Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Razgovori kompetentni 4. svibanj 2011.

Svako pivo ima svoju priču, svojeg pilca i svoje – jelo

Prema podacima Grupacija proizvođača piva za 2010. godinu Karlovačka pivovara sa 26,1 % udjela na hrvatskom tržištu piva drži čvrsto drugo mjesto. Najveći je opskrbljivač pivom turističkog područja Hrvatske, a i najveći hrvatski izvoznik piva izvozeći u Australiju, Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Njemačku, SAD, Sloveniju, Švedsku i Švicarsku.

Kao članica Heineken grupe, vodećega proizvođača piva i europskoga tržišnog lidera, Karlovačka pivovara ima pristup različitim proizvodnim i korporativnim alatima u cilju stvaranja zadovoljnijih potrošača.

U asortimanu ta pivovara s proizvodnom tradicijom od 1854. godine ima robne marke: Karlovačko svijetlo, Karlovačko Radler, Heineken, Karlovačko Rally (bezalkoholno), Gösser Dark, Kaiser i Edelweiss Snowfresh.

Očito ohrabreni tim podacima i stabilnim čak i rastućim brojevima u trženju mainstream piva, a ususret glavnoj ljetnoj sezoni, Karlovačka je pivovara nakanila prionuti podizanju ne osobito razvijene kulture pijenja piva u nas, navodeći na širenje i malenih specijalističkih vrsta piva te novoga poimanja sljubljivanja hrane i piva. Pivo je, dakle, mnogo više od pivskog trbuha, filozofije kojom se mnogi zadovoljavaju.

Piće iz Hamurabijeva zakonika

Iako su vinari vrlo nezadovoljni što Hrvatska kao zemlja dobrih vina pije otprilike tri puta više piva te što si mnogo bolje stojeća pivarska branša može dopustiti vrlo raskošnu promociju, pivari zavide vinarima što se posljednjih godina, zahvaljujući upravo sustavnom trudu, vinska kultura uopće pa i kultura povezivanja hrane i pića umnogome oplemenila.

Sva degustirana piva (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Sva degustirana piva (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Pivo je izuzetno zanimljiv proizvod oko kojega se ispreda mnogo zanimljivih priča. Vrlo je staro, od postanka civilizacije. Najstariji dokazi, rezbarije u stijenama, potječu iz 4000 godina pr. Kr. pokazuju da su Sumerani u Mezopotamiji varili pivo i da je ono imalo važnu ulogu u njihovom društvu. Pivo nije zaobišao ni prvi pisani zakonik, Hamurabijev zakonik, koji ga prije tri i pol tisućljeća spominje u čak tri točke, jer je ono ne samo gasilo žeđ nego i davalo energetsku vrijednost.

Ratari, kopači kanala i drugi fizički radnici dobivali su dnevno sljedovanje do pet litara, a žene radnice do dvije-tri litre. Zakonik propisuje da pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni. Zanimljivo je da su posebice apostrofirane žene: Ako ne naplaćuje gostu žitom, nego traži novac, vara li na težini ili toči loše piće, treba biti pozvana na odgovornost i bačena u vodu. U pivnici žena može biti točiteljica, ali u pivnicu ne smije doći kao gošća. Žena koja ide u gostionicu piti, ima biti spaljena.

U svijetu oko 40.000 različitih vrsta piva

Potpuno prirodan proizvod, kako ističu pivari iz grada na četiri rijeke, pivo se sastoji od vode, ječma, hmelja i kvasca. Ne sadržava konzervanse, aditive ni bojila. Iako se izbor sirovina za proizvodnju piva može činiti vrlo ograničenim, ti se sastojci mogu spajati na bezbroj načina, a rezultat toga je oko 40.000 različitih vrsta piva na svijetu.

Predsjednik Uprave karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Proizvodnja piva vrlo je kompliciran proces. Neki će možda reći da je pivo, u usporedbi s vinom koje se proizvodi na malim gospodarstvima i vinogradima, masovni proizvod napravljen u velikim pivovarama i zbog toga manje sofisticiran. Međutim, proizvodnja piva i vina dva su potpuno različita postupka.

