Događaji 9. veljača 2023.

Lica gladi, izložba u zagrebačkome Etnografskom muzeju

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Koliko ste puta u životu osjetili glad, stvarnu glad? I jeste li uopće? Nisam mogla a da se ne zapitam to razgledajući nedavno izložbu Lica gladi u zagrebačkom Etnografskom muzeju. Čim sam razmišljala ne mogavši se sjetiti, znači da stvarno gladna nikad nisam bila. Ako se ne računa da nisam dospijevala jesti za nekih radnih dana ili kad sam, kao studentica, kupila važnu knjigu umjesto hrane.

A s pravom nestašicom uopće suočila sam se prvi put u Poljskoj kao mlada studentica polonistike u ljeto 1976., kad su se mnoge namirnice ondje mogle kupiti na točke, a da kupim pecivo ili kruh i malo salame, nije dolazilo u obzir, nije bilo. Barovi su nudili štogod loše i jeftino za napuniti želudac i sjećam se da sam u Varšavi boraveći mjesec dana na Polonicumu iz dana u dan jela nazovi hamburger s prženim krumpirićima. S nestašicama u nas suočila sam se osamdesetih već prateći kao novinarka kada stiže tanker ulja u riječku luku – s tim se mojim tekstom otvarala naslovnica Vjesnika. No, glad nije ako ti nedostaje ulje, kava, deterdžent, šećer odnosno DUŠKO, zar ne? Ni u ratu nismo gladovali, neki jesu. I danas držim vrećicu soli u kući, jer za onoga Drugog rata mojima je ponestala. Ne mogu se pohvaliti ni izobiljem i pretjerivanjem, obazriva sam čak i prema onoj židovskoj kletvi dabogda imao pa nemao. Sjećam se savjeta Brezakove babe da treba imati komačec zemlje za ne daj bože te novinskog izvještaja, primjerice, za naslovnicu našega Večernjakova Vrta o sarajevskim ratnim vrtovima…

Pomišljam zapravo kako bi u vrijeme pretjeranoga hedonizma i povremenim vijestima kako primjerice Rusi priječe prolaz ukrajinskim brodovima sa žitom i svakidašnjim najavama poskupljenja hrane od kruha i mlijeka dalje, bilo uputno da svatko ode na nevelik prikaz povijesti gladi kako su je dajdžestirale autorice izložbe dr. sc. Tanje Kocković Zaborski iz Etnografskoga muzeja i dr. sc. Melanije Belaj iz Instituta za etnologiju i folkloristiku. One su na znanstveno-stručnome skupu 16. Hrvatsko – slovenske paralele: Hrana i piće u kriznim vremenima – prakse proizvodnje, distribucije i konzumacije u Bistri, 9. i 10. lipnja 2022., najavile izložbu od rujna prošle do svibnja ove godine izlaganjem Sit gladnom ne vjeruje: etnografija gladi:

 

„Zadovoljenje potrebe za hranom, odnosno sama hrana od biološke je postala društvenom i kulturnom potrebom i činjenicom. Prehrambenu povijest čovječanstva duboko su usmjerila i oblikovala upravo razdoblja gladi. Moglo bi se reći da je čovjek kroz povijest uvijek više bio gladan nego sit. Glad, pothranjenost, izgladnjelost, gladovanje i danas obilježavaju našu stvarnost. Gladi kao činjenice današnjeg vremena postali smo snažnije svjesni tijekom kriznih vremena koja su zadesila svijet poput pandemije i lockdowna, a Hrvatsku i potresi u Zagrebu i njegovoj neposrednoj okolici te Sisačko-moslavačkoj županiji, u Petrinji, Sisku i Glini. Nedavno započet rat u Ukrajini stubokom mijenja gospodarsku sliku ne samo Europe već i svijeta te utječe na raspodjelu hrane, namirnica, njihove dostupnosti i uzrokuje oskudicu, neimaštinu i – glad. Drugo lice gladi moguće je prepoznati u sve većem porastu poremećaja u prehrani pogotovo mlađe populacije – anoreksiji, bulimiji i pretilosti. Poremećaji hranjenja su mentalni poremećaji koji su povezani s nizom negativnih posljedica koje uključuju medicinske komplikacije i poremećaje u kognitivnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju. Iako razne oblike poremećaja u prehrani možemo pratiti kroz povijest, vrlo kasno ih se ne definira kao poremećaje kojima treba posvetiti posebnu pažnju u tretmanu i pristupu. Osim navedenog, glad možemo promatrati i kao sredstvo kojim se može manipulirati masama, ali i pojedincima, pružati otpor, izražavati moć, poticati sukob, usmrćivati. Čovjek je kroz povijest, osim što se konkretnim načinima borio protiv gladi, i kroz mitologiju i religiju oblikovao razne rituale i običaje kojima je pokušavao, ili još i danas na simboličan način pokušava premostiti praiskonski strah od gladi.“

Na neveliku izložbu nećete moći ostati ravnodušni i dat će vam misliti podaci o gladnima u svijetu danas te načini borbe protiv gladi (dostupnost hrane, zalihe…), spominjanje čime se u najgladnijim godinama zatomljavala glad od morskoga kamena, brezove kore, rogačeva brašna, zatim bonova i točkica, konzervi iz humanitarne pomoći u raznim razdobljima, receptura iz logora i hudih vremena. Podsjetit ćete se i na štrajk glađu, post, robne zalihe, bacanje i doniranje hrane, ratni kukuruz uz HNK i na nezaboravne fotografije pučkih kuhinja i prosjakov ručak Toše Dapca. Podsjetit ćete se i na zbjeg u pustinju El Shat, na ukrajinski Holodomor i na irsku Veliku glad i krumpir na kojem su preživjeli i stvorili zanimljiva jela.

Uostalom, u Bistri sam i ja govorila o temi Neimaština za moderni hedonizam na primjeru graničarskih jela sela Okešnica u Moslavini. Postavila sam tezu kako su stjecajem okolnosti najsiromašnije zemlje izrodile najmaštovitije kuhinje, od svjetskih najpoznatiji su primjeri kineska, indijska ili meksička, a od hrvatskih regionalnih međimurska i zagorska te otočke kuhinje. Detaljnije obrazloženje oprimjerujem jelima iz svoga rodnog sela Okešinca u Moslavini, osobito onima potisnutima (jagli, vankuši, bele kobasice, šalata z poparum, makarun/kolačica, pečeni krumper…), koje pokušavamo vratiti na moderni stol. Dio njih opisala sam i u zavičajnoj čitanci Oblizeki – Moslavina za stolom (2006.). Svakidašnji kuruzni žganci i prežgana juva te gra na ladno …

Izuzetno me se na izložbi dojmila i cjelina o  ritualima kojima se (i danas, iako rekla bih zaboravljeno zašto) priziva i nastoji sačivati obilje, od božićnoga kinča, božićne pšenice i jutarnjega obilaska domova (položek, položaj!), s čestitkama i željama da sve rodi i plodi sjajnim nabrajanjem, zatim uskrsnim pisanim jajima, Jurom zelenim… Uz izložbu se održavaju i radionice i predavanja vezana na različite načine uz hranu i glad te, primjerice, danas vrlo aktualne poremećaje u prehrani. Najbolje se uvjeriti zašto sit gladnome ne vjeruje.

Objavljeno 9. veljače 2023.