Žuljčice od graha za korizmeni post ili za poslasticu
Čez korizmu do Vuzma nazvala je Gornjostubička udruga Lipin cviet korizmeno-uskrsnu manifestaciju što ju je poslijepodne u subotu 21. ožujka 2015., na prvi dan proljeća, drugu godinu zaredom održala u u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici.
Uz izložbu Naša stubička baština te radionice Pletena košara i Pisanica, zatim korizmeni koncert, korizmeno-uskrsne običaje i tradicijske igre te reviju Lan u suvremenom načinu odijevanja središnji je bio izbor najizvornijega uskrsnog stola među petnaestak što su ih uredile različite skupine od udruga, KUD-ova do pojedinaca. Iako sam stekla dojam da su organizatori uobičajeno priredili još jednu priredbu “za sebe” vrlo korisnim držim da skupine jedna od druge mogu naučiti mnogo o izvornosti, i svojoj i uopće.
Čez korizmu do Vuzma

Prvi put u javnost iznijela je Božica Lacković pisance ukrašene bijelom srčikom močvarne biljke sit (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)
Ove godine i prema stručnim ocjenjivačima izuzetno zanimljiv detalj bili su pisanci obojeni lukovinom te urešeni bijelom srčikom iz sita, močvarne biljke, zalijepljenom popom odnosno brašnom i vodom. Njih je predstavila stara znanica Oblizeka sa Babičinih kolača Božica Lacković iz Andraševca kraj Oroslavja.
Majka Nada Tučkar iz Donje Stubice, prošlogodišnja pobjednica na tamošnjim Obliznjekima, nazvanima dakako prema našim Oblizekima, drugo i treće mjesto za stol podijelila je s kćeri Jadrankom Blagec, a uvjerena sam kako je tome pridonio i vrtanj, posebno umiješen svečani kruh koji se u njihovu kraju nosi na uskrsni blagoslov. Te ćemo kruhove posebno ocjenjivati u subotu 28. ožujka 2015. poslijepodne u Majsecovu mlinu. S velikim veseljem posebno ističem i cvjetno raspelo od grančica i krep-papira kako ga je osmislila Đurđica Pek iz Velikog Trgovišća za uskrsni stol svoje Eko-etno grupe, koje sjajno ilustrira kako tradicija može biti ponovno vrlo moderna. Kao da je sišao s neke od naivnih Lackovićevih laviranih crteža.
Kak je Bistrán triput v letu bedast

Istim poslom promocije baštine nad tradicionalnom košarom hrane za uskrsni blagoslov Bistrajnke Nada Grgurić i Vera Grgac s urednicom OBlizeka Božicom Brkan (Snimio Miljeno Brezak / Oblizeki)
Za izvorni uskrsni stol prvonagrađene članice KUD-a Bistra iz Bistre oduševile su i nošnjama i cijelim stolom s eksponatima iz bogate obiteljske zbirke pjesnikinje Vere Grgac, koja nas je počastila i izuzetno zanimljivom pričom o tome kako je mlada ulazeći u muževljevu kuću, uz sve drugo, morala u miraz donijeti i dvije košare, veliku za trgovinu mliječnim i malu, lijepo urešenu, baš za ponos odnosno strošek, kako u Bistri zovu ono što mi Moslavci zovemo prigled, pri rođenju djeteta odnosno za vuzmeni blagoslov.

Nije tradicionalan, ali je sjajna reinterpretacija tradicije: raspelo od šibe i krep-papira Đurđice Pek, Udruga Eko-etno iz Velikog Trgovišća (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)
Nada Grgurić ispripovijedila mi je kak je Bistrán triput v letu bedast. Na Fašejnek jer nori i lafra se, na Vuzem kej s svoju ranu teče i na Božič kej misli da mora pojesti se kej ima i pokle nema niš. U Bistri, naime, još živi običaj da se žene s blagoslova žure, gotovo utrkuju koja će prva stići doma ne bi li dokazala da je najbolja snaha.
Da gibanice dišiju…

Mirisni bistrajnski jagnuši, jastučići punjeni na Cvjetnicu blagoslovljenim cvijetom drijenka i podankom gugana, koji štite od betega i uroka na prsima Vere Grgac (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)
Valja reći kako nose na glavi veliku i tešku košaru punu jestvina: šunjku tešku oko pet kilograma, kuglof, pletenicu, mladi luk, rejn (hren), pisance… Nju su i izložile. Najprije se za froštukel (doručak) jede ta blagoslovljena hrana, uobičajeno se od nje ni u Bistri ništa ne smije baciti, čak se i ljuske pisanaca daju kokošima da bi bolje nesle. A poslije slijedi obed s kojošinom juhom od sitničarije s rezancima, pa kokoš prokuhana i pečena u roli i uz nju restani krumpir ili mlinci.

