Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Kušajte s nama nešto novo 24. listopad 2016.

Tartufi iz Turopolja? Još i kakvi!

lekenik_01naslovnaSve je zanimljivija konkurencija uzmorskoga i kontinentalnog turizma, pa i ona vezana za rijetke i unosne gljive, dosad rezervirane za Istru. Na kontinentu je sve prirodnih nalazišta, ali i uglavnom crnim, ali ima bijelim tartufima mikoriziranih plantaža oko Zagreba, uz Savu, zatim u Međimurju, uz Dravu i Muru, u Slavoniji, osobito u Spačvanskoj šumi, gdje su nađeni i veći primjerci.

Nisam od onih koji bi se prodali za tartufe (ma ni za vrganje!). Čak ni za onaj raskošan doručak, još svjež u sjećanju kao da je bio poslužen jučer, a ne prije gotovo tri desetljeća, u poljskoj provinciji sa 17 vrsta meni posve nepoznatih gljiva. Ali da mi je godio izlet u prošlu, hladnu i maglovitu subotu, lov na tartufe, baš mi je godio. Jedva sam se s prijateljem i omiljenim kuharom Robertom Slezakom, s kojim sam se bome nešto nakuhala, čak i s tartufima, sporazumjela kamo to mi zaprav idemo.

Mario Kolić, specijalist za tartufe i tartufarske pse

Stvarno turopoljski? (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Stvarno turopoljski? (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

U Turopolje? Dobro. Ali u Turopolje na tartufe? Ma daj! Što da vam šmiram, pomislila sam da se opet radi o nekoj od Robertovih maštarija. No, kako mu se one, i na moju radost, ostvaruju, što ne bismo vidjeli i to čudo? Naime, drugo natjecanje pasa tartufara u traženju gljiva kojima se proslavila Istra baš u – Lekeniku.

Mario Kolić "sadi" tartufe za natjecateljski lov (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Mario Kolić “sadi” tartufe za natjecateljski lov (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Nije to ona slavna šuma u istarskim Livadama, nije s prošlogodišnjega natjecanja u Kostajnici, ni ona u okolici Lekenika prije toga, nego iza Vatrogasnoga doma vrpcom uokviren kvadrat u koji je, prema Robertovoj ocjeni jedan od prvih i vjerojatno najbolji kontinentalni tartufar i trener pasa lovaca na tartufe Mario Kolić iz Petrinje, posadio tartufe.

Lagotto Romagnolo nepogrešiva njuha

Boni je našao! (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Boni je našao! (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)



A desetak pasa pasmine Lagotto Romagnolo imalo je zadatak da ih nađe. i ne pojede! Prvi je u lov krenuo uskoro petogodišnji Boni Branke Kosanović iz Zagreba, koji je u 10 minuta iskopao svih 10 zadanih tartufa i kao od šale pobijedio triput za redom. Osim što je iz uzgajivačnice Maria Kolića, koji ga je i istrenirao, kao pravi gradski pas ljubimac, uopće ne trenira, ali njuh mu je očito nepogrešiv.

Predaja ulova za ocjenjivačkim stolom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Predaja ulova za ocjenjivačkim stolom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Njuh je i glavna odlika njegove pasmine, kako im i ime govori, podrijetlom iz pokrajine Romagne, talijanskih vodenih pasa, radnih pasa rudlavih i nalik ovčicama, koji ne smiju biti bi posve bijeli ni posve crni nego kremasti, zapravo boje svjetlije ili tamnije čokolade, katkad i šareni. Uz baš vesle i nestašne pse doznala sam kako je chef Robert još kao školarac pri kraju osnovnjaka i početkom srednje, na početku kuhinjske avanture, doma u Poljskoj uzgajao njemačke ovčare i trenirao pse čak i za vojsku i policiju zarađujući više od roditelja. Sad mi je jasno zašto me je uporno nagovarao da udomim jednoga mladog, budućeg lovca na tartufe.

Tartufima se smijali, pa se uozbiljili

Na pobjedničkom tronu (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Na pobjedničkom tronu (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Svi su u razgovoru nekako preoprezni, a ja sam novinarski sve manje napasna. Zar da im pričam kako sam uredila onaj Večernjakov Vrt s prvim člankom o slavonskim tartufima uopće i kako sam zbog toga hrabro podnijela podsmjehe sviju? Ma daj, baš tartufi u Slavoniji!?

S izložbe gljiva u Lekeniku (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

S izložbe gljiva u Lekeniku (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

I sama sam povjerovala u tekst tek pošto mi je dugogodišnji suradnik iz gljivarstva, u gljive najupućenija hrvatska faca prof. dr. sc. Romano Božac ispripovijedio kako ima trenirane pse za tartufarenje u okolici Zagreba. Štoviše, kako je mikorizirao korijenje bilja crnim i bijelim tartufima. Odbio me je povesti na teren, pa nisam ni navaljivala. Znam kako i obični gljivari čuvaju tajne svojih staništa, kao i ribari svojih pošta. Prisjetila sam se, uostalom, jada jednoga Vrtova čitatelja koji je naslijedio nasad lješnjaka mikoriziranog tartufima, ali bez karte i bez psa tartufara.

