Istraživanja 11. siječanj 2017.

Zamrznuta hrana? Jedu je gotovo svi, ali pola Hrvata misli da je zdrava, a pola da je nezdrava

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Čak 98,3% hrvatskih potrošača konzumira zamrznutu hranu, konstatirano je u istraživanju magazina Ja trgovac i agecije Hendal, provedenome u listopadu 2016. na 400 građana RH starijih od 15 godina na nacionalno reprezentativnom uzorku i objavljenome potkraj studenoga 2016. Očigledno su stvarna i hinjena raskoš blagdanskoga stola pridonijeli da mediji objavljuju škrto podatak po podatak, dok konzumenti očito ostatke i viškove spremaju u zamrzivače, k tome – a i do toga je došlo isto istraživanje – posve su podijeljeni u prosuđivanju kvalitete zamrznute hrane: nešto malo više od polovice ispitanika ili 52,3 % smatra da je zamrznuta hrana jednako zdrava kao i svježa, dok je njih 47,7% uvjereno da nije.

Meni je ne manje važno podsjetiti na tvrdnju kolumnistice Oblizeka Maje Matković da, unatoč objavama, jezično nije točno smrznuta nego – zamrznuta hrana.

Zamrznuto svaki dan jede samo 0,7 % ispitanika

Po učestalosti konzumacije, najveći udio konzumenata (38 %) zamrznutu hranu jede nekoliko puta mjesečno, a da to čine rijetko ističe tek nešto manje (35,2 %) ispitanika. Značajan udio (24,3 %) zauzimaju ispitanici koji zamrznutu hranu jedu nekoliko puta tjedno, dok je velikih konzumenata koji je jedu svaki dan vrlo malo, tek 0,7 %.

Na tri vrste zamrznute hrane otpada glavnina potrošnje: zamrznuto povrće je na vrhu popisa s udjelom od 32,1 %, potom slijedi meso sa 31 %, pa riba i plodovi mora sa 24,9 %. Ostale vrste zamrznute hrane imaju razmjerno manje udjele. Prva su među njima  gotova jela sa 7,9 %, tijesta i slastice sa 2,8%, voće sa 1%, a krumpir 0,3% udjela.

Praktičnost i brzina pripreme glavni razlog za kupnju

Navike kupnje domaćih potrošača govore u prilog tome da se zamrznuta hrana većinom kupuje prema potrebi, što kao odgovor navodi 69,6 % ispitanika tih proizvoda. Ostatak odnosno 30,4 % potrošača ističe kako zamrznutu hranu kupuju redovito i da je uvijek imaju u zamrzivaču. Praktičnost i brzina pripreme glavni su razlog kupnje zamrznute hrane s 59,1% udjela u ukupnom broju konzumenata, dok je za 40,9 % njih glavni razlog za kupnju nedostatak svježih proizvoda izvan sezone.
Bilo bi vrlo zanimljivo istražiti i potrošnju zamrznute hrane iz vlastite proizvodnje. Uvjerena sam, naime, kako je zamrzavanje, ne samo, ali pogotovo u seoskim kućanstvima još učestali i ekonomičan način konzerviranja mesa, povrća i voća iz vlastita uzgoja.

Neka mjerodavni provedu ozbiljna ispraživanja

Mišljenja su podijeljena, ističu oni koji su proveli ovo istraživanje, kada je riječ o tome smatraju li da je smrznuta hrana jednako zdrava kao i svježa. Naime, tek nešto malo više od polovice, odnosno 52,3 % konzumenata, prema istraživanju magazina Ja trgovac i agencije Hendal, smatra da je smrznuta hrana jednako zdrava kao i svježa, dok je njih 47,7 % uvjereno da nije. No, ne mogu ne dodati kako se ovdje radi o predodžbi i kako se taj stav, po mojemu, nerijetko kosi po praktičnoj svakidašnjoj potrošnji.

A svakako ne bi bilo zgorega provesti i dubinsko istraživanje o stvarnoj zdravstvenoj, nutricionističkoj kakvoći različitih vrsta smrznute hrane koja se nudi na tržištu. Pogotovo nakon informacija iz Ministarstva poljoprivrede te Hrvatske agencije za hranu o zdravstveno neispravnoj hrani u zamrzivačima nekih i velikih trgovačkih lanaca. Takva se roba ne bi smjela naći u ponudi, a ako se i nađe, morale bi od mjerodavnih institucija uslijediti pravodobne i precizne informacije na potrošače.

Nužna svestrana i objektivna edukacija potrošača

Ne bi bilo naodmet ni ponajprije da iz mjerodavnih institucija stignu i pouzdane informacije o ozbiljnim znanstvenim istraživanjima stvarne zdravstvene, nutricionističke i sličnih vrijednosti odnosno usporedbi, uključujući i ekonomskih prednosti korištenja zdravih i zamrznutih namirnica. Podsjećam da, ma koliko bile dobronamjerne, nisu dovoljne samo povremene PR- sugestije proizvođača, primjerice Leda, nego svestrana i objektivna edukacija potrošača.

S obzirom da većina stanovništva nikako ne može računati samo na svježe namirnice, valjalo bi – možda na najutjecajnijim medijima? – educirati i kako odabirati što zamrzavati, kako koju hranu zamrzavati da ostane zdravija, koliko se dugo može držati u dubokom zamrzavanju. Uz drugo, imate u ponudi bogat izbor pojedinih namirnica te gotovih zamrnutih jela, a podsjećam i na knjigu Jela iz leda s recepturama zamrznutih jela koja možete pripremiti do kraja ili dopola pa ih dovršiti.

Objavljeno 11. siječnja 2017.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/sve-su-pite-pitice-samo-je-burek-pitac-8510

http://oblizeki.com/kusajte-s-nama-nesto-novo/page/26

http://oblizeki.com/kesten-u-novim-desertima-zagorskih-kuhara-19317

http://oblizeki.com/sladoledni-majcin-dan-ne-samo-sladoledni-i-ne-samo-za-mame-6733

http://oblizeki.com/piletina-kao-delikatesa-na-nacin-chefa-berislava-lackovica-560

http://oblizeki.com/fasiranci-popecci-od-mesa-odresci-od-mljevena-mesa-8599