Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Događaji, Zaštita 16. srpanj 2015.

Tradicijska jela i kolači važni za kulturnu baštinu i ekonomiju

U okviru 30. Dana Rudarske Greblice u Rudama u Samoboru je u četvrtak 4. srpnja 2015. održana i posebna stručna, izuzetna zanimljiva radionica za novinare i stručnjake različitih struka.  na kojoj su se, uz predstavnike ministarstva kulture i poljoprivrede, predstavili i pripremom svojih malih jela odnosno kolača uživo, dakako i s kušanjem, Rudarska greblica, Poljički Soparnik i Bregovska pita iz Hrvatske te Prosjača iz Slovenije.

Imala sam čast voditi nadasve koristan skup.

Izlagači na radionici (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Izlagači na radionici (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Za zaštitu žive tradicije kao nematerijalne baštine ponajprije se očekuje inicijativa zajednice, ali se često događa da lokalne zajednice svoje osobitosti i vrijednosti ne prepoznaju.

Otprilike tako rekla je Martina Šimunković stručna suradnica u Ministarstvu kulture RH uvodeći u temu o nematerijalnim kulturnim dobrima u okviru Radionica/stručnoga skupa, Važnost tradicijskih jela i kolača za kulturnu baštinu Republike Hrvatske“ u restoranu „Samoborska klet” na središnjemu samoborskome Trgu kralja Tomislava 7, u četvrtak 2. srpnja 2015.,  ususret 30. Dana Rudarske greblice u Rudama.

Male Rude velike u čuvanju baštine

Narodna nošnja iz Ruda (Fotografija Jelena Nikl / Pekarnica Nikl)

Narodna nošnja iz Ruda (Fotografija Jelena Nikl / Rudarska greblica)

Upravo Rude i njihova Rudarska greblica nisu imali problem neprepoznavanja lokalne sredine jer svoje vrijednosti mlada i ambiciozna skupina KUD-a Oštrc itekako prepoznaje. Folklor, napušten rudnik i jednostavno drevno rudarsko jelo bjelodano, najmanje tri desetljeća vrijedni i daroviti ljudi poput tajnika KUD-a Josipa Lebegnera, neprestanim aktivnostima svoju seosku baštinu održavaju živom, baš kako zamišljaju i struka i propisi nacionalni i EU i oni koji u tome pronalaze različitu svrhu.

Dio sudionika radionice (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Dio sudionika radionice (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Još 2007. izborili su da Rudarska greblica bude uvrštena na popis nacionalne nematerijalne baštine, da se uredi rudnik Sv. Barbara, a sada obnavljaju i mlin u kojem će mljeti brašno. Radionicu su zamislili kao razmjenu zanimljivih dobrih i loših iskustava, čak i međunarodnih, jer više godina surađuju sa Slovencima iz Senova, gdje je također uređen rudnik. Za razliku od onoga u Rudama koji su uredili iznutra, oni su uredili izvanjski, prometna i sredstva za rad te promoviraju rudarske običaje i također folklor. Osim zasad posve nezaštićene Prosjače, u Samoboru je kao uzor predstavljen Poljički soparnik, koji je i dio nematerijalne baštine i ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo na nacionalnoj te se radi na europskoj razini, dok Bregovska pita i Rudarska greblica imaju jednak status, na popisu su nematerijalne baštine Ministarstva kulture. O tome su vrlo korisno govorili predstavnice Ministarstva kulture i Ministarstva poljoprivrede te nositelji zaštite, koji su svoje kolače odnosno mala jela i ispekli te ponuditi na kušanje.

Samobor gastrovaroš

Zanimljiv akombinacija na tanjuru: poljički soparnik i samoborska salama (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Zanimljiva kombinacija na tanjuru: poljički soparnik i samoborska salama (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Imala sam čast i zadovoljstvo voditi radionicu upravo u gradu koji je i sam sebi turistički i gastrobrend s općeprihvaćenim samoborskim / sanoborskim kotletom, salamom i češnjovkom, kotlovinom, muštardom i bermetom, kraflom i kremšnitom, a kojima se kao sve prepoznatljivija pridružuje i greblica, doduše rudarska. Gosti su imali priliku kušati i zaštićenu robnu marku Zagrebačke županije samoborsu salamu i bermet te vodu s rudarskog izvora Zdenac.

Zašto je važna baština?

