Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Gastroizlet 3. srpanj 2018.

U zagrljaju Moslavačkog gorja i Lonjskoga polja, ljeto 2018.

Ko za vraga, pomalo simbolično, valjda od silnih šalabajzanja, noga me dohvatila boljeti baš kad su promotorica turizma Željka Balja i vinar Ivica Florijanović, Potočanin iz sela moje majke, organizirali jednodnevno studijsko putovanje za novinare po jednoj trećini mojega zavičaja, onome koji pripada Sisačko-moslavačkoj županiji. Ne znam je li se tko sjetio reći im da slogan U zagrljaju Moslavačkog gorja i Lonjskoga polja potječe, više se ni sama ne sjećam, ili iz neke pjesme moslavačkoga Spiritusa movensa Dragutina Pasarića ili iz njegove konferanse za Volodersku jesen, kojom su prije više od pola stoljeća započinjale berbe u tadašnjemu nedohvatnom, a odavno tajkunski pregaženom Moslavačkom vinogorju uz nezaobilazan najveći ražanj, vola. I danas citiraju kako su Voloderci za svoju pečenku rekli valjda u tekicu još putopiscu Matku Peiću kako će volova biti, dok je i nas. 

Pogled s popovačkih vinograda na Lonjsko polje (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Pogled s popovačkih vinograda na Lonjsko polje (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Nekad sam silno žalila što moji Moslavci turistički ne iskoriste svoj tada najraskošniji popovački pijac, sajam, svake prve subote u mjesecu, da dovedu izletnike na razgledanje i u kupnju svega od igle do lokomotive, od sjemenja i krava, svinja, konja. Uz posavce na slobodnoj ispaši kao dio krajolika, hrvatske hladnokrvnjake u Popovači, sada najmlađemu moslavačkom gradu i zemljopisnome središtu već cijelo stoljeće utrojene regije, nude kao atrakciju za jahanje. Mnogi će se sjetiti i tradicionalnoga Jahačkog maratona.

Marko Sušac na ulazu u svoj restoran August u restauriranoj drvenoj hiži Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Marko Sušac na ulazu u svoj restoran August u restauriranoj drvenoj hiži (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Prije najmanje desetljeća za neki Moslavački VIP objed u ondašnjoj Voloderskoj klijeti u nizu sljedova uvrstila sam i elegantno posluženu, a jednako finu popovačku kotlovinu, sljubljenu s vinima moslavačkih vinograda prema zamisli Marka Miklaužića. Ne znam kako sada stoje sa sajmom, ali ako nigdje, jer ugostiteljski nije zaživjela kao na privatnim veselicama, sigurno se može u njoj uživati kod Kezeleovih u Šumećanima i u Moslavačkoj priči u Maloj Ludini.

Moslavačka vina u vinskom dvoru u Popovaci Marko Sušac na ulazu u svoj restoran August u restauriranoj drvenoj hiži Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Moslavački škrlet iz različitih vinarija u vinskom dvoru u Popovači (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Glavni domaćin vinar Ivica Florijanović (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Glavni domaćin vinar Ivica Florijanović (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Srećom, vinogradarstvo i podrumarstvo zacijelo je i preteklo nekadašnje posrnulo, pa su kolege novinari – primite izraze moje zavisti, što bi rekao kolega Jelenko Topić – uz Florijanovićeve uratke mogli kušati i majstorstvo u čaši i najmlađih naraštaja popovačkih vinarskih obitelji, ovog puta Trdenić i Miklaužić. Možda se tkogod i sjetio kolegama ispripovijediti kako je Lujo Miklaužić nestorski zadužio moslavačke vinogradare i voćare toliko da su njegovim imenom krstili svoju zadrugu. Od onih koji su zaslužni da je moslavački škrlet, ovdje gdje se inače loza uzgaja od rimskih vremena, velikim marom postao i prva hrvatska bezvirusna sorta i kao mlado, svježe vino uzdigao se do zamjetnih količina proizvedena grožđa te uzornih vina dovoljno moćnih da se s drugim danas omiljenim sortama od graševine, chardonnaya, frankovke, cabernet sauvignona i sve poštovanijih pjenušaca oko njega i turizam napokon zavrti moćnije, kaskajući za ostatkom kontinentalne, panonske Hrvatske.

