Knjige 26. rujan 2016.

Vrbovečka kuharica II.

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 1 komentar

Na kolovoškoj 36. manifestaciji Kaj su jeli naši stari u Vrbovcu poslije prošlogodišne Vrbovečke kuharice I. predstavljena je i Vrbovečka kuharica II. Time se nastavlja prošle godine izrazit trend lokalnih kuharica o čemu su Oblizeki višekratno pisali, a i terensko istraživanje baštinskih jela svoga kraja. To može dodatno pridonijeti i utjecaju na lokalnu uostiteljsku ponudu. Dosad to, unatoč gotovo četiri desetljeća kuhanja i kušanja kaj su jeli naši stari, nije upjelo. Mnogo manje zaživjelo je, primjerice, od same uzrečice.

Vrlo dobro napravljena Vrbovečka kuharica I.  dobila je svoj nešto drugačiji nastavak – Vrbovečku kuharicu II., sa 256 stranica gotovo četrdesetak stranica deblju. Zahvaljujući 73 žene iz 15 udruga prikupili su i snimili 113 recepta odnosno jela svrstanih je u cjeline: juhe i čušpajzi, glavna jela, kolači i slastice, prilozi, salate, sosovi, zimnica te nekaj na brzinu.

Neka jela, kako je rekla urednica Sanja Prijatelj – inače ravnateljica Pučkoga otvorenog učilišta Vrbovec, koje je i izdavač knjige, a tu valja dodati da je, kao i u Vrbovečkoj kuharici I. autorica fotografija Iva Lulić, a grafička dizajnerica Marina Hržić – jednostavno nisu stala u prvu knjigu, a neka se nisu pripremala prije 150 godina, kada je sve uglavnom ovisilo o stočarstvu i ratarstvu, nego je izniklo zahvaljujući modernim vremenima, trgovini i medijima.

Po mojoj su se procjeni tako iz posve drugoga podneblja, gdje su uistinu tradicionalna, s različitim, ne uvijek sretnim uspjehom, u vrbovečki kraj doskitala neka jela, na primjer presnac, sarma u trsovom listu ili slana pita s paprikom i sirom. Rolani picek pak me neodoljivo podsjeća na Vegetinu svečanu božićnu puricu s mlincima, očišćenu od kostiju pa rolanu. Nisam sigurna da bih baš rolala piceka, osim ako ne bih imala puricu, ako bih imala svoga domaćeg piceka i slično.

Također neka jela prepoznajem iz Večernjakova Vrta koji sam uređivala, npr. grah za zimu, iz priloga Jove Rojčevića iz Podravine jelo papula, a neka sam upravo u Vrt donijela i sama upravo s Kaj su jeli naši stari, na primjer kolač od šljiva.

Naišla sam i na podmetaš, zanimljiva naziva, koji svakako ima doticaja za Sarmijadom u Laktecu, nedaleko od Vrbovca, jedino nisam sigurna da li ga je na tamošnje ocjenjivanje netko donio kao lokalno jelo ili je odnekud izronilo, možda također iz našega TV-serijala Male tajne velikih majstora ili neštro treće. Svakako ću isprobati prozirnu staklenu juhu od krumpira, ponajprije zbog zanimljiva naziva, i jer me sjeća na boravak kod prababe, Vrbovcu također blizima Lužanima u Prigorju.

Bila bi vrlo zanimljiva jezična analiza recepata, kroz koje se naziru i izravni ili posredni utjecaji. Vrijednim za to procjenjujem upravo neka starinska jela, poput povrtne juhe s nezgrapno napisanima wasser špacnama, očito špeclima koji su dublje utemeljeni u austrijskoj i njemačkoj kuhinji, a moguće da se, zbog posebnoga švapskog prizvuka, dokoturala u vrbovečki kraj možda čak zaobilazno preko Vojvodine.

Zatim makaroni s mastju, tipični za moslavačku, slavonsku i uopće panonsku kuhinju, a da i ne spominjem luleke, češke knedle, knedle od kruha i dojmljive šiške, što bi bili naši moslavački dizani knedli kuhani na pari, jedino što se ovi kuhaju u vodi.

Predložila bih uz svaku tjesteninu preporuku načina posluživanja iz iskustva, jer manje umješan čitatelj ostaje zakinut za spajanje. Prema fotografijama u knjizi upareni su žuti žganci i svinjska jetrica na saft (ima i dinstanih pilećih jetrica, ali su uparena s rižom), luleki i lovački paprikaš, šiške i pečeni picek, okruglice od kruha i pileći paprikaš, široki rezanci i orasi itd. Ječmena kaša vu vrnjenom sosu, kunić u umaku od vina… Što mogu, mene je razgalila – zljevanka od divke.

Mnoga jela zaslužuju dodatni pozor, pa i najprostija, poput krumpira na kockice ili ribanoga, jednoga starijega a drugoga mlađega. Zbunjuje me hmelj na kajganu – za to stvarno morate imati ili biljku ili izravnog dobavljača – a kašica na mlijeku ili brzoljica, poriluk s jajima ili meljica svojevrsni su starinski fast food.

Čitajte, istražujte i kuhajte. Sanja Prijatelji i njezina ekipa imaju još i volje i prostora za terenska istraživanja.

Meljica (Ivanka Coufal, Gradska udruga umirovljenika Vrbovec)

Sastojci

• 2 dl kiselog vrhnja
  20 dag glatkog brašna
  1 žličica soli
  20 dag svježeg sira
  1 žlica masti
  2 dl mlijeka

Priprema

Pomiješati sve sastojke, osim masti, u žitku masu koja lagano zaostaje na žlici. Na dubljoj tavici zagrijati mast, uliti smjesu i peći uz češće miješanje. Kad vhnje počne puštati maslo, meljica je gotova.

Objavljeno 26. rujna 2016.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/vrbovecka-kuharica-i-18548

http://oblizeki.com/lokalne-kuharice-hit-samo-lokalnih-sredina-17730

http://oblizeki.com/reprint-velike-gradanske-kuharice-zlatke-sudete-iz-1922-16105

Sarma iz Gornje Drenove – najbolje jelo 5. Sarmijade u Laktecu

http://oblizeki.com/slasticama-kroz-sisak-i-kroz-godinu-brankica-iris-vodi-sretno-strpljivo-i-uspjesno-17763

http://oblizeki.com/uz-uskrs-goranska-jela-vezamska-nadela-17692
http://oblizeki.com/loparka-ili-prigorska-perica-najbolja-medu-tenkim-gibanicama-842

http://oblizeki.com/strepa-s-orasima-odlican-prigrizak-uz-pice-13143

http://oblizeki.com/greblica-tenka-gibanica-rudarska-10841

http://oblizeki.com/cetvrti-dan-pere-nagradeno-cak-deset-vrijednih-domacica-15232