Kušajte s nama nešto novo 30. rujan 2011.

Smokva, svježa ili sušena, ili smokvenjak, hib?

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 8 komentara

Rodi li vam smokva u vrtu te se njome možete sladiti svako jutro, baš vam zavidim. Nemate problem poput nas zaljubljenika da ih jedete iz hladnjaka, pa imate isti rezultat kao da se poslije njih napijete vode. Laksativni više nego što je uobičajeno.

Jadnih li nas kontinentalaca i što smokve mogu svježima ostati jedva dva-tri dana te ih beru prije negoli na drvetu dostignu punu slast. A upravo im bogatstvo šećera – svježe ga imaju 12-14 posto a suhe čak i do 70 posto – i tek nešto manje magnezija koji pomaže da se šećer u krvi pretvori u energiju, suhe se smokve smatraju prirodnim antidepresivom – neki tvrde da su zbog toga bile omiljeno Kleopatrino jelo – i tako sjajnim izvorom energije  da su u staroj Grčkoj bile dio obveznoga obroka olimpijskih natjecatelja.

Nutricionisti ih i danas hvale obiljem vitamina (C, B1, B 2, karoten) i različitih minerala (kalcij (kalcij, kalij, magnezij, fosfor, željezo, bakar). Smatra se kak je u smokvama količinski omjer kalcija i magnezija idealan za najbolju apsorpciju ta dva minerala.

Smokva, lat. Ficus carica, potječe iz Male Azije, odakle su se proširile na cijelo Sredozemlje, a posljednjih su godina z petrovaču, bjelušu, zamorčicu i sl., uzgojene i sorte koje podnose niže temperature te se iz Dalmacije, Primorje i drugih naših to drvo iz porodice dudova proširilo i na naše kontinentlane krajeve, Zagreb primjerice.

Obožavam svježe, i zelene i ljubičaste smokve, posve same, a zatim sušene nanizane u vijence naizmjence s mirisnim listovima lovora s finim bjeličastim pokrovom od kristalizirana šećera, a osobito mi nedastaju oni SMS-ovi čudesni pekmezi kojima je osnova bila sušena smokva, a dodaci mediteranski – naranča, rogač… Prisjećam se i Kalypsa Stelle Croatice, čudesne slatke mediteranske salame. Ne znam postoji li još i čija je bila ona indsutrijska savijača sa smokvama.

Nisam istraživala zašto su Adam i Eva pri istjerivanju iz raja posegnuli baš za smokvinim listom, a ne se, posramljeni i ojađeni, osladili smokvom ili, ako ništa drugo, od osušenih skuhali «kavu» i uz nju dobro razmislili o svojem, a bogme i našem, istočnome grijehu. No svejedno, veselim se što vam mogu podariti nekoliko meni najdražih poslastica od suhih smokava.

Pijane smokve

Sastojci

• svježa smokva
• med od kadulje
• maraschino
• limunova korica
• vanilija
• sladoled

Priprema

Med otopite na laganoj vatri i dodajte mu marschino i na rezance narezanu limunovu koricu, koju ste prethodno 15 min kuhali u otopini vode i prstohvata soli. Oguljene svježe smokve potopite u rastvor meda, maraschina i limunove korice i ostavite da se lagano ukuhavaju oko 20  min. Zatim ih izvadite, ohladite i staviti u hladnjak. Otopinu spremite u boce.

Poslužite kao desert tako da ukuhane smokve složite na tanjur sa dvije kuglice sladoleda od limuna. Otopinu podgrijte i njome prelijte smokve i sladoled, pa odmah poslužite.

Nije naodmet

Kada ih ukuhate, smokve stavite u zamrzivač, otopinu u staklenku u hladnjak. Tako možete smokve sačuvati i do bozićnih blagdana. Dakako, ako ih ne pojedete prije kako redovito učini obitelj Polić, Melita i  Andrija, vlasnici Stelle Croatice i kreatori brojnih slastica od mediteranskih plodova, pa i smokava.

