Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Čitanka, Vino 16. svibanj 2024.

Hrvatska vinska kultura Tanje Baran nezaobilazan dio nacionalne kulture

Očekujete li od opsežne knjige Hrvatska vinska kultura detaljan popis kako se slažu, sljubljuju hrvatska vina i hrvatska jela, zaboravite! Ma i ponajboljih, s nagradama i visokim ocjenama Decantera. Tanja Baran nije podlegla trenutačnoj modi i pomodarstvu, najvećoj među onima koji tobože poštuju vino i mogu si priuštiti vrhunska i najskuplja vina, nego se posvetila  prošlosti vinogradarstva i vinarstva te na više od 450 stranica formata 20,5 cm x 25,5 cm, tvrdoga uveza, sa 390 likovnih priloga znanstvene monografije zapečatila sve one lokalne vrijednosti za koje bismo, ma koliko im bili skloni, dok se zaklinjemo u terroire, pred globalizacijskim temama, možda bili spremni olako ustuknuti i velikodušno ih prepustiti zaboravu.

Tanja Baran sa svojom najnovijom knjigom (Foto Miljenko Brezak / Oblizeki)

Više nego u čašu, ambiciozna znanstvenica i novinarka radoznalo se i temeljito zagledala u obilnu literaturu, citirala je i, za druge jednako natprosječno radoznale, odabrala i prenijela popis. Pouzdano, elegantno i zanimljivo štivo, koje se razlikuje od dosad objavljenih i popularnih i znanstvenih vinskih knjiga. Dostojno da ga u Hrvatskom državnom arhivu uz Željka Piciga, vlasnika nakladnika Prigorskog Media, predstave trojica recenzenata.

Prof. em. Stipe Botica (Tanjin mentor!) knjigu ocjenjuje novumom u poznavanju i proučavanju hrvatske tradicijske kulture. Prof. dr. sc. Božo Skoko smatra kako je knjiga posvećena iznimno važnom segmentu hrvatskoga identiteta, vinskoj kulturi, koja je većini bliska i razumljiva, ali je nažalost taj fenomen nedovoljno istraživan i analiziran u znanstvenoj javnosti te da bi bilo vrijedno, osim na hrvatskom u perspektivi djelo obvjaviti i na engleskom jeziku, čime bi s uvelike pridonijelo brendiranju hratske vinske kulture u svjetskim vinskim tijekovima. Uza sve drugo, prof. dr. sc. Đuro Horvat ističe osobito aktualno kako ovakav znanstveni pristup omogućava bolje informiranje marketinške strategije koja podržava dugoročnu održivost i promiče kulturnu vrijednost područja.

Naslovnica vrijedne monografije (Foto Miljenko Brezak / Oblizeki)

Tanja Baran proučila je hrvatsku tradicijsku vinsku kulturu i vinsku nematerijalnu baštinu i spoznaje cjelovito izložila u deset cjelina. U prvoj, donosi Razvoj i utjecaj svjetske vinske kulture na hrvatsku vinsku kulturu. Druga je posvećena razvoju hrvatske vinske kulture. Trećom opisuje Križevačke štatute kao dio hrvatske tradicijske kulture i najistaknutiji spomenik hrvatske nematerijalne vinske baštine. O tome kako i kada treba piti vino:

1. U zimi se pije, kad su hladni dani: da se tijelo ugrije.
2. U ljetu se pije, kad je vručina: da se tijelo rashladi.
3. Za sumornog vremena, pije se: da se život razvedri.
4. Za lijepog vremena, pije se. Jer je čovjek sam po sebi dobro raspoložen.
5. Kad se nešto radi, pije se: da čovjek dobije snage.
6. Kad se nema posla, pije se: da si čovjek prikrati vrijeme.
7. U žalosti i ljutini, pije se: da čovjek ljutinu i žalost ublaži.
8. U radosti, pije se: da se čovjek još više proveseli.
9. U hrđavim prilikama, pije se: da se čovjek utješi.
10. U dobrim prilikama, pije se: jer čovjek na ničemu ne oskudijeva.
11. U žeđi, pije se: da se žeđa ugasi.
12. U gladu, pije se: da se glad stiša.
13. Poslije prekomjernog pića, pije se: da si čovjek stomak popravi.
14. Poslije dobrog jela, pije se: da se jelo lakše probavi.
15. A kako treba piti? Uvijek s pameću, trijezno i ne prekomjerno.

Jedna od duplerica Hrvatske vinske kulture (Foto Miljenko Brezak / Oblizeki)

U četvrtoj donosi Ostale hrvatske vinsko-pajdaške reguleKoprivničke regule, Varaždinski fureš, Krpinski vandrček, Turopoljske štatute, Zagrebačku puntariju, Ivanečku smešanciju i Svetojansku lumpriju. U posebnom dodatku donosi tekst sviju, kao i Velikoga rituala krštenja mošta, jer je petu cjelinu posvetila Svetome Martinu, Martinju i krštenju mošta. Šesta cjelina donosi Hrvatsku vinsku kulturu u umjetnostima: književnosti, glazbi i likovnim umjetnostima – kiparstvu, slikarstvu, karikaturi (nenadmašni Reisinger!), fotografiji i primijenjenoj umjetnosti.