Proizvodnja pivskih sirovina te njihova pretvorba u konačni proizvod – pivo, mnogo je kompliciranija od uzgoja grožđa i proizvodnje vina. Tome u prilog ide i činjenica da je način proizvodnje piva dugo godina bio strogo čuvana tajna koju su znali samo najbolji pivski majstori.

Uz različite se okuse hrane mogu birati i različiti okusi piva, kao i s vinom. Suptilni okusi piva mogu nadopunjavati hranu jednako kao i vino.

Pivo se čak smatra boljom kombinacijom uz neke vrste hrane, primjerice neke sireve i čokoladu. Također, pivo se odlično kombinira sa začinjenom hranom iz Indije i jugoistočne Azije. Pravila kombiniranja hrane i piva predstavljaju, tvrde iz Karlovačke pivovare, pitanje zdravog razuma. Okusi i intenzitet piva mogu komplementirati ili kontrastirati okus hrane, a mogućnosti, kombinacija i novih iskustava u okusima doista je mnogo.

Karlovačka je pivovara 3. svibnja 2011. godine u zagrebačkome restoranu Gastronomad pripremila prvo predstavljanje i vođeno kušanje za novinare desetak vrsta stranih i domaćih piva iz, kako se to kaže, svog portfelja: bijelih i crnih, s različitim dodacima,  iz različitih zemalja i tehnologija proizvodnje.

Svako pivo ima svoju čašu

Cilj degustacije bio je  ukazati na raznolikost piva i njegovih okusa te skrenuti pozornost na činjenicu da za gotovo svaku prigodu postoji idealno pivo u kojem se može uživati. Kroz degustaciju su zavodljivo i ohrabrujuće, motivirajuće vodili predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher, veliki zaljubljenik u pivo, i direktor lanca opskrbe i ”majstor pivar” Zvonimir Nemet. On nam je pomogao i u sljubljivanju jela i piva.

Nadamo se, ne samo tekstom, kušajte s nama!

Direktor lanca opskrbe i majstor pivar Karlovačke pivovare Zvonimir Nemet (snimila Božica Brkan / Acumen)

Direktor lanca opskrbe i majstor pivar Karlovačke pivovare Zvonimir Nemet (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Ponajprije, neovisno o čaši iz koje se poslužuje – a svako pivo ima svoju čašu – pivo se, baš kao i vino, pije sa svih pet osjetila. Prvo se “kuša” očima, dakle promotri se bistrina i boja, zatim se promućka te pomiriše kako bi se “pilo” njuhom, a tek potom usnom šupljinom u malenim gutljajima.

Djelomice, pomišljam i zato što se pivo, za razliku od vina, nakon kušanja ne ispljune. Za razliku od vina, dojam se o pivu zaokružuje tek pošto se proguta budući da je osjet gorkoga na jezku izrazito straga. Uz to, i u pivu de, kao i u šampanjcu primjerice, mjehurići zraka nazivaju perlama ,a izlaženje ugljik dioksida perlanjem.

Nije naodmet spomenuti da se sve do 1842. godine pivo pilo iz keramičkih, glinenih i drugih ćupova, jer je bilo mutno i neugledno, a tek su tada, zahvaljujući bavarskome Nijemcu Grollu, koji je to učinio u Plzenu – odatle ime pilsner – u Češkoj uspjeli spojiti sva svoja izuzetna iskustva, pivarsko i staklarsko, te svijet zarazili krasnim staklenim kriglama i čašama za pivo, dok su urešeni ćupovi i pehari postali – suveniri.

Uz pivo, a prije večere, Karlovčani su nam poslužili slane krekere i kekse. Dakako, i običnu vodu, kojom smo ispirali usta između pojedinih piva. Prisjetila sam se münchenskoga Oktoberfesta i poželjela, ako ne jesenske repe, a onda barem po – rotkvicu.

Opaska vaše spisateljice: Moram vas razočarati da, iako sebe smatram vinskim a ne pivskim čovjekom, poslije degustacije nisam bila pijana. Zapravo ni omamljena.