Mladen Baric u Čigoču priprema i tradicionalnoga šaran a na procep (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Mladen Baric u Čigoču priprema i tradicionalnoga šarana na procep (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

 

Šaran na procep već poslužen (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Šaran na procep već poslužen (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Ne zato što mi je Moslavina zavičaj, valjalo bi onamo poći da su, recimo, posrijedi samo drvene, hrastove hiže, moslavački i posavski trijemovi, korablje. Hvala što ih ustrajno obnavljaju i prevlače da služe kao i prije sto, dvjesto ili tristo godina. U Popovači u jednome tako urediše etnografski muzej i galeriju Zorke Sever, učiteljice, slikarice i pjesnikinje, a u drugome, restoran August s konačištem. U Krapju, selu zaštićene graditeljske baštine i europskome spomeniku kulture, gdje je i sjedište Parka prirode Lonjsko polje, obnovljeno ih je osamdesetak, a Posavci se osobito pohvališe svratištima, restoranima i sličnim etnoturističkim objektima u pomno uređenim korabljama: u Selu roda Čigoču turističko-ugostiteljski objekt Tradicija-Čigoč obitelji Barić, zatim kod pionirke Zlatice Ravlić u Selu lastavica Mužilovčici. U Staroj Lonji braća Igor i Mladen Bojanić imaju istoimeno etnoselo, u Lonji
Ilija Božić Pansion Tišina, a u Plesmu je Ekoetnoselo Strug Hrvoja  i Željka Mlinarevića.

Dobrodošlica u čardaku Tradicije Čigoč (Fotografija Marko Čolić)

Dobrodošlica u čardaku Tradicije Čigoč (Fotografija Marko Čolić)

Jedan od obnovljenih čardaka u Etnoselu Stara Lonja (Fotografija Marko Čolić)

Jedan od obnovljenih čardaka u Etnoselu Stara Lonja (Fotografija Marko Čolić)

Svatko od njih ima i za stol svoje karte, a svatko može odabrati i oblizeke, hranu prema ukusu, godišnjem dobu, vremenu kojim raspolaže i raspoloženju. U Popovači u Augustu Marko Sušac nudi lijepe sireve i nadahnuto pripremljena mesa u kojima se spaja kraj, tradicija i moderno doba. Ja bih, dakako, odabrala patku. Mladen Barić u Čigoču ponudit će vam pogačice čigočice, fiš paprikaš, šarana na rašljama, smuđa… Kod braće Bojanić u Etnoselu Stara Lonja specijalitet je smuđ u vinu zapečen s vrhnjem i povrćem, a jasenovački restoran Kod ribiča obitelji Jurić osmislio je i palačinke punjene ribom, riblje namaze, riblje salate…

Smuđ na žaru kao pozdrav iz Struga (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki(

Smuđ na žaru kao pozdrav iz Struga (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki(

Pogača sa sirom unaprijeđena u lokalni specijalitet čigočicu (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki(

Pogača sa sirom unaprijeđena u lokalni specijalitet čigočicu (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki(

Dakako da možete odabrati po volji, ali domaćini su ovaj put sljubljivali jela sa Škrletom 2017 Vinarije Florijanović, koji su opisali kao lepršavo i živahno vino, nježne svijetlo žute boje i nižih alkohola, opojnih je cvjetnih mirisa akacije i lipe, podebljanom punoćom tropskog tek dozrelog voća, dok se svježi dio mirisnog spektra pojavljuje kroz arome limete i breskve. Skladno i svježe, to se vino lijepo sljubljuje i s morskom bijelom ribom  i plodovima mora, jelima od piletine i tjesteninom s laganim umacima.

Ponosim se što se od moje zavičajne čitanke Oblizeki – Moslavina za stolom iz 2006. mnogo toga stvarno promijenilo i nabolje.

Rode iz Čigoča, Europskoga sela roda (Fotografija Marko Čolić)

U zraku: rode iz Čigoča, Europskoga sela roda (Fotografija Marko Čolić)

U vodi: lopoči i sit (Fotografija Miljenko Brezak)

U vodi: lonjskopoljski lopoči i šaš (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Uza sve to mnogima su još neotkrivenima ostale čudesne prirodne i povijesne ljepote tog dijela Moslavine i Posavine. Novinare su tako provezli i riječnim brodom, kako bi im što više približili Lonjsko polje koje je 1990. proglašeno Parkom prirode. Površine je 50.650 hektara , u njemu živi više od 250 vrsta ptica, a ujedno je i najveće mrijestilište riba u Europi. Jedno je od najvećih zaštićenih močvarnih područja u cijelome dunavskom porječju. Očuvana bioraznolikost staništa te samog krajobraza Lonjskog polja u kombinaciji s poplavnim travnjacima pogoduje rastu velikoga broja biljaka te je stanište za velik broj životinjskih vrsta, a jedini je živući primjer tradicionalnog stočarstva u Europi.