Uvod u radionicu slijeva nadesno: tajnik KUD-a Oštrc Josip Lebegner, zamjenica samoborskoga gradonačelnika Sanja Horvat Iveković i voditeljica radionice Božica Brkan (Snimio Miljenko brezak / Oblizeki)

Uvod u radionicu slijeva nadesno: tajnik KUD-a Oštrc Josip Lebegner, zamjenica samoborskoga gradonačelnika Sanja Horvat Iveković i moderatorica radionice Božica Brkan (Snimio Miljenko brezak / Oblizeki)

Zašto je uopće važna zaštita tradicijskih namirnica i jela i to ne samo za baštinu nego i za nacionalnu ekonomiju? Rudarska greblica bila je samo povod za razgovor što uopće s baštinom, nacionalnim stolom koji je nedvojbeno dio ukupne nacionalne kulture? Što osobito sa slasticama, malim jelima, s OBLIZEKIMA s tradicijskoga stola koji nisu ni reprezentativni? Najvažnije je, rekoh u uvodu, da se u globalizacijskom vremenu ne zaborave kao činjenica. Dio su i identiteta, i lokalne povijesti, od namirnice, recepture do jezika.

Andrea Nikl iz Pekarnice Nikl svakodnevno mijesi i peče rudarsku greblicu pa mu nije bilo teško pripremiti je radoznaloj stručnoj publici (Snimila Jelena Nikl / Rugarska greblica)

Andreas Nikl iz Pekarnice Nikl svakodnevno mijesi i peče rudarsku greblicu pa mu nije bilo teško pripremiti je radoznaloj stručnoj publici (Snimila Jelena Nikl / Rugarska greblica)

Dio baštine, uz to, može postati prepoznatljiv proizvod ili – reinterpretacijom – nadahnuće za novi proizvod. Kao i motivi, i vrste zaštite mogu biti različite, od kulturne, osobito nematerijalne baštine, do ekonomsko-gospodarske.  Tko se ne sjeća vjerojatno najpoznatije zaštite imena pokrajine Champagne kojega ne smije rabiti ni jedno drugo pjenušavo vino? Tko nije čuo za prijepor slovenskih i hrvatskih vinaka oko zaštite terana?

Paški sir još bez oznake izvornosti, zamljopisnog podrijetla…!?

Brankica Ćosić iz Ministarstva poljoprivrede (Snimio Miljenko brezak / Oblizeki)

Brankica Ćosić iz Ministarstva poljoprivrede (Snimio Miljenko brezak / Oblizeki)

Iz povijesti zaštite zemljopisnog podrijetla i Origina brojni su takvi primjeri. Svijetao je primjer Krčki pršut, prvi hrvatski proizvod s europskom zaštitom zemljopisnoga podrijetla od koje više od obitelji Žužić koja ga proizvodi u četvrtom naraštaju koristi ima sam otok, zasad uglavnom promotivne. A što je s istarskim, dalmatinskim pršutom? Što je s kulenom/kulinom, koji je prvi zaštićen po starim propisima, a sada kaska za svima, kao primjerice i nedvojbeni nacionalni specijaitet sa svjetskim priznanjima paški sir?

Begofska pita ima stotinu lica, ali je samo jedna iz Koprivničkih Brega (Snimila Jelan Nikl / Rudarska greblica)

Bregofska pita ima stotinu lica, ali je samo jedna iz Koprivničkih Brega (Snimila Jelan Nikl / Rudarska greblica)

Neki se specijaliteti uspješno koriste kao povod lokalnim turističkim priredbama, a 30. Rudarska greblica jedan je od takvih primjera. Svojedobni pokušaj “zaštite” Ministarstva turizma s 500-tinjak jela pokazao se promašajem. Zacijelo bi se mnogo više napravilo, i u ekonomskom smislu, kada bi ministarstva (ponajprije poljoprivrede, gospodarstva, turizma, kulture…) osmišljenije i više surađivala. Zanimljivi su i primjer zaštite intelektualnoga vlasništva, primjerice Paprenjak Sanje Opačak, sada potisnuta Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko u okviru Hrvatske gospodarske komore.

