Vodič 24. ožujak 2011.

Slasti samonikloga bilja u proljeće (5): kopriva

• Piše Tatjana Bobanović
  
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 11 komentara

Za kalendarski vam ulazak u proljeće darujemo jedinstveni serijal, vodič iskustva, znanja i majstorskoga pera.

Odlučite li nabrati nešto zelenoga samoniklog povrća u prirodi, svakako se morate držati nekih pravila za branje te uvijek imajte na umu da darovi prirode nisu neograničeni! Čuvajte prirodu.

Više  o samoniklome jestivom bilju, kako o čičku, tratinčici, mišjakinji, radiču, rusomači itd., možete pročitati u priručniku Enciklopedija samoniklog jestivog bilja nenadmašnoga autora Ljubiše Grlića. (Skrećemo pozor da je na Zagrebačkom velesajmu od 23. do 26. ožujka 2011. na ulazu u paviljon trgovački obrt Mediteran Nade Kunčić prodaje po 200 kn.)

Kopriva koja peče i koja ne peče

Čim je snijeg okopnio na neobrađenim mjestima bogatim dušikom, po vrtovima, šumama i uz nasljena mjesta izrasle su razne vrste  kopriva. Najčešće i najpoznatije su one koje žare, obična ili velika kopriva (Urtica dioica L.) i mala kopriva (Urtica urens L.) iz porodice koprivljanke a nešto manje poznate bijela (Lamium album L.), crvena (Lamium purpureum L.) i pjegava (Lamium maculatum L.) mrtva kopriva iz  biljne porodice usnatice. Iako ih mnogi ne razlikuju jer imaju  sličan oblik listova a i rastu na jednakim staništima, prve dvije odlikuju se krhkim žaokama koje na koži izazivaju pečenje, crvenilo i plikove, dok mrtve ne prijete takvim neugodama.

Obična ili velika i mala…

Velika kopriva je trajna biljka s uspravnom četverobridnom dlakavom stabljikom. Dlakavi, jajoliki, pilasto nazubljeni listovi nasuprotni su i stoje na kratkim peteljkama. U pazušcima listova razvijaju se u ljetnim mjesecima neugledni zelenkasti cvatovi.

Mala kopriva je jednogodišnja biljka. Listovi su joj više ovalni od onih velike a i peteljke su im duže.

Koprive su među  najraširenijim korovima kod nas. Za jelo se beru u proljeće. Najbolje je rukama zaštićenih rukavicama otkinuti vrškove mladih biljaka sa 4-6 gornja lista.  Za spravljanje okrepljujućih sokova beru se cijeli mladi nadzemni dijelovi biljke. Budući da sadrže više vitamina C i provitamina A (karotina) nego većina kultiviranog povrća, može se bez sumnje reći da su među najzdravijim i najkorisnijim jestivim biljakama. Bogati su i za prehranu važnim mineralima, te vitaminima iz B skupine.

Bijela, crvena, pjegava…

Bijela mrtva kopriva je biljka s trajnim podankom i podzemnim vriježama. Ima četverobridnu šuplju stabljiku  djelomično obraslu dlakama. Listovi stoje nasuprotno, jajoliki su, zašiljeni, nejednako oštro nazubljeni i dlakavi. Cvate od svibnja do kolovoza bijelim ili blijedocrvenkastim cvjetićima složenim u pršljenaste cvatove smještene u pazušcima listova. Jestiva je cijela mlada biljka prije no što počne cvjetati, a može se spraviti na razne načine, sama ili pomiješana s drugim vrstama samoniklog povrća. Sadarži dosta vitamina C i provitamina A, nešto treslovina, eteričnog ulja i saponina.

Crvena mrtva kopriva je jednogodišnja biljka koja naraste do 30 cm visoko, ima sitnije listove od prethodno opisane, a i crveni cvjetovi su sitniji. Biljka cvate od ožujka pa sve do jeseni.

Iako ima nešto jači miris nego bijela i pjegava mrtva kopriva, po sadržaju vitamina im je vrlo slična, tako da se u kombinaciji s drugim zelenim povrćem može preporučiti za jelo, ako je ubrana prije cvatnje. Cvjetići mogu poslućiti za dekoriranje slatkih jela.

Pjegava mrtva kopriva je trajna usnatica s vriježama,i uspravnom dlakavomu stabljikom na kojoj stoje unakrsni listovi na dosta dugoj peteljci.

Nepravilno su pilasto nazubljeni i dlakavi. Ponekad listovi imaju i bjelkastu pjegu. Purpurnocrveni cvjetovi složeni su u prividno pršljenaste cvatove. Biljka cvate od proljeća sve do jeseni.

U listovima mladih proljetnih biljaka ima do 100 mg % C vitamina i oko 20 mg % karotina, pa mogu služiti kao vrijedno proljetno povrće.

Popečci od koprive

Sastojci

• oko 500 g vršnih listova bilo koje koprive
• 1 krumpir
• 2 mlada luka
• 2 žlice zobenih pahuljica
• 1 jaje
• ulje za prženje
• brašno za paniranje
• sol i papar

Priprema

Mlade vršne listove koprive operite i zajedno s očišćenim lukom stavite kuhati u malo ključale vode. Kad luk omekša, procijedite  i ohladite. Povrće sitno nasjeckajte, dodajte istučeno jaje, naribani sirovi krumpir i zobene pahuljice. Posolite i poparite. Dobro izradite smjesu pa  mokrim rukama oblikujte popečke, uvaljajte ih u brašno i pržite na srednje ugrijanom ulju dok se ne zarumene.

Nije naodmet Ovo vrijedno vegetarijansko glavno jelo poslužite s nekim umakom ili salatom.