Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Razgovori oko stola 16. srpanj 2020.

Tek još bolji u bojama?

Ne govori se uzalud da jelo počinje očima. Ne troši se toliko novca da bi hrana bila oku ugodnija i da bismo je baš takvu u dućanu ili restoranu, slastičarnici mi kupci odabrali. Poput politike i hrana je percepcija, pa se s razlogom šećer kobasicama i sušenu mesu dodaje kako bi bili prirodno crveniji, a da o običnoj mljevenoj crvenoj mljevenoj paprici, slatko ili ljutoj svejedno, i ne govorimo.

Crni rižoto na tanjuru obojen svježim povrćem (Fotogrfija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Svako godišnje doba, a osobito ljeto daruje nam tanjur bujnošću i svježinom, prepoznatljivom svojom paletom boja, zbog globalne razmjene sve češće postojanom i cijele godine i to umalo na svom meridijanima i paralelama podjednakom. Promotrimo samo najobičniju miješanu salatu od ljetne salata i crvenoga radiča ili pak crvenih rajčica, svijetlozelene i žut paprike, zelenih krastavaca i luka srebrenca, a od voća marelice i breskve, lubenice, bobičasto voće…

Crni rižoto posve sam (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Šetnja vrtom, bilo cvjetnjakom bilo povrtnjakom, ili pak šetnja tržnicom  i prije nego ostalim čulima, svojevrsni je lijek već očima i to – bojama. Uostalom, liječenju bojama odnosno kromoterapiji mnogi ne samo psiholozi i psihijatri poput dr. Jacoba Libermana u knjizi Svjetlost: lijek budućnosti svako malo nalaze sjajnu budućnost, a prošlost već ima i to vrlo dugu, navodno od najstarijih kultura. Uostalom i simbolička značenja boja mnogo su složenija od banalnih ruža, crvene za ljubav, a žute za ljubomoru, do zelene koja, bilo u  prirodi bilo na zidovima sobe ili zavjese, smiruje, opušta i odmora oči i dušu dušu.

Raznobojne mahune iz vrta (Fotogrfija Božica Brkan / Oblizeki)

Stručnjaci i savjetnici za prehranu poput dr. Davida Henera iz Herbalifea, smatraju kako je dodavanje raznih boja prehrani važno stoga što razne biljne kemikalije koje te boje predstavljaju imaju i različiti učinak na naše tijelo. Ideal raznovrsne prehrane govori upravo o tome, o prehrani u duginim bojama, a pogotovo oni koji si mogu dopustiti osobne nutricioniste mogu birati i boju prema potrebama vlastita organizma. Vjerojatno se rijetki sjećaju kako se Mercator 2011. godine, oslanjajući se na međunarodna istraživanja o preporučenoj dnevnoj potrošnji voća i povrća i spoznaju da se u Hrvatskoj poslovično jede premalo voća i povrća odnosno od preporučenih 600 grama samo 350 grama dnevno, priključio međunarodnoj inicijativi 5 a Day pokrenutoj u svim većim zemljama svijeta poput Velike Britanije, Austrije, Nizozemske, Norveške, Finske itd. i započeo edukativnu akciju uz povoljne cijene i gratis namirnice, što je imalo potaknuti i povećanu potrošnju posebice u mjesecima kada takva potrošnja opada.

Na plavom: raznobojno voće za nekoliko zdravljem obojenih dana (Fotografij MIljenko Brezak / Oblizeki)

Kampanja nije bila tek marketinški hir, nego je slijedila upute Svjetske zdravstvene organizacije i poticala konzumaciju pet vrsta voća i povrća svakoga dana, čime se utječe na opće zdravlje organizma te sprečavanja težih bolesti: srčanih, bolesti krvnih žila, dijabetesa i ostalih kroničnih stanja i karcinoma. Imamo akcije za pojačanu tjelesnu aktivnost i smanjivanje pretilosti, što je u nas jedno s drugim veliki problem. Ali se, s obzirom na kupoprodaje Mercatora i događaje oko Agrokora i sljednika, i ne sjećamo kada je na području Hrvatske posljednji put, obično u siječnju i veljači, bila ma i najmanja, prilagođena kampanja 5 na dan tijekom šest tjedana za redom pa da se nudi voće i povrće prema bojama i učinkovitosti.

Crveno pivo (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Tada su nas poučavali kako plavo-ljubičasto voće štiti mokraćne organe, čuva pamćenje, usporava starenje, zeleno pak čuva vid te jača kosti i zube, bijelo štiti srce, žuto-narančasto jača imunološki sustav, a crveno voće smanjuje rizik od više vrsta raka. S obzirom na svjetski problem s epidemijom i rastom siromaštva, a također i lošijom prehranom, nedostupnošću raznovrsnih obroka te da iz dana u dan usred sezone svjedočimo propadanju uroda, možda ne bi bilo zgorega ponovo pokrenuti neku sličnu akciju. Kako voće i povrće dozori, valjalo bi ga ubrati te, ako se ne uspije potrošiti svježe, preraditi bilo zamrzavanjem ili sušenjem, ukuhavanjem u sokove i džemove ili kiseljenjem  ili soljenjem.

Pivo Zeleni grif (Fotografija Zagrebačka pivovara)

Prilika je to da se, pogotovo u društvu djece, prisjetimo boja i nijansi te vremena kad su najlješi: zelenila graška, tikvica, boba, krušaka…; modrine borovnica i šljiva, grožđa, crvenila jagoda, trešanja, višanja, ribiza, žute limuna i banana…; narančaste naranača, mandarinki, marelica, mrkve…  Dok se sladimo gotovo kozmetičkim, recimo ljubičastim i tirkiznim koloritom francuskih macronsa te hranom obojenom često upitnim bojilima, nije naodmet prisjetiti se da smo ne tako breskvice o Božiću skromno bojili sokom cikle. Kako li su bile ukusne!?

Torta od mrkve s rozeom sa stola i s fejsa dizajnerice Silvije Lukšić

Radost ima osobitu boju i za nju se morate potruditi, makar se radilo samo o voćnom jogurtu ili smoothyju, rizi-biziju ili francuskoj salati, o risottu arcobaleno odnosno bijelo-crveno-zelenom (u bojama talijanske zastave, dakako, ali bez ičega, s rajčicom ili sa špinatom, baš kao i pizza napoletana, Margherita također u bojama talijanske zastave odnosno kombinacija rajčica-bosiljak-mozzarella!) ili našoj kombinaciji rižota s plodovima mora bijelo-crno-crvenom ili žutom, milanskim sa šafranom ili čak o raskošnoj torti Monet koja se zeleni na špinat i pistacije te kakvu koktelu od plavoga curacaoa.

Macarons Esplanade Gourmet Collection

Možda ćemo poslije tih misli lakše moći razlučiti i potrebu za stvarnim životnim skladom boja i na tanjuru i u čaši od propisanih klasičnih ružičastih ili modrih torti uz rođenje djeteta do najnovijih marketinških gerilskih i pomodnih povremenih i prigodnih bojenja, primjerice piva crveno uz Dan žena, a uz sv. Patrika Zeleni grif odnosno vina ne samo rose nego i narančasta. Kao da smo već svladati la vie en rose!

20200315 – 20200403 – 20200413 – 20200708 – 2020715

Objavljeno 16. srpnja 2020.

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.