Vino 16. srpanj 2012.

Škrlet iz vinarijâ Miklaužić, Trdenić i Mikša autohton sa znakom obrta s tradicijom

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Potkraj svibnja, uoči 19. Izložba vina Hrvatske i vina izvornih sorti u Kutini, a netom što je to Hrvatska gospodarska komora učinila za Izvorno hrvatsko, Hrvatska obrtnička komora poslala je je svoju posebnu stručnu komisiju (Božica Brkan, književnica i novinarka, glavna urednica projekata Oblizeki i Živi selo; enostručnjakinju prof. dr. sc. Stanka Herjavec, Nives Rittig Beljak iz zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku te članove komisije HOK-a, i same vinare, Hrvoja Sontakija  i Stanka Zrinščaka) u obilazak triju moslavačkih vinarija da se osvjedoči zaslužuju li ponijeti status i znak Obrta s tradicijom. Tako su nas domaćini Marko Miklaužić, Tomislav Trdenić i Vladimir Mikša ugostili i predstavili proizvodnju ponajprije škrleta, vina istoimene autohtone sorte, a Miklaužić i proizvodnju pjenušca Glamour.

Oko škrleta se posljednjih godina pozitivno okreće vinska Moslavina, a i šire. Sam kutinski sajam MoslaVINA umnogome širi informacije o tome jednostavnome i pitkome vinu i to s razlogom, jer iz godine u godine vinari ozbiljno unapređuju kakvoću, dizajn i zaštitu vina. Ove su godine predstavili i – dodijeljena je desetak vinara – prvu zajedničku markicu za brend.

Kako je Udruga moslavačkih voćara i vinogradara Lujo Miklaužić sa škrletom kao prvom sortom u nas krenula i u klonsku selekciju, i tu im se trud počinje vraćati te očito i tu slijedi berba truda i još bolje berbe grožđa. Moslavački su se vinari također u međuvremenu udružili i u Moslavačku vinsku cestu na kojoj hranu i piće nudi njih petnaestak, a učestalo svoja vina promoviraju po izložbama, sajmovima u zemlji i u inozemstvu. Trojica spomenutih vinara sam su vrh ozbiljne  proizvodnje kvalitetnih moslavačkih vina, ne samo škrleta.  

Autohtoni kultivar Moslavine i Pokuplja vrlo je rijetka sorta, čije vino, kako opisuje prof. dr. dr. Stanka Herjavec, pozornost plijeni specifičnom, nježnom aromom i izraženim bouquetom. Sortna aroma podsjeća na bijelo voće, svježe jabuke i kruške s notama vanilije. Kristalno je bistro, svijetložućkasto s preljevima prema zelenoj. Zaobljeno svježe, nenametljivo, po mnogima bi uskoro, čim mu vinari, kako toj sorti i pristoji, obuzdaju alkohole koji skaču i više od 13 prema 14 vol. % alk., moglo puhati za vrat čak i graševini i malvaziji. Količinski, zasad sigurno ne.

Preporučuju ga rashlađenoga na 10-12 °C uz jela od bijeloga mesa i tjesteninu, različite hladne salate i guste kremaste juhe te uza sve vrste ribljih jela. Prisjećam se i lipnja 2007. kada je u čast 40. obljetnice turizma Moslavine i svečani Moslavački objed u Moslavačkoj kleti Marko Miklaužić svoj škrlet iz 2006., suhi dakako, sljubio s onim što sam ja nazvala moslavačkim zalogajima, a što je bilo zapravo čips od čvaraka i od belih devenica, sušena dimljena šunka, salama od konjetine, svježi sir s vrhnjem, preveli sir s crvenom paprikom… Da Moslavina nešto ozbiljno zaštiti, po mojemu, morao bi to biti par vankuši s pitkim, laganim škrletom.

