Vino? Samo nek’ je domaće!
Malo je kategorija u kojima se potrošački etnocentrizam tako jasno očituje kao u vinu: čak 93 posto konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo sedam posto opredijelilo se za vina iz inozemstva. Ističe to Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja trgovac, koji je istraživanje o konzumaciji vina proveo s agencijom Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Gleda li se na regiju, nacionalnu zastavu, kakvoću, cijenu…? (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)
Vinska smo zemlja – rekla bih da je točnije da se takvom smatramo – pa nas ne treba iznenađivati podatak da ukupno 89,9 % građana barem ponekad pije vino. Četvrtina njih ili 25,8 % vino pije barem jednom tjedno, a samo u posebnim prilikama to čini 23,9 % domaćih potrošača.
Da vino konzumiraju rijetko navodi 16,2 % ispitanika, barem jednom mjesečno ovo si piće priušti njih 14,9%, a da ga konzumiraju svaki dan ističe nemalih 9,1 % sudionika istraživanja.

Pretežito konzumenti odabiru crno odnosno crveno vino (Fotografija Mišo Lišanin / Oblizeki)
Pritom je crno vino popularnije među konzumentima vina s 55,2% udjela, bijelo vino preferira njih 41,1 %, a rose je najčešći izbor za 3,8 % konzumenata.
Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja trgovac ističe:
Malo je kategorija u kojima se potrošački etnocentrizam tako jasno očituje kao u vinu. Naime, čak 93 % konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo 7% njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva.

Manji dio potrošača odabire bijelo (Fotografija Mišo Lišanin / Oblizeki)
Podijelimo li Hrvatsku na vinske regije, uočavamo da Dalmacija ima malu prednost pred Slavonijom i Istrom. Da najviše vole piti vino koje dolazi iz Dalmacije navodi trećina konzumenata (33,1 %), dok su slavonska vina najdraža za njih 24,6 %, a istarska za 23 % konzumenata. Potom dolazi Hrvatsko zagorje s 14,6 %, dok je na začelju Moslavina s 4,7 % udjela. Na žalost nas Moslavčana, a ososbito moslavačkih vinara, vinska regija od rimskih vremena takvom nije prepoznata u modernih proizvođača.
I na kraju, istraživači su postavili i pitanje gdje hrvatski građani najčešće kupuju vino. Najveći dio ispitanika, ukupno 62,1 %, izjavilo je da to čini u trgovini, a značajan je broj i onih (30, 2%) koji vino kupuju kod vinara u rinfuzi. U vinoteci, pak, vino kupuje 7,7 % konzumenata ovoga pića.

Vino se najčešće kupuje u dućanima (Fotografija Oblizeki)
Zanimljivo bi podatke prikupljene u istraživanju bilo usporediti s pivom, čija potrošnja nezaustavino raste (a ne možeš piti jedno i drugo, zar ne!?), ali isto tako i s promjenama u konzumaciji vina unatrag pet, deset ili 20 godina.
Objavljeno 7. kolovoza 2017.
Preporučujemo na Oblizekima srodne teme:
http://oblizeki.com/je-li-jos-domace-je-domace-20047
http://oblizeki.com/menegheti-vino-koje-vas-zeli-zavesti-2323
http://oblizeki.com/korlat-s-benkovackoga-kamena-osvaja-medaljama-i-inovacijama-14811
http://oblizeki.com/badel-korlat-485
http://oblizeki.com/pecuh-i-zlatni-baranjski-trokut-ili-cetiri-nezaboravna-madarska-dana-19483

Nema komentara