Uskrsni prizor: detalj s tradicijskoga stola Božice Lacković iz Oroslavja (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)
Barica Špoljar, Kristina Prša, Barica Škreblin, Kristina Prša, Zvjezdana Bogdan i Vera Grgac dale su sve sebe kako bi nam dočarale staru, izvornu Bistru. Tamošnji starosjedioci, kažu, nisu ni Prigorci ni Zagorci i izuzetno se ponose svojom starinom, počevši od starih običaja. Pušlek za Cvetnicu pletu od drenka i podanka gugana, močvarne biljke specifična mirisa. Poslije blagoslova u nedjelju uoči velikog tjedna stručak raspliću te drijenkove žute cvjetiće i narezani mirisni podanak zašiju u male jastučiće, bistrajnske jagnuše, koje, osobito djeca i žene nose oko vrata za zaštitu od betega i uroka sve do Uskrsa odnosno Velike subote, kada ih bacaju u vatru da gibanice dišiju. A blagoslovljeni se pušlek zatakne za tramom (gredom) u kući ili pod šopom (ispod slamnatoga krova) i ostavlja sve do drugoga Uskrsa kako bi čuvao dom.
Praktične i pristupačne posne poslastice

Vera Grgac u nošnji iz 1912. od 1000 predmeta iz svoje obiteljske etnozbirke na izložbu je sa zanimljivom pričom o dvjema košarama koje mladenka donosi u muževljev dom predstavila i lijepu košaricu u kojoj se nose darovi babinjači, ali i hrana na blagoslov (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)
Bistra je oduševila i stolnjakom te posuđem – makova i orehova gibanica bile su krasno složene u starim zemljanim medenícama – ali i predstavljenim pićima poput karafanfule, slatke kuhane rakije. Morali su si popiti, kažu, kej su se oteščali, ogladnjeli.
Uza sve predstavljeno mene su ipak najviše oduševila posna, korizmena jela, žuljčice (prgice) od svježaga sira izmiješana samo sa solju pa malo prodimljena tek jedan dan na dimu, na najže (na tavanu), u sirnicama pletenim od šibe, te žuljčice od graha. I jedne i druge žuljčice jele su se samo s kukuruznim kruhom i, eventualno narezanim lukom. Često i na polju, u stanci pri radovima.
Žuljčice od graha

Žuljčice, svojevrsne prgice, Bistrani ne pripremaju samo od sira nego i od graha (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)
Sastojci
- kuhani grah (najbolje brašnast)
- luk
- čenjak
- crvena slatka mljevena paprika
- maslo
Priprema
Grah skuhajte, zgnječite ga te mu dodajte na maslu propečene ustinjene crveni luk i češnjak te crvenu slatku mljevenu papriku. Po potrebi dosolite. Oblikujte po želji u prgice ili u kuglice. Kratko prosušite na zraku.
Nije naodmet
Grahu možete za post dodati otopljeno maslo, maslac ili ulje. Kad nije vrijeme postu, kad se radi u polju, da bi se jelo koje se toplo ili hladno poslužuje s lukom i kruhom, može se “pojačati“ svinjskom mašću ili kockicama suhe slanine. Može se poslužiti za doručak, ili večeru, čak i ručak, kada se po običaju posluživao onda kada se kuhala prežgana juha, ćoravi gulaš (gulaš od krumpira). Preporučila bih ih i kao zanimljiv prilog mesu ili drugome povrću te kao samostalne prigriske.
Objavljeno 23. ožujka 2015.
Preporučujem srodne teme na Oblizekima:
http://oblizeki.com/strepice-z-vrganji-beracice-gljiva-nade-tuckar-13052
http://oblizeki.com/pogacica-i-struca-sa-starinske-svadbe-ravno-na-babicine-kolace-10240
http://oblizeki.com/jaja-za-uskrs-obojena-biljem-i-ukrasena-1964
http://oblizeki.com/pisanice-za-uskrs-2012-licitarske-5592
[…] Žuljčice od graha za korizmeni post ili za poslasticu […]
[…] http://oblizeki.com/zuljcice-od-graha-za-korizmeni-post-ili-za-poslasticu-14259 […]