Baština, Vino 13. studeni 2023.

Uz Martinje s 2. Bregfesta: Od bobice do kupice

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Bregovita Hrvatska, vinska regija koja uključuje vinogorja Zagorja, Međimurja, Prigorja, Bilogore, Plešivice, Pokuplja i Moslavine osnovala je svoju udrugu, a 20. listopada 2023. u zagrebačkoj Laubi predstavila se i na svome drugom festivalu sa 60 vinarija i s više od 300 vina, od kojih je dio nagrađen u Londonu na prestižnome Decanterovu ocjenjivanju. Dakako, da se predstavilo i nekoliko proizvođača hrane, održane su i vinske radionice, mogla su se kupiti i vina po promotivnim cijenama.

Imala sam čast i posredno sudjelovati festivalu surađujući na nevelikoj izložbi Od bobice do kupice te vam se pričom o njoj Oblizeki podsjećaju na Martinje i nazdravljaju mladim vinom.

Uzgoj vinove loze i njega vina već više tisuća godina utječu na ljudsku povijest. Da bi uživali u vinu, i prije nego što ga je kršćanstvo uzdiglo i na oltar kao misno i dio obreda, vinogradi su doslovce oblikovali krajolik i svjetsku ekonomiju te svakidašnji način života, primjerice kada su Rimljani u osvojenim, pa i našim, za to pogodnim kontinentalnim krajevima širili vinovu lozu ili kada je peronospora iselila cijele dalmatinske obitelji. No, promjene su započinjale i završavale u svakom, pa i najmanjem vinogradu i podrumu, ovisne o mogućnostima i znanju svakoga vinara i vinogradara. Izuzetno važno i najosnovnije znanje primjerice o tehnologiji uzgoja loze i njezi vina, nekad se sporo i teško prenosilo, često s koljena na koljeno, a konačan rezultat od vincilira do peharnika nerijetko je ovisio i o malenim pomagalima, alatima. Iako je, primjerice, okapanje vinograda bilo izuzetno težak i pomno planiran posao za koji je trebalo prikupiti težake, rijetko tko čuva motiku za to ili južnije, mašklin i latu.

Mnogi još čuvaju isluženi šlaf, gumeno crijevo kojim se vino na malo izvlačilo iz bačve. Ali u našim se klijetima, podrumima, konobama pa i modernim kušaonicama kao prigodni ures mogu još naći pravi muzejski primjerci alata, koji su u upotrebi bili takoreći do jučer. Podsjećamo na neke od njih iz zbirki Ive Prodana iz Križevaca i OPG-A Polovanec.  

Drvena bačva, bure sve je češće zamijenjena inoksom, u kojem je sve što se događa može kontrolirati. Ali, pogotovo ako je napravljena od slavne slavonske hrastovine, pa još i ukrašena drvorezom i(li) prigodnim natpisom, te u začudnoj zapremini da se dužice i obruči moraju sastaviti u podrumu, teško da će posve otići u zaborav.

Drvena čutura, prema rumunjskim, latinskim i grčkim izvorima metalna i uopće posuda za tekućinu, te bačvica, barilec, barilček, barilo, prema staroj mjeri za tekućinu, lijepo je urešena a danas najčešće i služi za ukras, jer ima brojne praktičnije zamjene koje tekućinu održavaju za piće, hladnom ili toplom. Ali nema te termosice kojom bi i najvještiji bariloš moderne svate mogao nagovoriti da iz nje nazdrave!

Grabljica za trop star je i jednostavan, ali vrijedan alat kojim se iz mošta vadio kom, važan nusproizvod od kojega bi se obično dalje pekla rakija tropica, komovica.
Lakomica. Nije li istoznačnica za ženu ili osobu vrlo lakomu, pohlepnu baš prikladan i divan naziv za pomagalo pri pretakanju, utakanju vina u bačve u većim količinama?
Lijevak, još i tratur, trafter, i danas ima svaka kuća za ulijevanje tekućine obično u boce.

Muljačom se gnječilo, smečelo, maštilo grožđe i drugo voća kako bi se sok odvojio od kožica i sjemenki. Prije nego su stvorene električne muljače koje same odvajaju peteljke, nekad su se odvajale ručno kako gorčina iz njih ne bi dospjela u mošt odnosno vino.

Muštalicu u kajkavskim krajevima nazivaju greštvalicom, greštvaljkom, a drevni je štap za gnječenje grožđa u mošt.

Otvarač za drvene bačve već je tako rijedak da ga rijetki i prepoznaju.
Pipa za bačvu također je drvena, a iako se čini tako jednostavnom, trebalo je i mnogo tehničkoga znanja za taj izum i umijeća da se proizvede.

Preša. Zar je treba opisivati? Danas se nudi izvedena u različitim materijalima i veličinama, kako bi rukovanje bilo što jednostavnije i s manje napora te kako bi se iz grozdova iscijedilo što više soka.

Pumpa za vino crpka je za izvlačenje vina iz bačve u drugu bačvu, drugu posudu ili bocu, ali najčešće u većim količinama.

Ručna šprica za vinograd leđna je prskalica koja omogućuje rošenje vinove loze finom maglicom bilo prihrane bilo zaštitnoga sredstva.

Sumporača je zacijelo poznata svakom vinaru, jer je, i ime joj govori, vezana uza sumpor, koji su od antike Rimljani koristili za čuvanje i zdravlje od prerade grožđa te u fermentaciji i njezi vina. Sumporenjem se selekcioniraju kvasci, ostaju otporniji i bolji koji vrenje obavljaju do kraja. Vezujući se na boje i tanin sumporni dioksid djeluje antioksidativno.

Objavljeno 13. studenoga 2023.