Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Enciklopedija špeceraja 1. listopad 2020.

Sretan vam Svjetski dan vegetarijanstva!

Danas je Svjetski dan vegetarijanstva, koji se obilježava od 1977. godine. Kako u prigodnome PR-tekstu navode Prijatelji životinja, prema posljednjim procjenama u Hrvatskoj živi više od 200.000 vegetarijanaca, ali spominju i istraživanje, doduše ne navodeći čije a čini mi se pretjerano optimističko, kako 86 % građana Hrvatske podržava vegetarijanstvo, a 29 % smatra da bi jednoga dana i sami mogli postati vegetarijanci. Iako se u nas, po mojem realističnije, spominje tek koji postotak stanovništva, u svijetu se, tvrdi se, svaki deseti Zemljanin oslanja na prehranu bez mesa, I to zbog vjerskih (hinduizam, katolički trapistički red i sl.), etičkih (prava životinja), zdravstvenih (medicinske dijete za srčane i krvožilne, zatim onkološke bolesti, bolesti prehrambenoga sustava, dijabetes…), ekonomskih (neimaština) i drugih razloga. Katkad su to lakto-vegetarijanci (dopušteni mliječni proizvodi) i lakto-ovo-vegetarijanaca (dopuštena riba, mliječni proizvodi i jaja).

Voće i povrće

Stroži oblik veganstvo oslanja se isključivo na biljnu hranu odnosno na nerafinirane žitarice, svježe i sušeno voće i povrće te biljna ulja isključujući bilo koji proizvod životinjskoga podrijetla, čak i med. Mlađi kraci još ekskluzivnijega izbora su frutarijanstvo (prehrana voćem) ili row food (sirovo voće i povrće) ili prehrana prema bojama, primjerice zelena, crvena, modra, žuta… Radi uravnoteženosti prehrane prehrambeni i zdravstveni stručnjaci pri vegetrijanskoj prehrani sugeriraju pojačanu brigu i korištenje dodataka, suplemenata, zbog mogućeg manjka proteina, kalcija, željeza i vitamina B12 odnosno sastojaka koji inače potječu iz namirnica životinjskoga podrijetla.

Globalni vegetarijanski obrok u Zagrebu: falafel sa salatom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Prijatelji životinja podsjećaju da stručnjaci potvrđuju koristi biljne prehrane za zdravlje pa tako Američka nutricionistička udruga i kanadski nutricionisti ističu da su dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodne za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije, te da osiguravaju zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti. Toliko je dubok učinak biljne prehrane na naše zdravlje da je statistički dokazano da produljuje ljudski život i do 13 godina.

Tržnice obiluju ponudom odličnog povrća (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Iako su neki vegetarijanci oduvijek, a vegetrijanstvo je popularno i ondje gdje se meso tradicionalno jede, valja spomenuti vegetarizam, vegetarijanizam kao pokret, koji ipak nije samo promicanje biljne hrane, jer često pomalo sektaški uključuje i borbu protiv alkoholnih pića, duhana, kave, čaja, protiv cijepljenja i sl., a u novije vrijeme usko je povezan i s pravima životinja.

I visoka kuhinja poslužuje vegetarijansko: Le Bistro Esplanade s hrskavim proljetnim rolicama s povrćem, kremom od avokada i orahovim uljem (Fotografija Eslanade)

Pojam vegetarianism seže u 1842. u Englesku – prema Tysonu oslanja se na riječ  vegetus=zdrav, čio, zdrav – 1847. u Londonu je osnovano Vegetarijansko društvo (Vegetarian Society), pravi pokret  počeo se razvijati tek oko 1874. Od 1869. širi se na kontinentu, osobito u Njemačkoj. Svojevrsna je to reakcija na u to vrijeme pretjerano jedenje mesa, često čak i trulog, pokvarenog, otrovnog i zaraženog, jer se zbog nerazvijene tehnologije te brige o zdravlju ljudi i životinja nije uspijevalo dobro čuvati, a i zbog toga također se to vezivalo i uz bolesti koje izazivaju gliste, trakavica… I u biljnom svijetu svega bi se toga moglo naći, iako se danas eksploatacija resursa neusporedivo pojačana, pogotovo u izrazito industrijaliziranom uzgoju životinja te pojavi niza bolesti poput kravljeg ludila, kokošje gripe i sl.

Crvena povrtna salata (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Prijatelji životinja uz ovogodišnja Svjetski dan vegetarijanstva u spomenutome tekstu iznose svoj stav:

S obzirom na to da se godišnje u svijetu uzgoji i zakolje više od 70 milijarda životinja radi ljudske prehrane, Svjetski dan vegetarijanstva odlična je prilika za prelazak na prehranu namirnicama biljnog podrijetla. Od toga će profitirati apsolutno svi – i životinje, i okoliš, i ljudi.

Vegtarijanska jela iz povijesti: Lošinjske fešte posvećene Apoksiomenu i antičkoj kuhinji (TZ Mali Lošinj)

Baš uz očuvanje okoliša i Prijatelji životinja vezuju brojne prednosti biljne prehrane navodeći kako britanska dobrotvorna organizacija Vegfam procjenjuje da farma od 10 hektara može uzdržavati 60 ljudi uzgajajući soju, 24 ljudi uzgajajući pšenicu ili 10 ljudi uzgajajući kukuruz, a samo dvoje ljudi uzgajajući krave te da nizozemski znanstvenici predviđaju da bi se 2,7 milijarda hektara zemlje koja se trenutačno koristi za ispašu moglo osloboditi u slučaju globalnog odbacivanja mesa, uz još 100 milijuna hektara koji se koriste za uzgoj hrane za te životinje.

