Baština, Kušajte s nama nešto novo 25. siječanj 2023.

Torta grofice Lujze

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Kulturno-umjetnička udruga „Magda i Luisa“ iz Madžareva organizira brojna događanja i radionice kojima je cilj promicanje lika i djela Luise grofice Erdődy, jedne od najznačajnijih ličnost novomarofske povijesti s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Bila je velika dobročiniteljica, osnivačica zaklada za siromašne, podupirateljica raznih humanitarnih i građanskih udruga te škola i crkava. Na dan 17. studenoga 1900. godine otvorila je školsku kuhinju ili refektorij školske mladeži na župnom dvoru u Madžarevu jedinstven za ono doba, te tako pomogla da svako školsko dijete dobije kruha i tople juhe. U spomen na grofičino darivanje kruhom Kulturno-umjetnička udruga „Magda i Luisa“ osmislila je i javnosti predstavila jestivi suvenir „Kruščići grofice Lujze“, o kojem su Oblizeki već pisali.

U povodu 170. obljetnice rođenja Luise grofice Erdődy, koju će obilježiti 31. siječnja 2023. godine Kulturno-umjetnička udruga „Magda i Luisa“, s ciljem daljnje promocije lika i djela Luise grofice Erdődy, dijeli s javnosti dorađeni recept starinske torte od oraha koju su prozvali njezinim imenom. O tome kako Tortu grofice Lujze pripremaju u Udruzi obilježavajući obljetnice rođenja, a pripremaju je sve članice Udruge ukrašavajući je svaka na svoj način, što pridonosi njezinoj jedinstvenosti, piše suradnik Oblizeka i član Kulturno-umjetničke udruge “Magda i Liisa” – etnolog Tibor Martan.

Oživjela zavičajna povijest

Kulturno-umjetnička udruga „Magda i Luisa“ osnovana je s ciljem zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara, prvenstveno kinča – tradicijskog ukrasa od krep papira, te s ciljem promicanja znamenitih ličnosti novomarofskog kraja: službenice Božje Marice Stanković r. Vragović iz Madžareva i Luise grofice Erdődy. U svrhu očuvanja kinča Udruga provodi kreativno-edukativne radionice te manifestaciju „Festival kinča“, a u svrhu promicanja lika i djela službenice Božja Marice Stanković kulturno-vjersko događanje pod nazivom Dani službenice Božje Marice Stanković. Lik grofice Lujze javnosti se predstavlja kroz dramsku izvedbe Dubravke Baneković i članova Dramske družine „Ozana“. Grofičina dvojnica kroz pripovijedanje, a članovi Dramske družine „Ozana“ kroz dramsku igru iznose zanimljive događaje iz grofičina života. Cilj je na zoran način svim zainteresiranima približiti humanost, srdačnost, tolerantnost i nadasve suosjećajnost grofice Lujze prema potrebitima, jer se iz njezinog djelovanja i danas se može mnogo toga naučiti i primijeniti u svakodnevnom životu. Sam naziv Udruge  „Magda i Luisa“ spomen je na susret malene, gladne i promrzle seljačke djevojčice Magde i Luise grofice Erdődy. Taj susret toliko je ganuo groficu Erdődy da je započela s humanitarnim radom i djelovanjem.

Kulturno-umjetnička udruga „Magda i Luisa“ brine također i o vrijednom objektu stare tradicijske stambene arhitekture. Objekt nosi naziv Magdina hiža. Načinom gradnje, materijalom i glavnim konstrukcijskim elementima Magdina hiža predstavlja graditeljsko umijeće samoukih graditelja novomarofskog kraja i arhaičnost gradnje te posjeduje ambijentalnu vrijednost. Danas je u Magdinoj hiži smještena Etnografska zbirka s ciljem prezentacije narodnog života i običaja novomarofskog kraja djeci predškolske i školske dobi, planinarima i turistima kroz kreativne radionice izrade tradicijskih ukrasa, tekstilnih predmeta i igračaka te kroz prigodne tematske izložbe, predavanja i manifestacije koje se održavaju na području Grada Novog Marofa. U posljednje vrijeme rade na tome da Magdina hiža postane prvi Muzej kinča sa stalnom postavom ukrasa i cvijeća od krep papira.

Čuvanje tradicijskih jela i slastica

Članice Kulturno-umjetničke udruge „Magda i Luisa“ aktivno rade i na očuvanju tradicijskih jela i slastica. Vješte su u pripremi posnog kolača s nadjevom od sira poznatog pod nazivom pera, koji se u Madžarevu i okolici kao svakodnevna hrana, ali i hrana u vrijeme posta. Izradom i prezentacijom pere Udruga nastoji očuvati posebnost toga kolača koja se krije u dodavanju određenih namirnica u osnovnu smjesu kolača načinjenu od jaja, kiselog mlijeka, svježeg sira i kukuruznog brašna, a koje ne poznaju ostala područja gdje se pripremaju kolači nalik peri. Na području Madžareva i okolice tako se u osnovnu smjesu redovito dodaje sljedeće sezonsko voće i povrće: jabuke, šljive, orasi, mak, svježa tikva, heljdina kaša kuhana  na mlijeku ili domaći pekmez. Peru je Udruga predstavila i na manifestaciji Kriški oblizeki gdje je pera članice Udruge Štefanije Vuk nagrađena 2016. godine. Predstavili su je i na prošlogodišnjoj Fešti od presnaci u Korniću na Krku, kako smo pisali na Oblizekima.

