Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Baština 1. srpanj 2019.

Zagorski mlinci zaštićeni u EU kao već 23. hrvatski proizvod

Da dugo ne tražite opis, Zagorski mlinci pekarski su proizvod pripremljen iz pšeničnog glatkog brašna tipa 550, vode i soli od kojih se radi tanko, izvaljano i ručno razvučeno tijesto debljine do 2,5 mm. Razvučeno tijesto se potom reže na komade pravokutnog oblika, koji se peku u dvije faze na  grijaćim pločama i suše do gotovosti. Gotov proizvod Zagorski mlinci tanko je, pečeno tijesto pravokutnog oblika s mogućim neravnim rubovima, bijelo-žute boje, ravne i mjestimično blago nadignute površine sa karakterističnim, mjestimice nagorenim ispupčenjima (mjehurima) svijetlo smeđe, smeđe do crne boje nastalim uslijed nadimanja tijesta tijekom pečenja. Prije konzumacije Zagorski mlinci ručno se lome u manje komade te preliju zakuhalom vodom nakon čega ih treba ostaviti da kratko odstoje. Potom se ocijede, tradicionalno začine vrućom mašću od pečenja te se mogu konzumirati.

Zagorski mlinci (Ministarstvo poljoprivrede RH)

Tko o čemu, a ja o mlincima. Čemu opet Oblizeki o mlincima i to zagorskima? Zagorski mlinci dobili su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla sa 25. lipnja 2019. objavom Europske komisije u Službenom listu Europske unije L 168. Time su upisani u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićeni na području cijele EU. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prema objavi mjerodavnoga hrvatskog Ministarstva izjavio je:

Iako smo najmlađa država članica Europske unije imamo čak 23 prehrambena proizvoda čiji smo naziv zaštitili oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla u EU. Sada su i Zagorski mlinci na toj ponosnoj listi. Zaštita naziva je ponajprije priznanje kvalitete, tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači. Koliko nam je važno očuvanje i zaštita hrvatskih autohtonih proizvoda najbolje govori činjenica da smo dan kada je prvi naš proizvod, Krčki pršut, dobio zaštitu naziva na EU razini proglasili Danom zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda.

Puran s mlincima, i jedno idrugo zagorsko, jer je na Vuglecbregu (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Hrvatska sada ima ukupno 23 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u EU kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz Zagorske mlince, registrirani su i: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiseli kupus / Ogulinsko kiselo zelje, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra i Paška sol. Za ove proizvode EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnoga proizvoda.

Mlinci bijeli i zeleni, brend Zebrano (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Ministarstvo poljoprivrede, prema onome što je rekao ministar Tolušić, želi povećati broj proizvođača koji sudjeluju u sustavu kontrole zaštićenih proizvoda. S obzirom da ulazak u sustav kontrole za proizvođača znači i određeni financijski trošak u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2015.- 2020. predvidjeli smo Mjeru 3 koja je namijenjena novim proizvođačima zaštićenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a u okviru koje im se u punom iznosu priznaju i financiraju troškovi kontrole proizvoda. Navedenom mjerom predviđeno je i sufinanciranje različitih promidžbenih aktivnosti koje provode skupine proizvođača. Tako se nastoji povećati broj proizvođača, a samim time i proizvoda te njihova promidžba, što će zasigurno olakšati i plasman proizvoda izvan granica RH. Pozvao je proizvođače da zaštite što više proizvoda jer time i njihovi proizvodi dobivaju dodanu vrijednost.

Pripremljeni (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Kako navodi Ministarstvo poljoprivrede, proces zaštite naziva Zagorski mlinci započeo je u rujnu 2016., kada je Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju tradicionalnih zagorskih proizvoda Tradicija Zagorja podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.  Ministarstvo poljoprivrede je u travnju 2017. donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva Zagorski mlinci, a u lipnju 2017.  Europskoj komisiji upućen je zahtjev za registraciju naziva i za cijelu EU.

S natjecanja zagorskih kuhara: pureća krilca s mlincima (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Zemljopisno područje proizvodnje Zagorskih mlinaca obuhvaća područje Hrvatskog zagorja odnosno cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, cijelo područje Varaždinske županije i rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko- zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica.