Vrhbrački smokvenjak

Sastojci

• svježe osušene smokve
• svježe urbani oguljeni bajami (bademi)
• prošek
• med od kadulje

U staklenku složite svježe osušene suhe smokve, kojima prethodno skinite peteljku i u suhu smokvu utisnite samo bijelo srce, bez žute ovojnice svježe ubrane bajame, koja se močila u kvalitetnom prošeku najmanje 24 sata.  Tako složite smokve s bajamom do vrha staklenke, zalijte ih s mlako zagrijanim proljetnim medom od kadulje, dobro zatvorite i spremite na tamno i hladno mjesto. Možete ih konzumirati već nakon nekoliko dana, no pravi je užitak pričekati hladne zimske dane.

Nije naodmet

Sinaj Bulimbašić, suradnik Oblizeka, kolega novinar i sam iskusan mediteranski poljoprivrednik te sjajni urednik časopisa i knjiga o uzgoju, čuvanju i preradi mediteranskih plodova te organizator ocjenjivanja kakvoće, otkrio mi je drevnu bračku gastronomsku delicija kakva s epriprema na istočnome dijelu otoka. Njome su se u prošlosti rado sladili i kraljevi i carevi, a danas tek rijetki znalci uživaju u toj gastronomsko-energetskoj bombi, pa se nadamo da ćemo je sada uspjeti proširiti i dalje od bračkih obala.

 

Lastovske smokve

Sastojci

• 40 krupnih suhih smokava
• 200 g oraha
• 300 g badema
• 50 g ušećerenih narančinih korica
• 50 g čokolade
• 1 žlica kakaa
• šećer u prahu
• cimet
• prošek

Priprema

Oprane smokve prerežite. Kipućom vodom prelijte orahe i bademe da ih laše oguliti. Sameljite ih. Primiješajte im naribanu čokoladu i kakao. Dodajte toliko prošeka da dobijete povezani nadjev. Time slijepite polovice smokava, malo ih pritisnite i pecite u pećnici zagrijanoj na 180 °C oko 15 min. Odmah nakapajte prošekom te pospite smjesom šećera i cimeta.

Nije naodmet

Kreator ove čudesne slastice majstor Haris Salčinović, zaljubljenik u plodove Mediterana, savjetuje: ovu slasticu možete jesti odmah ili spremiti u metalne kutije, pa će dugo trajati.

 

Smokvenjak (viški smokvenjak ili hib)

Sastojci

• 1 kg suhih smokava
• 250 g krupno rezanih oraha ili poprženih badema
• rakije po potrebi
• grančica komorača

Priprema

Očistite smokve i samljetihe ih strojem za meso,  a orahe narežite. Smokvama dodajte orahe ili bademe pa dodavajte rakije da možete umijestiti hljepčiće. Svaki hlječić malo posušite u mlakoj pećnici i ostavite da se ohladi. Ohlađeni hljepčić ukrasite grančicom komorača i zamotajte ga pergamentni papir.

Nije naodmet

Ovu recepturu donosim prema našoj knjizi Hrvatska jela na suvremeni način, (prvo izdanje Podravka-Konar, Zagreb, 1992.) Tada smo posavjetovale da se smokvenjakom uz čašicu dobre rakije najbolje možete osladiti za zimskih bura i blagdana. Tada nismo navele kako se radi o viškome smokvenjaku ili hibu, koji je u međuvremenu postao i zaštićeni izvorni suvenirski proizvod.

Ledeni desert od sušena voća

Sastojci

• sušene marelice bez koštica
• sušene jabuke
• sušene kruške
• suhe šljive bez koštica
• suhe smokve
• grožđice
• oguljeni bademi, pistacije i pinjoli
• kardamom, cimet
• rum
• limunov sok
• led

Priprema

Sušeno voće u omjerima po želji operite pod tekućom vodom i ostavite u hladnoj vodi namočeno preko noći. Ocijedite ga, pa mu dodajte pinjole, bademe i pistacije te začinite kardamomom, cimetom i rumom. Dobro promiješajte i ostavite da odstoji u hladnjaku najmanje 120 min. Poslužite s kockama leda.

Nije naodmet

Ovaj je desert izvorno svečana sirijska salata, dakako, umjesto alkoholom začinjena ružinom vodicom i narovim sirupom. Odabrala sam ga za serijalu “Kuhajte s Večernjakom” u ljeto 2005. i objavila u trećoj tematskoj knjižici međunarodne mediteranske kuhinje.