Baština, Čitanka 30. prosinac 2020.

Adventska i božićna slavonska kuharica ili praksa u baštini

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Poslao mi ju je kolega književnik Mirko Ćurić iz Đakova kao blagdanski dar, ali zahvaljujući Hrvatskoj pošti stigla mi je tek poslije Božića, pa to uknjiženo protukoronarno i protupotresno vrlo sentimentalno ohrabrenje srdačno želim podijeliti sa svima. Kao mali zalog da nam 2021. bude bolja od godine koja se bliži kraju, a kakve smo i mi koji pamtimo duže rijetko imali. Kao što se dijeli mjesto za radosnim stolom i dobra priča ne samo za stolom.

Riječ je o Adventskoj i božićnoj slavonskoj kuharici, nevelikoj, osamdesetak stranica manjega formata knjižici koju objavljuje Srednja strukovna škola Antuna Horvata, u kojoj ravnateljuje moj kolega Ćurić, koji odlično vodi i Slavonsko-baranjski ogranak mojega Društva hrvatskih književnika. Po čemu se ova mala kuharica razlikuje od učestalih, zaista brojnih, posebice novinskih i magazinskih blagdanskih? Dostojno školi utemeljenoj 1887. s raznovrsnim programima, u gradu gdje i Strossmayerova katedrala svjedoči o bogatstvu i  bogatoj povijesti cijeloga kraja, o čemu, uostalom, svjedoči uknjiženi običajni stol, koji kao glavna urednica potpisuje Henrieta Matković, koji ima brojno uredništvo i kojem prikupljene recepture i fotografije uz Zlatka Mesića, potpisuje više razrednih odjela, koji su i kuhali.

Advent i Božić Srednja strukovna škola tradicionalno obilježava u školi i u sklopu Adventskoga sajma na gradskim ulicama te na različitim sajmovima i programima u Hrvatskoj i inozemstvu (Zagreb, Beč, Budimpešta, Tomislavgrad, Osijek…). Ni ova ih godina nije odvratila od ljepote i optimizma adventskih i božićnih običaja i projekata, koji vraćaju nadu i vjeru, te su se usredotočili na sabiranje vrijednosti na kojima su već radili te ih dopunili novim. Adventska i božićna slavonska kuharica slijed je ove godine također objavljene Srednjevjekovne kuharice Đakova i Đakovštine. Uklapa se u programe na kojima surađuju s Regionalnim centrom kompetentnosti u području turizma i ugostiteljstva. Hvala đakovačkim nastavnicima i učenicima! U knjigu i vrijeme uvode nas temama Adventska i božićna kuharica i Božić u umjetnosti – đakovačka božićna freska donosi Mirko Ćurić, a temom Tradicionalni božićni običaju Đakova i Đakovštine Antonija Bilić i Maja Vonić, koje svoj tekst završavaju:

 

Navedeni narodni običaji odraz su kulture našega kraja i ono pravo bogatstvo koje želimo i trebamo očuvati i spasiti od zaborava. Jelovnik na pojedine blagdanske dane svakako je najživlji dio te tradicije i običaj za koji sigurno znaju sve generacije, stoga su stranice koje slijede ispunjene okusima i mirisima blagdanskog stola. 

 

Sadržaj hrane pod krizbanom podijeljen je u tri cjeline Nemrs (16 recepata: juha od graha, zgnječeni grah, fiš/riblji paprikaš, šaran s vinom i češnjakom, riba pohana u kukuruznom brašnu, posna grah salata, pita s krumpirom, krumpir iz pećnice, posna pogača, pečena turkinja, rezanci s makom, taške/tačke), suho voće i orašasti plodovi, kompot od krušaka, čaj od kamilice i kipe, medena rakija), Svečani božićni stol (14 recepata: sulc/hladetina, pečena domaća kobasica, hladni umak od hrena, kokošja juha s rezancima na brdo, kuhana piletina s paradajz-sosom, sarma, prasetina s ražnja, pečena svinjetina iz salamure, pekarski krumpir, krumpir salata, badnjača, božićnjak/božićna kruh, kruh iz krušne peći, kuhano vino) i Slatko u prosincu (15 recepata: bakini kalupaši, šape/pracne, paprenjaci, medenjaci, breskvice, vanilin krancle, karamel oblatne, kiflice s orasima, london štangice, trokuti s lješnjacima, jastučići s pekmezom od dunja, bijela pita, salenjaci, gužvara s orasima, kuglof sa suhim voćem).

Jedva da bi se našao i jedan recept koji se ne bi našao u većini naših kontinentalnih krajeva, primjerice u mojoj Moslavini, možda se samo drugačije zovu – komparativno, primjerice, orahnjače i makovnjače odnosno digane gibanice, ponegdje sajane i shajane gibanice, zatim putice i potice ili dizane savijače, slavonske su gužvare, a slavonski rezanci na brdo tjestenina je za juhu oblikovana na vretenu nalikuje klasičnim istarskim fužima, koji se ne ukuhavaju u juhu itd. – ali i to su zavičajne oznake.

Koliko sam upućena u hrvatsku kuhinju i u njezinu modernizaciju i interpretaciju, recepti iz Adventske i božićne slavonske kuharice jesu domaći, tradicionalni, vremenski neujednačeni i ponegdje, sudeći po sastojcima, i mlađi, ali temeljni, tako da će budući kuhari moći na tim temeljima graditi tobože novu hrvatsku, kreativnu ili kakvu sličnu kuhinju dekonstruiranu i rastrojenu pod utjecajem različitih globalnih i globalističkih, vremenski ograničenih trendova. Uistinu je više nego pohvalno što već u mladim godinama osvješćuju vlastitu kulinarsku baštinu, koja nije nužno najnaj na svijetu, ali je naše korijenje i naše neotuđivo bogatstvo koje svjedoči tko smo i što smo. I jer, kako napisah u svojoj zavičajnoj čitanci Oblizeki – Moslavina za stolom: kad ne znaš kamo bi pošao, sjeti se odakle si došao. Stoga, iako nisu prvi đaci koji su za domaću zadaću prikupljali i kuhali te uknjižili svoje, srdačne čestitke! 

Bakini kalupaši

Sastojci

 

500 g brašna
150 g svinjske masti
200 g šećera
1 vanilin šećer
3 jaja
½ praška za pecivo ili žličica sode bikarbone

Priprema

 

U posudi utrljati mas u brašno te dodati ostale namirnice. Tijesto mijesiti vrlo kratko (jer se mast otapa od ruku) pa ga ostaviti nekoliko minuta na hladnom mjestu. Zatim rukama oblikovati kuglice i peći nekoliko minuta u posebnom pekaču, koji se naziva i kalupaš, do lijepe smeđe boje.

 

Objavljeno 30. prosinca 2020.