Članica Udruge Ana Martan vješta je u spravljanju zimskog kolača salenjaka te redovito sudjeluje na manifestaciji Marofski salenjak, gdje je prošle godine osvojila drugo mjesto, a ove godine prvo mjesto za Naj-kaj-salenjak. Iz bilježnice recepata svoje bake Ana Martan izvukla je i recept za slatki trajni kruh pod nazivom cvibok. Cvibok je predstavljen na Kriškim oblizekima gdje je bio i nagrađena slastica 2015. godine u kategoriji starinskih kolača. Prema kazivanjima Mariške Turković i Ane Stepančec o „gospodskom belom  kruhu“ Ana Martan je osmislila i jestivi suvenir Udruge „Kruščići grofice Lujze“ u spomen na grofičino darivanje kruhom siromašne školske djece u Općoj pučkoj školi u Madžarevu. Spomenica Opće pučke škole u Madžarevu bilježi da se to darivanje vršilo svake godine uoči blagdana Svih Svetih tj. 31. listopada. Suvenir je zamišljen kao vrećica, ručno šivana po uzoru na nekadašnje vreće, žakle, koji su služili za prenošenje brašna iz mlinova kući, izrađena od kupovnog platna tzv. žutice, sličnog domaćem tkanju, s izvezenim monogramom grofičina imena i prezimena (L. E.),  unutrašnjost vrećice popunit će se malim trajnim kruščićima od  pšeničnog brašna uz dodatak sjemenki lana. Sjemenkama lana pripisivana su ljekovita svojstva, a suhe sjemenke lana djeca su običavala jesti kao poslasticu.

Članice Udruge vješte su i u pripremi tjestenine od domaćeg pšeničnog brašna dobivenog mljevenjem pšenice u vodenici, prvenstveno mlinaca i krpica.

Prošle godine Udruga je prvi puta na području Grada Novog Marofa organizirala i obilježavanje blagdana Svete Lucije s prezentacijom jela od kukuruznog brašna koja se prema tradicijskom jelovniku pripremaju toga dana. Članice Udruge predstavile su kukuruzni kruh, beskvasnu kukuruznu pogaču zvanu tropanec ili kolač na tabli te kukuruznu zlevku s tikvom zvanu prošnjak.

Za potrebe obilježavanja obljetnica rođenja Luise grofice Erdődy članice Udruge Ana Martan, Štefanija Vuk i Mirela Šantek peku tortu od oraha pod nazivom Torta grofice Lujze. Recept ove torte članovi Udruge pronašli su u jednoj staroj bilježnici recepata s područja Grada Novog Marofa. Identitet vlasnice bilježnice nije poznat. Izvorni recept novim sastojcima obogatila je članica Mirela Šantek.

U vrijeme boravka Luise grofice Erdődy, rođene Austrijanke, na vlastelinskom dobru na području današnjeg Grada Novog Marofa, mnogo je mladih seoskih djevojaka radilo u njezinoj službi kao pomoćno osoblje u kuhinji i praonici rublja te drugim poslovima. Pretpostavlja se da su mlade djevojke tako dolazile u doticaj s recepturom kolača i slastica koja se onda prilagođavala i mijenjala prema potrebama i mogućnostima dostupnosti određenih sastojaka. Tome u prilog govori i naziv za već ranije spomenuti trajni slatki kruh cvibok koji je najvjerojatnije lokalna izvedenica iz njemačkog jezika od riječi zweiback. Plod oraha kao jedan od glavnih sastojaka ove torte predstavlja dugu povijest uzgoja ovog stabla u kraju, a o tome svjedoče i brojna narodna vjerovanja i legende vezane uz stablo, plod i lišće oraha.

Torta grofice Lujze 

Sastojci

Biskvit

230 g oraha
6 jaja
120 g šećera
110 g brašna
2 žličice ruma
½ praška za pecivo

Krema

700 ml mlijeka
4 vanilin šećera
120 g šećera
120 g gustina

1,5 margarin
3-4 žličice limunova soka
limunova korica
2 žličice ruma
malo cimeta
malo muškatnog oraščića
mljevenih oraha prema želji.

Priprema

Od sastojaka navedenih za biskvit napravite jednoličnu smjesu. Pecite je u okruglu kalupu. Pečeni biskvit razrežite na dva dijela i premažite kremom. Kremu pripremite tako da u 200 ml mlijeka dodate šećer i gustin te dobro izmiješate. Smjesu ukuhajte u preostalo mlijeko i kuhajte 6-7 min da se smjesa zgusne. U ohlađenu kremu dodajte 1,5 margarin pjenasto izrađen, 3-4 žličice limunova soka limunovu koricu, 2 žličice ruma, malo cimeta, malo muškatnog oraščića i mljevenih oraha prema želji. Tortu ukrasite prema vlastitu nahođenju.

Objavljeno 25. siječnja 2023.