Štoviše, kruna, kako zovu pivsku pjenu, cilindar od mjehurića ugljik dioksida, sad mi je mnogo draža. Shvatila sam zašto kažu da pivo je razlika.

Zipfer Pils

Austrijsko pivo Zipfer (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Austrijsko pivo Zipfer (Snimila Božica Brkan / Acumen)


Pivo Zipfer dolazi iz Zipfa, malog sela u Gornjoj Austriji uz granicu s pokrajinom Salzburg.

Tvrde da je zasigurno jedno od najboljih austrijskih piva. Kažu: svijetli svojom zlatnom bojom.

Privlači blagim, prolaznim tragovima hmelja u okusu kao i svježinom, a puninu okusa razvija na nepcu.

Ima 5,2 % alkohola i 11,8 % ekstrakta u osnovnoj sladovini.

Osobito godi uz kanapee, pečenja, paprikaše, perad te torte i kolače.

Zlatopramen

Češko Zlatopramen (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Češko Zlatopramen (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Zlatpramen 11°  pivo je vrhunski proizvod s tradicijom zaočetom još 1642. godine.

To je klasično lager pivo, ali nešto tamnije.  gusto pivo punoga okusa, svijetlo zlatna izgleda. Bogato je pjenom, sadržava fini hmelj aromu i ugodne je gorak.

Dobro uravnotežen okus tradicionalno 11-stupanjsko pivo duguje pažljivo odabranom hmelju, sladu visoke kakvoće i umjetnosti majstora piva.

Ima 4,9 % alkohola i 11,8 % ekstrakta u osnovnoj sladovini.

Izvrsno se slaže sa svakojakim grickalicama, dijetetskim blagim juhama i uopće dijetnim obrocima, s blagim krem sirom i sl.

Karlovačko

Karlovačko

Karlovačko

Omiljeno Karlovačko je lager pivo s alkoholnim udjelom od 5,0 %, a obilježava ga zlatno-žuta boja i osvježavajuće gorak okus.

Čak 80 posto svega piva su lager piva nastala hladnom fermentacijom, donjim vrenjem.

Posebno je po skladnoj aromi slada i punoći okusa, a dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada među kojima i zlatne medalje s natjecanja Brewing Industry International Awards, »pivski Oscar« iz 2005. godine, te zlatna medalja za kakavoću Monde Selection  iz 2011. godine.

Karlovačko je omiljeno domaće pivo, idealno za uživanje u društvu prijatelja. Ima 5,0 % alkohola i 11,6% ekstrakta u osnovnoj sladovini.

Odlično se slaže s tradicionalnim domaćim jelima kao što su piletina i svinjetina (odojak s ražnja), mlada janjetina s ražnja, jela s roštilja i pizza.

Heineken

Heineken

Heineken

Karakteristično jasnu, svijetlu boju pivu Heineken daje vrhunski ječam.

Okus toga piva, hvaljen i cijenjen po cijelome svijetu, a osobito među mlađima, temelji se na vlastitome kvascu i posebnom postupku vrenja u horizontalnim spremnicima za vrenje.

Revolucionarni kvasac A daje pivu Heineken blagi, svježi okus uz istodobne ugodne voćne tragove.

Ima 5 % alkohola i 11,4 % ekstrakta u osnovnoj sladovini. Svi se lageri obično poslužuju na temperaturi 5-12, a Heineken čak i ispod 5 ° C.

Osobito godi uza sendviče i grickalice, pečenu perad, ribu, blagi mekani i polutvrdi sir, slatko vrnje s voćem i sl.

Karlovačko Radler

Karlovačko Radler

Karlovačko Radler

U portfelju Karlovačke pivovare je od ožujka 2011. godine. Novitet je na hrvatskome tržištu.

Čini ga mješavina svijetloga lager piva i osvježavajućega bezalkoholnog pića od limunovog soka s alkoholnim udjelom od 2 %.

Zahvaljujući odličnoj kombinaciji Karlovačkoga piva i limunova soka u omjeru 40 prema 60 posto Karlovačko Radler ističu idealnim pićem za osvježenje, posebice poslije sportskih i drugih fizičkih aktivnosti.