Kravlji sir s turopoljskim tartufima (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Kravlji sir s turopoljskim tartufima (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

A sad, eto, vjerujem čak i da je za suše berba crnoga tartufa bila obilnija u Slavoniji negoli u Istri. Što ne bi!? Da ih nisu Talijani ponukali i da nije tako unosna, uvjeravaju me kontinentalci, vjerojatno ni Istrani ne bi prije nekoliko desetljeća počeli loviti bijeli i crni tartuf.

Bio-budućnost chefa Roberta Slezaka

Robert Slezak na svome štandu s mikorizom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Robert Slezak na svome štandu s mikorizom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Sada već na kontinentu ima, otkriva mi Robert Slezak, odličnih i prirodnih nalazišta, ali i uglavnom crnim, ali ima bijelim tartufima mikoriziranih plantaža i oko Zagreba, uz Savu, zatim u Međimurju, uz Dravu i Muru, u Slavoniji, osobito u Spačvanskoj šumi, gdje su nađeni i veći primjerci. Zanimljiva tartufska konkurencija uzmorja i zaleđa kao i u ostatku turističke ponude uostalom.

Zdravko Andri ukuhava dimljenu junetinu i veprovinu u gulaš s dužičkim slatkim zeljem (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Zdravko Andri ukuhava dimljenu junetinu i veprovinu u gulaš s dužičkim slatkim zeljem (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Robert je upućen, jer se prije otprilike tri godine iz visoke kuhinje odmetnuo u mikorizaciju i to ektomikorizom. Njegova tvrtka Bio-budućnost u suradnji s poljskim Mykoflorom, jednom od tri vodeće svjetske tvrtke u tome novom biznisu, s tim da je ona usredotočena na prirodne gljive iz okoliša. U sve je ušao tako da je na internetu samo tražio kako da ljeti u svom povrtnjaku u Kozjači zaštiti biljke od suše, bolesti, štetnika.

Dužičko zelje, turopoljski tartufi

Može još malo. govore Danijeli Crnjak Andri dok riba tartife (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Može još malo, govore Danijeli Crnjak Andri vodeći Lekeničani dok im riba tartufe (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Sada provjerenu tehnologiju i znanje uspješno širio po povrtnjacima, cvjetnjacima i javnim parkovima, voćnjacima, vinogradima i maslinicima Hrvatske i cijele regije te Bliskom istoku, odnosno iz Ujedinjenih Aramskih Emirata, gdje ima bogato iskustvo s palmama datula, šumama različitih nasada, povrtnjacima i cvjetnjacima punih egzota, u Irak, pa u sjevernu Afriku odnosno Tunis i Maroko. Ponosi se podacima o povećanim prinosima i otpornosti te kakvoći plodova. U detalje o tartufima injektiranih nasada po Hrvatskoj nismo se upuštali. Više smo – kušali. A ja ga, makar pričama, ionako neprestano vraćam kuhači.

Domaća tjestenina s kravljim sirom i s turopoljskim tartufima (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Domaća tjestenina s kravljim sirom i s turopoljskim tartufima (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

U Lekeniku, naime, kako reče Božidar Antolec, predsjednik LAG-a Zrinska gora-Turopolje, ozbiljno razmišljaju kako bi obogatili imidž i turističku ponudu, pa provjeravaju što bi, primjerice, mogli i s dužičkim zeljem, a osobito što bi s novootkrivenim turopoljskim tartufima. Tako su moji Moslavčani iz Garešnice Danijela Crnjak Andri i Zdravko Andri u subotu osigurali catering svoje Etnokulinarske akademije odnosno ugostiteljskoga obrta Kod bake . Od slatkoga zelja ponudili su jelo obogaćeno veprovinom i dimljenom junetinom, nazvavši ga gulašem te štrudlu sa slatkim zeljem i, kako je rekla gospođa Danijela, samo malo domaćega dimljena špeka.

Sir s tartufima i bučinim uljem

Ne s maslinovim nego s bučinim uljem (Fotografija Božice Brkan / Obizeki)

Ne s maslinovim nego s bučinim uljem (Fotografija Božice Brkan / Obizeki)



No, svi su svakako htjeli kušati njihovu domaću jajčanu tjesteninu, skuhanu pa oplemenjenu s malo domaće svinjske masti i malo domaćega sira te – ribanim turopoljskim tartufima. Isprobali smo, a to savjetujemo i vama, i kravlji sir s kontinentalnim tartufima i bučinim uljem (lekeničkog OPG-a Višnjić). Je li bolje od istarskoga? Svakako je drugačije od istarskoga sira s tartufima, pogotovo tartufima aromatiziranim maslinovim uljem.

Objavljeno 24. listopada 2016.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/crni-tartufi-u-salati-od-hobotnice-bijeli-s-pljukancima-19186

http://oblizeki.com/uz-valentinovo-ljubavni-oblizeki-ljubavni-ugrizi-17316

http://oblizeki.com/moderni-moslavacki-oblizeki-za-poslije-wellnessa-17547

 

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

1 komentar

  1. […] Tartufi iz Turopolja? Još i kakvi! […]

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.