Robne marke Zagrebačke županije

Predstavljanje uživo: priprema tradicionalne Bregovske pite iz Koprivničkih Brega (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Predstavljanje uživo: priprema tradicionalne Bregovske pite iz Koprivničkih Brega (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)



Vrijedno je kao poticaj vlastitim malim proizvođačima spomenuti i robne marke Zagrebačke županije, a među desetak s različitim uspjehom navodim tako zaštićenu vrlo uspjelu Samoborsku salamu i, unatoč uspjelim markama vina i sira recimo, nezaživjelu Robnu marku jela Zagrebačke županije, kombinacije starih tradicijskih jela i novih proizvoda, npr. s lavandinom, gdje je zamišljena i ponuda tanjura tenkih gibanica, među kojima je bila i rudarska greblica. Ugostitelji su tvrdili kako im je to – prekomplicirano. Valja se nadati da će svi, od komplicirane birokracije do “izvođača” napokon pojmiti domete neiskorištena baštinskog blaga.

Martina Šimunković iz Ministarstva kulture (Snimio Miljenko brezak / Oblizeki)

Martina Šimunković iz Ministarstva kulture (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Tome su u prilog govorili izlagači. Iz Ministarstvoa kulture visa stručna suradnica Martina Šimunković iz Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu, predstavila je kojim se mjerama baština štiti kulturnim zakonima kako bi se održala živom. Na nacionalnome popisu među sada 139 su i tradicionalna priprema sira iz mišine s područja Dalmatinske zagore, Velebita i Like, ličkog sira škripavca, dolske torte hrapoćuše, sinjskih arambašića, zagorskih domaćih štrukla, bračkog vitalca, slavonskog kulena/kulina te rudarske greblice i bregofske pite.

Gosti iz Slovenije svoju su prosjču ispekli po običaju u krušnoj peći (Snimio Miljenko Break / Oblizeki)

Gosti iz Slovenije svoju su prosjaču ispekli po običaju u krušnoj peći (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)


S mediteranskom kuhinjom na UNESCOVU reprezentativnom popisu svjetske baštine

Podrazumijeva to ne samo proizvod nego i sve oko njega, način života. Govorila je i o potencijalnim predlagateljima te nositeljima zaštite. Svakako je vrijedno podsjetiti kako je na reprezentativnom popisu svjetske baštine UNESCO-a od 2013. i mediteranska kuhinja i to na prijedlog sedam zemalja: Grčke, Italije, Maroka, Španjolske Portugala, Cipar i Hrvatske. Naša je zemlja na četvrtome mjestu u svijetu brojem zaštićene nematerijalne baštine, dok u EU prednjači Španjolska.

Kada komad kruha svagdašnjeg postaje kolač i zaštićena baština? Slovenska prosječa još nema nikakvu zaštitu. (Snimio Miljenko brezak / Oblizeki)

Kada komad kruha svagdašnjeg postaje kolač i zaštićena baština? Slovenska prosjača još nema nikakvu zaštitu. (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Novosti iz podužega iskustva, svjetskoga još od pedesetih, a hrvatskoga od devedesetih godina prošloga stoljeća, s registracijom proizvoda i osobito različitim vrstama zaštite autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u okviru Ministarstva poljoprivrede predstavile su Brankica Ćosić, voditeljica Odjela za posebne oznake kvalitete hrane, i Karmen Sinković, voditeljica Službe za posebne oznake i promociju hrane.

Izvornost, zemljopisno podrijetlo  i zajamčeni tradicionalni specijalitet

Karmen Sinković iz Ministarstva poljoprivrede dugogodišnja je aktivistica i promotorica zaštite autohtonih prehrambenih proizvoda (Snimio Miljenko Brezak / oblizeki)

Karmen Sinković iz Ministarstva poljoprivrede dugogodišnja je aktivistica i promotorica zaštite autohtonih prehrambenih proizvoda (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Karmen Sinković istakla je kako je značaj zaštite u povećanju prepoznatljivosti zemljopisnog područja u kojem se proizvod proizvodi, ravitak turizma i doprinos ruralnom razvitku udaljenih nerazvijenih područja, njegovanje i razvijanje regionalne tradicije i lokalnog-regionalnog identiteta, zaštita prirodnih uvjeta u regiji, očuvanje autohtonih pasmina i sorta, doprinos samoodrživom gospodarenju, sprečavanje odljeva stanovništva iz regije, isticanje posebnosti kvalitete kao prepoznatljivosti proizvoda, sprečvanje neovlaštenoga korištenja naziva i narušavanje ugleda proizvoda, povećanje konkurentnosti odnosno prodaje i cijene te profita za proizvođača, potrošačima jamči da se radi o proizvodu dokazane vrijednosti, proizvodne neprestano pod stalnom kontrolom.