To pivo zadržava i neke od glavnih karakteristika Karlovačkoga piva kao savršenoga izbora pića za posebne trenutke zabave, druženja i opuštanja u društvu prijatelja.

Ima 2 % alkohola i 9,8 % ekstrakta u osnovnoj sladovini.

Edelweiss Snowfresh

Edelweis

Edelweis

Edelweiss je pšenično pivo stvoreno u pivnici Hofbräu Kaltenhausen u Salzburgu, u podnožju Alpa.

Riječ je o jednoj od najstarijih austrijskih pivnica – iza sebe ima tradiciju dugu gotovo 500 godina.

Mnoge će podsjetiti na slavnu istoimenu pjesmu – Edelwies je runolist – i na skijanje, ali ga majstori pivari s razlogom preporučuju za poslije skijanja.

Edelweiss je dio ponude Karlovačke pivovare od 2007. godine, a Edelweiss Snowfresh obogaćen je aromom grejpa s korijanderom te aromom banane.

Svježinu duguje čistoj izvorskoj vodi s Alpa, a karakterističan okus alpskom bilju i sirupu.

Ima 5 % alkohola i 12,3 % ekstrakta u osnovnoj sladovini.

Izvrsno se slaže s laganim ljetnim salatama, tjesteninom, juhama, blago začinjenim peradskim mesom, svježim sirom, desertimo s voćem i sl.

Gösser Dark

Goesser Dark

Goesser Dark

Gösser Dark sinonim je za austrijsko pivo uopće te vodeći je brand piva iz najpoznatije austrijske pivnice Göss u Lebeonu, gradu u austrijskoj pokrajini Styria.

Recept Gössove uspješnosti i jamstvo savršene kakvoće čine čistoća i prirodnost proizvoda.

Gösser Dark pivo je tamno smeđe. Osobit miris duguje slatkom tamnom sušenom voću, a aroma priziva suptilan, ali ugodan okus travnatoga karamel slada.

Okus donosi slatkoću smeđeg šećera i vrlo malo citrusnih nota, čak i pomalo suhoće.

Ima 4,5 % alkohola i 11,8 % ekstrakta u osnovnoj sladovini.

Preporučujemo da ga poslužite ohlađenoga na 10 ° C. Kao stvoreno je za uza začinjene salate, dimljenu ribu, pečenja, kobasice, dimljena jela, složence, sir trapist, deserte od karamela i čokolade i sl.

Żywiec Porter

Slavni poljski Ziwiec

Slavni poljski Ziwiec

Żywiec pivo potječe iz pivnice u selu Żywiec u Poljskoj i staro je već 150 godina, a popularno je i diljem svijeta. Proizvedeno je tzv.toplom fermentacijom.

Żywiec Porter je vrsta tamnog porter piva. Tamno crvenkasto-smeđe je, gotovo neprozirno i nije ispunjeno sedimentima materijala.

Izražene su mu note mirisa šljive i crnog ribiza te lagane note kave.

Ima 9,5 % alkohola i 20,7 % ekstrakta u osnovnoj sladovini. Ne zovu ga bez razloga i ječmenim vinom. Udara, kažu, poput poljskih votki.

Ovo pivo dobro se nosi s janjećim odrescima, divljači, jelima s gljivama, blagim plavim i mekanim sirom, čokoladom, pralinama, prženim bademima i sl.

Desperados

Meksičko pivo Desperados poput desperadosa ne može bez tekile

Meksičko pivo Desperados poput desperadosa ne može bez tekile

Desperados je vrlo osvježavajuće pivo zlatne boje, jakoga mirisa i punoga okusa s posebnim dodatkom tekile.

Ovo pivo – zacijelo ste, poput mene, pomislili da je meksičko, ali je francusko! – ima savršen omjer tradicionalnog okusa najboljih piva i egzotičnog jakog okusa tekile.

Ima 5,9 %, alkohola i 15,2 % ekstrakta u osnovnoj sladovini.

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentiranje je onemogućeno.

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.