva, primjerice base, te o ličkoj Cesti sira Oblizeki su pisali još 2012. godine prateći kako raste. Čestitke! Otad su zaštićeni i lički krumpir te lička janjetina.

Mek, mastan sir koji zaista – škripi

Lički škripavac je meki, masni sir cilindričnog ili četvero-uglastog oblika. Po površini je mliječno-bijele boje bez kore, a na presjeku zatvoren ili s manjim brojem mehaničkih otvora nastalih zadržavanjem sirutke tijekom oblikovanja sira. Okus mu je mliječno-slatkast i umjereno slan, a konzistencija karakteristično gumasta te škripi tijekom konzumiranja.

Način proizvodnje Ličkoga škripavca prenosio se s koljena na koljeno i očuvao do danas, a svojstvo škripavosti, po kojem je ovaj sir i dobio naziv, javlja se zbog visokog udjela mliječne masti i proteina u mlijeku, koje je posljedica specifičnog načina hranidbe krava na ovom području.

Proizvodnja Ličkog škripavca dozvoljena je samo na zemljopisnom području Like od mlijeka krava uzgojenih na tom području. Područje proizvodnje nalazi se u tri administrativne regije i to većim dijelom u Ličko-senjskoj županiji, a manjim dijelom u Zadarskoj i Karlovačkoj županiji.

Republika Hrvatska s Ličkim škripavcem ima 32 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirani naziv Lički škripavac dosad registrirani nazivi proizvoda su: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje/ Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut/Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina,
Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen/Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič,  Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica i Dalmatinska panceta.

Objavljeno 29. prosinca 2021.