stručne gošće iz ministrstava kulture i poljoprivrede slijeva nadesno martina Šimunović, Brankica Ćosić i Karmen Sinković s domaćinom Jospim Lebegnerom pozorno promatraju jednu od prezentacija (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Stručne gošće iz ministrstava kulture i poljoprivrede slijeva nadesno Martina Šimunović, Brankica Ćosić i Karmen Sinković s domaćinom Josipom Lebegnerom pozorno promatraju jednu od prezentacija (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Prema politici Europske unije o kvaliteti hrane iz 2012. – prvo usklađivanje certificiranja krenulo je još 2003. godine – tri su skupine proizvoda i oznaka: zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka zajamčeno tradicionalnoga specijaliteta (zanimljivo: najmanje 30 godina). Pojednostavljeno, za razliku od popisa nematerijalne baštine s koje takoreći svatko može pripremati i proizvoditi “štićeno”, neki od znakova ovoga sustava kvalitete može nositi samo onaj tko je prošao poprilično strogu proceduru i tko je, kao i sam proizvod, u neprestanoj kontroli. Pojednostavljeno, nema naknadnog ulaženja u priču, pa se može dogoditi da izumiranjem proizvođača izumre ne samo zaštita nego i proizvod.

lela Ronćević iz Samoborskoga muzeja objasnila je kako je greblica nazvana po obliku alata za razgrtanje žara u krušnoj peći, a nziv je ostao iako je oblik odavno poprimio oblik četvrtastog protava (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Lela Ronćević iz Samoborskoga muzeja objasnila je kako je greblica nazvana po obliku alata za razgrtanje žara u krušnoj peći, a nziv je ostao iako je oblik odavno poprimio oblik četvrtastog protvana (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Podaci iz 2010. spominju 872 registrirana naziva proizvoda vrijednih 15,7 milijuna eura. Nije zgorega dodati kako se 82 posto proizvoda proda na tržištu zemlje podrijetla, 13 posto na tržištu EU, a pet posto na tržištima ostalih zemalja.

Hrvatska zasad ima tri europska znaka zaštite: Krčki pršut, Neretvansku mandrinu i Ekstra djevičansko maslinovo ulje otoka Cresa

O baštini uvijek nešto novo: Mirjana Žugec Pavičić s HTR-a i Božica Brkan s Oblizeka (Snimio Miljenko Brezak  / Oblizeki)

O baštini uvijek nešto novo: Mirjana Žugec Pavičić s HTR-a i Božica Brkan s Oblizeka (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Hrvatska od europskih znakova zaštićena ima zasad tri proizvoda: Krčki pršut ima zaštićenim zemljopisno podrijetlo, a Neretvanska Mandarina i  Ektradjevičansko ulje s Cresa oznaku izvornosti. Za proizvođače, za koje postoje i različite financijske potpore kako u proizvodnji tako i u postupku stjecanja zaštite – a i za potrošače! – zanimljivo je tko, kako i kada može koristiti ime. Tu valja spomenuti primjer istarskoga pršuta, koji želi koristiti i Slovenija, spomenut i teran koji uz Sloveniju želi koristiti Hrvatska, zatim praške šunke, koji uz Čehe može koristiti i Hrvatska (dokazano duga proizvodnja u Gavriloviću!).

Poljičani su svoj soparnik uspjeli uvrstiti i na popis nematerijalne kulturne baštine i zaštiti mu zemljopisno podrijetlo u domovini, a sad su na dobrome putu da to učine i na europskoj razini (Snimio Miljenko Brezak)

Poljičani su svoj soparnik uspjeli uvrstiti i na popis nematerijalne kulturne baštine i zaštititi mu zemljopisno podrijetlo u domovini, a sad su na dobrome putu da to učine i na europskoj razini (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki

 

Poljički soparnik je na nacionalnome popisu nematerijalne baštine, a ima i nacionalnu oznaku zaštite zemljopisnoga podrijetla i sada ide za istovrsnom, zemljopisnom zaštitom zaštitom. Prema mišljenju Karmen Sinković bilo bi poželjno da, iako je tradicionalan postupak priprema tih slastica-malih jela na popisu nematerijalne baštine, i Bregofska pita i Rudarska greblica nastoje izboriti da kao proizvod uđu barem u sustav zaštite zemljopisnoga podrijetla.