Kreativno jelo (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Jednostavna receptura Zagorskih mlinaca u kojoj su sadržani samo brašno, sol i voda prenosila se naraštajima u obiteljima Hrvatskog zagorja i zadržala do danas. Za prepoznatljiv izgled i lomljivu teksturu mlinaca zaslužan je specifičan način pečenja tijesta na ravnim ili zaobljenim vrućim grijaćim pločama, koje traje svega nekoliko minuta. Pečenje mlinaca na takvim pločama tradicionalan je način pečenja Zagorskih mlinaca, baš kako se i nekada peklo na pećima u zagorskim kućama.

Pureći batak s zarolanim mlincima na način chefa Mirka Ljubića (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Zagorski mlinci proizvod su koji se, nakon što je pripremljen, tradicionalno poslužuje uz pečeno meso peradi pa se tako u gotovo svim zapisima vezanim za način konzumacije također zaštićenoga na razini EU i to kao prvoga mesnog proizvoda, Zagorskog purana, navodi da se poslužuje sa Zagorskim mlincima. Oba proizvoda pripadaju najznačajnijim autohtonim proizvodima Hrvatskog zagorja te se nalaze gotovo u svim turističkim, gastronomskim i drugim publikacijama vezanim uz Hrvatsko zagorje, a zajedno čine prepoznatljivu kombinaciju – glavno jelo Hrvatskoga zagorja, najčešće nazvano zagorski puran s mlincima.

Puran s mlincima na način chefa Mislava Božića (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Zagorci, ponajprije Krapinsko-zagorska županija s pametno osmišljenim svojim gastropriredbama za profesionalce i amatere od Babičinih kolača i Zagorskoga Chefa do Štruklijade do 100% zagorskoga, mogu biti ponosni koliko su kao regija, učinili na prepoznatljivosti i zaštiti, ali i na obnovi proizvodnje svojih tradicionalnih proizvoda od zagorskoga purana do bagremova meda. Neću im sad stavljati sol na ranu zbog čega nije uspjela slična zaštita najslavnijega hrvatskog jela koje nosi njihovo ime, zagorskih štrukla, ali se nadam kako ovakav način poticanja proizvodnje pogotovo za tako jednostavan proizvod, koji je od rimskih vremena usidren ne samo u našim krajevima nego je suvenir i nekih mediteranskih područja, Korzike i Sardinije primjerice, a beskvasni kruhovi tradicija su i u židovskoj kuhinji, nije pao na pamet i drugim krajevima, primjerice kontinentalne Hrvatske, gdje se tradicionalno mlinci peku i pripremaju uz perad, a djeca ih obožavaju ko snack, bez ičega, hrskave, odmah s peći?

Novi street food iz Babe na zagrebačkoj Harmici (Fotografija Rougemarin)

U novije vrijeme i eksperimentalno s kukuruznim i kestenovim brašnom, orasima, špinatom kao zeleni rezanci, na način kao lasagnje, ili, prema pizzi ili turskim pidama umiješenima sa sirom, novojelo mlinzza? Nije, jer ne misle, ne znaju i ništa ne rade. Ova se zaštita preko Ministarstva poljoprivrede može usporediti i onom drugom, zaštitom dobara nematerijalne kulture preko Ministarstva kulture. Pa Zagorci su, ipak, rođeni s malom maturom, zar ne? Zagorci, čestitke!

Objavljeno 1. srpnja 2019.
Preporučuje na Oblizekima srodne teme:

Zagorski mlinci sa zagorskim puranom, ali sve češće i sa – špinatom

Zagorski puran na način kuhara zagorskih restorana

Zagorskoga purana u Zagorju najukusnije pripremaju u Mariji Bistrici

Sedmi Zagorski Chef Tomislav Šimunić iz Hotela Matija Gubec

Zagorski chef ili može li i zagorska patka uzletjeti poput zagorskog purana?

“Meso zagorskih brega” označuje zagorskoga purana zaštićenoga zemljopisnog podrijetla

http://oblizeki.com/tag/mlinci-od-kukuruznoga-brasna

http://oblizeki.com/tag/mlinci-s-kestenom

Zagorski mlinci sa zagorskim puranom, ali sve češće i sa – špinatom

Puran i purica, ne samo za blagdanski stol

Zagorski domaći mlinci iz jertovačkog mlina obitelji Gorički

Zebrano ispeklo najbolje štrukle za 8. Štruklijadu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.