 

Za uspomenu: novinari na studijskom putovanju (Fotografija Oblizeki)

Za uspomenu: novinari na studijskom putovanju (Fotografija Oblizeki)

Oragnizatorica putovanja Željka Balja, Karin Mimica i eletronička Božica Brkan (Fotografija Oblizeki)

Oragnizatorica putovanja Željka Balja, Karin Mimica i eletronička Božica Brkan (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

O bogatoj povijesti i kulturi ovaj je put svjedočila osekovačka crkva sv. Ane iz 1729., kojoj nadjenuše ime majke svih moslavačkih crkava, jednostavna izvana raskošna iznutra, barok koji bi u Moslavini, da je zainteresiranih, mogao iznijeti cijelu ekskluzivnu turističku temu, kao što bi mogle i drvene crkvice, vinogradi i crkvice itd. Dojmljivima držim i kutinsku crkvu Marije Snježne i krišku crkvu Uzvišenja sv. Križa, ali uz osekovačku sam osobito sentimentalna, jer su se u njoj 1948. vjenčali moji roditelji Jelica Poldrugač i Ivan Brkan. 

Osekovačka crkva sv. Ane ili barok u Moslavini (Fotografija Oblizeki)

Osekovačka crkva sv. Ane ili barok u Moslavini (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Sočnom zelenilu, ljudima, bogatim nošnjama, okusima i mirisima, dodajte i zvukove od starinske nizinske spore pjesme ili drmeša, noću pucketanja hrastovih planki u starim kućama do pjeva ptica i rodina lupanja kljunom na nekom visokom krovu u teškome gnijezdu nalik na starinsku upletenu žensku futu pod paculicom. Ma i samo zato isplatilo se obnavljati i po stručnim pravilima skupo restaurirati stare čardake i krovove!

Kava kod pionirke u čuvanju baštine Zlate Ravlić (Fotografija Oblizeki)

Kava kod pionirke u čuvanju baštine Zlate Ravlić (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Raznježila sam se čuvši kako još, poslije toliko autobusa i autobusa s malim radoznalim školarcima koji upoznaju prirodu i društvo svoje domovine, sentimentalnim umirovljenicima koji se sjećaju dobrih starih vremena, predanih zaljubljenika u prirodu, ekologiju, tehnologiju i turizam 21. stoljeća, još ima slušača koji nisu čuli priču gospođe Ravlić kako su sačuvali drevni čardak obrastao zelenim povijušama. I pomislila kako itekako ima smisla što su kutinski matičari – i za to je najzaslužniji Dragutin Pasarić – osmislili  obilježavanje Svjetskoga dana močvarnih staništa početkom veljače po tamošnjim selima kao Budućnost na rubu močvare. Budućnosti tu – ima!

Detalj iz prošlosti i danas ukras hrastove kuće (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Detalj iz prošlosti i danas ukras hrastove kuće (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Objavljeno 3. srpnja 2018.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:
 

http://oblizeki.com/najskrlet-2017-skrlet-je-vinarije-vostinic-klasnic-22118

http://oblizeki.com/skrlet-iz-vinarija-miklauzic-trdenic-i-miksa-autohton-sa-znakom-obrta-s-tradicijom-7527

http://oblizeki.com/moslavina-domaja-skrleta-postaje-i-zemljom-dobrih-pjenusaca-6269

http://oblizeki.com/saran-pecen-na-rasljama-iz-moslavine-i-posavine-zaplivao-cijelom-nizinskom-hrvatskom-1091

http://oblizeki.com/moslavacka-prica-snjezane-ozetski-i-njezine-obitelji-16690

http://oblizeki.com/kotlovinski-sesir-poziva-na-selski-turizam-kezele-17564

http://oblizeki.com/selski-turizam-kezele-slasna-proljetna-zmisljancija-s-vrscima-mlade-koprive-17925

http://oblizeki.com/hokkaido-tikva-nadjevena-tradicijom-i-mastovitim-inovacijama-dobrile-kezele-3606

http://oblizeki.com/saran-u-juhi-i-rizotu-te-kao-cips-na-nacin-danijele-crnjak-andri-20355

http://oblizeki.com/slatkovodna-riba-na-moslavacke-nacine-iz-garesnice-3237

 

 

 

 

 

 

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.