Juha od zelenog povrća (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

No, i sama ideja vegetarijanstva danas se umnogome eksploatira i na različite načine koristi piarovski. Uobičajeno se recimo u popularizaciji vegetarijanstva često spominju mnoge slavne osobe, počevši s Pitagorom, Leonardom Da Vincijem, Lavom Tolstojem, Albertom Einstenom, Nikolom Teslom…, sve do aktualnih celebrityja i influencera koji na spoju vlastitite popularnosti i ideji različitih načina prehrane (diet!), pa i različitih oblika vegetarijanstva, lupaju veliku lovu.

Novi trendovi i u vegetarijanstvu

Sklonija sam ukazati na brojna zanimljiva, a jednostavna jela, koja potječu iz vegetarijanske kuhinje koja globalističkim povezivanjem obuhvaća nekad nedostupne ili manje dostupne namirnice od soje i prerađevina od nje do avokada…, i svijetom sve raširenijih specijaliziranih restorana, sajmova (u nas: ZeGeVege!) nekritičkog medijskog, ponajprije televizijskog i internetskog kuhanja i nakuhavanja itd. Zanimljivi su i u nas pokušaji administrativnog propisivanja bezmesnog ponedjeljka. Uočljivo je kako su nedvojbeno sve popularnija i biljna jela koja su tradicionalno ponajprije mesna, primjerice hamburger, čak i mcburger.

Jedan od svjetski popularnih vegeburgera Rebel Whooper

U nas je prevedeno i kreirano više vegetarijanskih kuharica, mnoga su tradicionalna jela od sarme do zagrebačkoga odreska izvedena bez mesa, posebice u vrijeme popularnosti makrobiotike, a popularizirana su i mnoga tradicionalna svakidašnja jela (variva, salate, juhe!), pa i slane i slatke slastice (zeljanica) koje se oslanjaju na povrće (blitvu, kupus, špinat, poriluk, krumpir, koprivu, mrkvu… ), sve do zaštićenih kao nematerijalna baština – poljičkog soparnika, rudarske greblice i sl. ili onoga, primjerice mišancija od samonikloga bilja, što bi time tek moglo postati. Svakako želim podsjetiti na kultne vegetarijanske kuharice, vjerojatno prvu u nas  Vegetarsku kuharicu Štefanije Bernas (Zagreb, Tisak i naklada knjižare St. Kugli) iz 1936. te Vegetarijansku kuhinju (sastavila Marija Zaninović, Sveučilišna naklada Liber) iz 1984.

Domaća vegetarijanska klasika: pohane tikvice s pire krumpirom i običnom zelenom salatom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Nisam vegetarijanska. Ni za stolom ni na stolu ne volim isključivost, najmilije su mi, a rekla bih i najzdravije, umjerene kombinacije, a osim toga važnim držim i način pripreme hrane te vrijednost namirnica. Najdraže su mi kombinacije mesa i ribe s povrćem i(li) voćem odnosno samo povrtna. Sa štoviše vrsta povrća! Uostalom, svojevremeno sam u serijalu Večernjem listu dodanih posebnih priloga jednu od odličnih kuharica nazvala – Nije povrće samo za vegetarijance! Iz nje podsjećam na rustikalni minestrone,

Rustikalni minestrone

Rustikalni talijanski minestrone (Fotografija igor Sitar / Oblizeki)

Sastojci (za 6 osoba)

  • 2 rajčice
    ¼ celerova korijena
  • ½ stapke celera
  • ½ crvena paprika
  • 1 mrkva
  • 1 glavica luka
  • 1 tikvica
  • 1 krumpir
  • 2-3 lista kelja
  • 2 češnja češnjaka
  • 2 žlice maslinova ulja
  • 50 g suhe slanine
  • 1,5 l mesne juhe
  • 1 žlica riže
  • 50 g sitnih makarona
  • ½ šalice zamrznutog graška
  • 1 svežnjić zamrznutih zelenih mahuna
  • 2 žlice kuhana graha
  • vegeta
  • 1 stručak peršina
  • bosiljak
  • ribani parmezan

Priprema

Slaninu nasjeckajte na kockice i popržite na ulju. Dodajte sitno sjeckan luk, kocke krumpira i celera te kolutiće mrkve. Dinstajte 15 min podlijevajući vodom. Dodajte mahune i grašak, kockice rajčice i oguljenu papriku, rezance kelja, pa podlijevajući dinstajte još 10 min. Dodajte kockice tikvice i grah, pa zlaijte mesnom juhom. Kad ponovno zakipi, ukuhajte rižu i tjesteninu i kuhajte lagano još 15 min. Pospite sitno sjeckanim peršinom i bosiljkom te ribanim parmezanom.

Nije naodmet

Minestrone ili velika juha u Italiji mijenja sastojke od grada do grada i od sezone do sezone i obično se u nju stavlja čega ima u vrtu ili u frižideru. Vi je prilagodite raspoloživim namirnicama i svom ukusu. Ako ste vegerijanac, suhu slaninu, ribani parmezan i mesnu juhu zamijenite namirnicama koje i inače koristite.

Objavljeno 1. listopada 2020.

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.