Dio stranice s fotografijom Miljenka Brezaka…

…i fotografija Miljenka Brezaka Pogled iz suvenirnice na vinograde Seoskog turizma Kezele s prve nacionalne izložbe fotografija o vinogradarstvu i vinu, kojoj je autorica Tanja Baran

Lijepo ispričane zanimljive i korisne priče – ilustrirane brojnim fotografijama odličnih majstora specijaliziranima za vinogradarstvo i vinarstvo, pozdrav Marku Čoliću ili Mariu Hlači! – nekima možda i tek za priče oko stola, a mnogima i za upoznavanje s vlastitom kulturom (jer to jest ne samo dio nacionalnoga stola nego i neizostavni dio nacionalne kulture!), baštinom, identitetom. Možda će tko umjesto vica o pijancima ispripovijedati storiju o okamini lista vinove loze iz Radoboja, o nekoj oslikanoj Posljednjoj večeri i pretvorbi vina u Kristovu krv,  kipu Bakha-Dioniza iz  3. st. nađenoga u okolici Trogira iz Arheološkoga muzeja u Splitu, o vrgoračkoj bikli, krapinskom bilikumu… Možda će tko samo za sebe otkriti i ubuduće citirati svakome tko hoće slušati stihove o vinu iz Biblije, Belu Hamvasa ili Tina ili Galovićev Crn-bel ili zagonetku Otec je v zemle, mati na zemle, a deca po svetu ljude zmeču. Kaj je to? Koliko li samo imamo krasnih manje poznatih zdravica poput one:

Vince je teklo,
Nama je reklo:
Pijete me, pijte
Dobri junaci,
Mene će biti
A vas bit’ ne će;
Ali će biti
Tko će me piti!

Ne mogu propustiti prenijeti i pjesmu Luke Paljetka (koji nas je nedavno napustio):

Vinska mušica

Tko će ga znati otkud ga iskrsne, kad god vino
pijem, ili kad bocu otvorim, kako, zašto
doleti iznenada i kruži tako fina

oko grlića, zuji tiho i tako tašto
i znalački i pleše zaista poput boga
pijanstva ili ludog Saint-Sa
ënsa, i ja stoga

čini se, pijem slađe, i kad je gorko, tâ

mušica djelić nečeg u čemu i moj bije
život i mehanizmi podobni, ona zna
razloge mnogo dublje, premda ih pomno krije
u krugovima svojim složenim kao slova
i pismo koje ne znam, zna ih, zna čak i ova

koja na površini u čaši sada pliva
zaista kao slamka, ili se možda guši,
ali ne kazuje ih, možda i nije živa,
ili ja za taj govor prikladne nemam uši,
i popit ću je zajedno s ovim pićem
naiskap (ne gadim se), moguće me otkrićem

iznenadi i tiho progovori iz mène,
iz trbuha, iz glave, odakle hoće, tko zna,

ali ja neću znati (i kada sve se dozna)
ništa od toga znanja, i zato drugu bocu
otvaram, čekajući mušicu drugu, pravu
pametniju od prve

Što je mladoj i dugogodišnjoj i višestruko nagrađivanoj šefici Hrvatskoga radija Sljeme i autorici slušane kultne emisije Purgeraj da se posvetila vinu? Prvo, da nije rođena u koprivničkoj bolnici, bila bi rođena Križevčanka, predana i inače zavičajnim temama. Predsjednica je Udruge za promicanje znamenitih Križevčana Dr. Stjepan Kranjčić i autorica nacionalnih manifestacija iz kršćanske kulture (Dani hrvatskih svetaca i blaženika, Susreti hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva Stjepan Kranjčić / Književni Kranjčić, Hrvatsko dječje književno stvaralaštvo Stjepan Kranjčić / Dječji Kranjčić). Počasna je predsjednica Društva za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti i autorica nacionalnog natječaja za hrvatsku vinsku fotografiju.

No, prije toga Tanja Baran magistrirala je temom Usmena književnost križevačkoga kraja – Križevački štatuti u hrvatskoj vinskoj kulturi i usmenoj književnosti, a doktorirala temom Usmeno književno nasljeđe križevačkoga kraja u kontekstu hrvatske književnosti 19. stoljeća. Napisala je i uredila više znanstvenih i stručnih knjiga, objavila više znanstvenih radova (filologija, mediji i teologija), a docentica je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije Teorija i sustavi radijskoga komuniciranja i Retorika.

Ponosna sam što je u knjizi objavljena i fotografija Miljenka Brezaka s prve izložbe hrvatske vinske fotografije (Pogled iz suvenirnice na vinograde Seoskoga turizma Kezele, Šumećani 2021.), i što je u literaturi naveden moj tekst Vino kao kruh iz knjige Martinje – blagdan vina, Otvoreno sveučilište, Biblioteka Običaji, Zagreb 1992., str. 134.-136.

A podsjetilo me i na Vrtove izlete na koje smo, uz domaćina Badel 1862, mi Večernjakovci vodili po nekoliko autobusa čitatelja na cjelodnevne edukativne izlete i u križevački kraj. Pohodili smo i vinograde i podrume, kušali tamošnja lijepa vina (i nasljubljivali smo se, bome!), izveli su nam i dio Križevačkih štatuta, a krstili smo vino, čak sam bila i – kuma. Živjeli! Živjela Tanja Baran!

Objavljeno 16. svibnja 2024.

 

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.