Dodajemo na kraju kako su u fazi razmatranja za zaštitu u u EU pet proizvoda za oznaku izvornosti (Varaždinsko zelje, Paška janjetina, šoltansko i korčulansko maslinovo ulje) i pet za oznaku zemljopsinoga podrijetla (Dalmatinski pršut, Drniški pršut, Slavonski kulen/ Slavonski kulin, Zagorki puran, Poljički Soparnik/ Poljički Zeljanik / Poljički Uljenjak). U fazi ulaganja prigovora također na razini EU za oznaku izvornosti su Ogulinski kiseli kupus / Ogulinsko kiselo zelje  te Istarski pršut / Istrski pršut, i dva proizvoda za oznaku izvornosti: Baranjski kulen i Lički krumpir.

Objavljeno 16. srpnja 2015.

Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/dva-hrvatska-proizvoda-s-europskom-oznakom-izvornosti-15461

http://oblizeki.com/greblica-tenka-gibanica-rudarska-10841

http://oblizeki.com/bregofska-pita-%E2%80%93-od-nematerijalnoga-kulturnog-dobra-do-kolaca-zasticenoga-zemljopisnog-podrijetla-15577

http://oblizeki.com/poljicki-soparnik-poljicki-zeljanik-poljicki-uljenjak-15636

http://oblizeki.com/i-kotlovina-slavila-rudarsku-greblicu-15375

http://oblizeki.com/rudarska-greblica-%E2%80%93-30-put-15277

http://oblizeki.com/greblica-tenka-gibanica-rudarska-10841

http://oblizeki.com/copanjek-%E2%80%93-plesivicka-tenka-gibanica-od-svjezega-kravljeg-sira-i-zelenjaa-10743

http://oblizeki.com/loparka-ili-prigorska-perica-najbolja-medu-tenkim-gibanicama-842

http://oblizeki.com/plesivicka-vinska-cesta-%E2%80%93-raskosna-i-osebujna-vina-s-osuncanih-amfiteatara-6926

http://oblizeki.com/putica-i-ostale-zagorske-slane-slastice-za-uz-vino-10122

http://oblizeki.com/putica-za-vinske-svece-najbolje-ocijenjena-slastica-7-babicinih-kolaca-9678

http://oblizeki.com/vankusi-vanjkusi-jastuki-jastuci-%E2%80%93-nama-granicarima-moslavcima-ne-za-pod-glavu-nego-na-nepca-9068

http://oblizeki.com/ponaklici-ili-pociglanjki-%E2%80%93-kalnicki-strukli-ili-vankusi-nekad-peceni-nakle-na-tlu-krusne-peci-10686

http://oblizeki.com/na-trecem-kotlovina-showu-u-jatrebarskom-na-tronu-kotlovina-vinskih-kraljica-2908

http://oblizeki.com/samoborski-najpoznatiji-hrvatski-kotlet-12277

http://oblizeki.com/torta-marija-dio-samoborskoga-slatkog-nokturna-13738

http://oblizeki.com/samobor-je-gostoljubiva-i-ukusna-varos-12244

http://oblizeki.com/meso-zagorskih-brega-oznacuje-zagorskoga-purana-zasticenoga-zemljopisnog-podrijetla-5371

http://oblizeki.com/zagorskoga-purana-u-zagorju-najukusnije-pripremaju-u-mariji-bistrici-2981

http://oblizeki.com/zagorski-puran-na-nacihn-kuhara-zagorskih-restorana-3062

http://oblizeki.com/zagorski-mlinci-sa-zagorskim-puranom-ali-sve-cesce-i-sa-%E2%80%93-spinatom-12055

 

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

6 komentara

  1. […] Tradicijska jela i kolači važni za kulturnu baštinu i… […]

  2. […] Tradicijska jela i kolači važni za kulturnu baštinu i… […]

  3. […] pozor na stručnoj radionici Važnost tradicijskih jela i kolača za kulturnu baštinu Republike Hrvatske početkom srpnja u Samoboru u okviru 30. Dana Rudarske Greblice u Rudama, izazvao je višestruko […]

  4. […] stručne radionice Važnost tradicijskih jela i kolača za kulturnu baštinu Republike Hrvatske početkom srpnja u Samoboru  u okviru 30. Dana Rudarske greblice u Rudama iskazao se i […]

  5. […] sam put za prosjaču uopće i čula u pripremama na prošlogodišnje 30. Dane Rudarske greblice, upućujući se u vođenje stručne radionice na kojoj se govorilo o različitim vrstama zaštite […]

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.