Miklaužićevo londonsko srebro

Marko Miklaužić, vinogradar i vinar s formalnim stručnim obrazovanjem za taj posao, registrirao je 2001. godine obrt za vinogradarstvo i za proizvodnju vina od grožđa te druge srodne djelatnosti odnosno Vinariju Miklaužić u Popovači, Trnajec 202. Međutim, on kao već četvrti naraštaj nastavlja obiteljski posao, koji je do tada vodio njegov otac, ugledni moslavački vinogradar i vinar Lujo Miklaužić (po kojemu je nazvana i Udruga vinogradara i voćara Moslavine). Obrt je registriran 1978. godine, a konačno je 2007.  uz vinogradarstvo registriran i za proizvodnju vina od grožđa te druge srodne djelatnosti. Uspješno dugogodišnje poslovanje dokaz je kvalitete proizvoda Vinarije Miklaužić, koja sada, uz vlasnika, zapošljava još četiri radnika, a planira i petoga, visokoobrazovanoga. I najmlađi naraštaj obitelji Miklaužić profesionalno je vezan uz proizvodnju vina te znanjem i angažmanom već pridonosi razvitku proizvoda i praćenju tržišnih trendova.

Vinarija Miklaužić obrađuje 25 hektara, a trenutačno bere 17 hektara vinograda na pitomim obroncima Moslavačke gore. Za njih je specifična zatravljenost nasada i ekološki pristup zaštiti i obradi vinove loze.

Glavninu asortimana Vinarije Miklaužić male su serije rijetke autohtone sorte škrlet te klasični francuski repertoar – chardonnay, bijeli pinot, crni pinot i muškati. Bijela vina nove berbe su lakša, voćnija, dok crnjake odlaganjem berbe i fermentacijom u drvu i barriqueu pripravljaju za zahtjevnije kupce. Uz frankovku, bijeli i crni pinot (kao crveno i crno), graševinu, moslavac i chardonay, proizvodi i mješavinu muškatnih sorta Dunja načinjenu od muškata ottonela i muškata žutog.

Glamour je naziv Miklaužićevih prirodnih pjenušaca proizvedenih klasičnom metodom vrenja u boci, odležan na talogu najmanje dvije godine. Bazno mu je vino chardonnay, pinot bijeli i crni te škrlet, što mu daje originalnost i kompleksnost. Taj proizvod pripada najboljim pjenušavim vinima u Hrvatskoj. Iduće godine očekuju pravo na uporabu markice ekoproizvoda.

Vinarija Miklaužić za svoja je vina dobila brojna hrvatska i međunarodna priznanja. Uz ostalo, za škrlet u Londonu na IWC-u osvojila je srebro a na Dalmatia Wine Expo u Makarskoj zlato. Vinski kritičar Saša Špiranec ne može doći sebi da se za 30 kuna, koliko stoji na vinskoj cesti, može dobiti vino koje u recenziji u Jutarnjem listu opisuje kao “netipičnog predstavnika sorte škrlet”:

Riječ je o vinu koje se niti u jednom detalju ne poklapa sa stereotipom. Delikatna je i slojevita mirisa u kojem se voćne note jabuka isprepliću s finim cvjetnim tonovima, ali ne slatkastog, već više herbalnog karaktera, poput mirisa livade. U tragovima se još slute orašasti tonovi.

Okus je izvrsne strukture, krepak, s početkom, sredinom i krajem. Svježina je prvi dojam (…). Potom do izražaja dolazi tijelo. Dakle, u sredini, dok je još vino u ustima ili neposredno nakon ispijanja, ne ostaje rupa, već intenzitet i toplina poduprta zrelim voćem. Zatim kraj, dugačak, s istaknutom mineralnošću, blago slankastim elementima te, najvažnije, vrhunski uravnoteženom kiselinom što završetku daje tu neophodnu svježinu i slast. To je ta čarobna formula koju izbalansirano vino ima. Kad ste ga progutali, prolazi vrijeme, sekunde i minute, a retrookus i njegova slast vas mame na novi gutljaj.

Svakako valja istanuti Miklaužićevu važnu među vodećim ulogama u projektu, prvome takvome u nas, klonske selekcije škrleta (od 2000. godine) a nosilac je i znaka Brend Škrlet. Škrlet je, uz drugo autohtotno moslavačko vino Moslavac, ponos Miklaužićeva podruma. Vinarija ima pod šrkletom 10 hektara od čega su tri hektara klonskoga. Vinarija ima i kušaonicu.

Kvalitetno vino Škrlet proizvode tehnologijom uobičajenom za bijela vina.  Vinski podrum ima ukupni kapacitet 150 000 litara, a uz posuđe od inoksa vinarija je opremljena i drvenim posuđem kapaciteta 30 000 litara. Podrum je opremljen strojevima za primarnu preradu grožđa i doradu vina. Nakon muljanja i runjenja grožđa dobiveni masulj se ocjeđuje i preša na pneumatskoj preši. Mošt se podvrgava ukljnjanju čestica mutnoće postupkom flotacije i potom inokulira selekcioniranim kvascem tvrtke Begerow Siha Cryarome za hladnu fermentaciju. Alkoholna fermentacija je kontrolirana, a maksimalne temperature ne premašuju 18-20 ^°C. Vino Škrlet dozrijeva u inoks spremnicima.

U procesu dorade pretaču ga prvi put uz sumporenje, potom bistre dodatkom bentonita i želatine. Nakon završenoga drugog pretoka korigiraju razinu slobodnog SO₂. Dorada vina dalje obuhvaća pločastu filtraciju preko BECOPAD K 300, bistrenje vina morunjim mjehurom i sterilnu pločastu filtraciju radi postizavanja mikrobiološke stabilnosti. Talog i komina se recikliraju i zajedno s ureom služe za gnojidbu vinograda. Tako dorađeno vino čuvaju u inoks tankovima i pune u boce 0,75 l prema potrebama tržišta.

Vinograd zasađen sa 1500 trsova škrleta još 1937. godine

Tomislav Trdenić, vinogradar je i vinar te nosilac obrta proizvodno-trgovačkoga obrta registriranoga za vinogradarstvo i za proizvodnju vina od grožđa te druge srodne djelatnosti Vinarija Trdenić, Sisak, Olicera Potzla 24 odnosno Popovača,  Veliko Brdo, Trnovka 28.

Vinarija Trdenić nastala je prije petnaestak godina kao prirodni nastavak tradicije u vinogradarstvu i vinarstvu stare više od jednoga stoljeća. Pradjed, djed po majci Ivan Blašković, još 1937. kupio ral vinograda. Startali su sa 1500 trsova danas slavnoga škrleta, koji je u ono vrijeme donosio do 2000 litara vina u godini. 

Vinarija Trdenić proizvodi bijele sorte vina pinot sivi, pinot bijeli, autohtonu moslavačku sortu škrlet, graševinu, rajnski rizling te crvene sorte vina frankovku i cabernet sauvignon. Uz proizvodnju grožđa i vina Vinarija Trdenić bavi se i turizmom u okviru Moslavačke vinske ceste nudeći jela s roštilja, kotlovinu, janjetinu i odojka s ražnja, šarana na procjep, fiš paprikaš, lovački gulaš i sl. Smatraju svojom velikom prednošću vođene degustacije i mogućnost kušanja vina u neposrednoj blizini njegova nastanka. Kušaonice može ugostiti u klijeti 45-50, a na otvorenome i do 200 gostiju.

Vinarija Trdenić ima šestoro zaposlenih, ali u vinogradima i podrumima uglavnom rade članovi obitelji – Tomislavova supruga Mirela Džajo Trdenić zaposlena u Petrokemiji Kutina priprema i doktorat o prihrani vinove loze prije svega škrleta. Na izložbama su dobili brojna priznanja (Kutina, Zelina, Vinoforum  međunarodna izložba srednje Europe, Gornja Radgona u Sloveniji, Mađarska itd.). Od ove godine Vinarija ima i zanimljiv tržišni pokus s distributerom vina, koji joj je i dobavljač proizvoda potrebnih im u vinariji i vinogradu.

S vinarijama Miklaužićem i Mikšom najsnažniji je dio Moslavačke vinske ceste, koja obuhvaća petnaestak vinara te brenda Škrlet (ove godine dodijeljeno devet markica).

Vinarija Trdenić danas ima 15 ha vinograda i oko 80 000 trsova te vinski podrum na 200 m2 kapaciteta 100 000 litara. Pod sortom Škrlet imaju 24.416 m². Uz to imaju i nasade pod bijelim sortama Graševina, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Rajnski rizling, te crnim sortama Frankovka i Cabernet sauvignon od kojih proizvode kvalitetna vina. Vinarija je opremljena posuđem od inoksa te strojevima za primarnu preradu grožđa i doradu vina.

Kvalitetno vino Škrlet proizvodi se tehnologijom uobičajenom za bijela vina. U procesu vinifikacije koriste enološke preparate tvrtke Begerow. Grožđe Škrleta se mulja i runi, a dobiveni masulj se ocjeđuje i preša. Nakon flotacije izbistreni mošt se inokulira starter kulturama selekcioniranih kvasaca i prepušta fermentaciji na temperaturi, koja ne premašuje 15-16 ^°C. Alkoholna fermentacija provodi se uz dodatak selekcioniranih kultura kvasaca i hrane za kvasce, a odabir soja kvasca ovisi o sastavu grožđa i specifičnostima pojedine godine berbe. Nakon prvog pretoka vina bistre dodatkom želatine i bentonita, te potom uz sumporenje pretaču i drugi puta. Prije punjenja u boce provode K300 i K100 filtraciju vina. Tako dorađeno vino čuvaju u inoks tankovima i punu u boce 0,75 l prema potrebama tržišta.

Mikšin škrlet 1982. godine donio prvo izložbeno zlato svojoj sorti

Vinogradarstvo u obitelji Mikša datira još iz 1936. godine, kada je na Mramor brdu u Repušnici kraj Kutine pradjed Stjepšan Uroić posadio prvi vinograd i to upravo škrlet. Vinogradarstvo postaje profesionalni obiteljski posao Vladimiru Mikši 1994. kada intenzivno počinju širiti nasade i vinski podrum te postaju registrirani proizvođači grožđa i vina, a ubrzo potom u svojoj lijepoj klijeti otvaraju i ugostiteljstvo nudeći  zabavu i odmor uz bogatu ponudu jela i pića i, dakako, svoja odlična vina te se 1996. širi dalje. Danas su i nezaobilazna postaja Moslavačke vinske ceste. Godine 2001. u Mikšinih je bard Dragutin Tadijanović zapisao: 

Drago mi je što sam ovdje bio,
i ne samo bio – nego i Škrleta pio!

Sada je u proizvodnju uključen već treći naraštaj obitelji Mikša: poslije djeda i oca Vladimira i oca Vladimira, za vinogradarstvo i vinarstvo i formalno obrazovan sin Ante. Obrađuju 10 hektara vinograda, pola svojega a pola u zakupu, te u godini proizvedu od 70 000 do 80 000 litara vina, od čega škrleta 15 000 – 20 000 litara. Imaju 200 m2 poslovnoga prostora te jednoga stalno zaposlenoga.

Vina Mikša diče se kakvoćom, tradicijom i prepoznatljivošću, o čemu svjedoče uistinu brojna domaća i inozemna priznanja, a među ostalim i čak dva Županičina pehara za najbolji škrlet u Sisačko-moslavačkoj županiji. Valja podsjetiti i da je upravo Mikšin škrlet toj sorti priskrbio prvo zlato na nekoj izložbi uopće, 1982. godine u Zelini. Postojano ga, uz Miklaužićev i Trdenićev, ubrajaju u tri najbolja. Dio su i brenda Škrlet.

U vinogorju Voloder-Ivanić Grad, podregija Moslavina pod sortom Škrlet Vinarina Mikša ima 24.416 m². Uz to imaju i nasade pod bijelim sortama  Graševina, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Silvanac zeleni te crnim sortama Frankovka i Pinot crni od kojih proizvode kvalitetna vina. Vinarija je opremljena posuđem od inoksa te strojevima za primarnu preradu grožđa i doradu vina. U procesu vinifikacije koriste enološka sredstva tvrtke Begerow.

Kvalitetno vino Škrlet proizvode tehnologijom uobičajenom za bijela vina uz modifikaciju procesa primjenom maceracije masulja u predfermentacijskoj fazi, te čišćenja mošta od čestica mutnoće postukom flotacije. Grožđe Škrleta mulja se i runi, a dobiveni masulj macerira do tri sata i potom ocjeđuje. Nakon flotacije izbistreni mošt se inokulira starter kulturama selekcioniranih kvasaca i prepušta fermentaciji na temperaturi, koja ne premašuje 15-16 ^°C. Alkoholna fermentacija provodi se uz dodatak selekcioniranih kultura kvasaca i hrane za kvasce, a odabir soja kvasca ovisi o sastavu grožđa i specifičnostima pojedine godine berbe. U prvom pretoku mlada se vina najčešće ne sumpore, a u drugom pretoku sumporenje je minimalno, jer vina od oksidacija zaštićuju primjenom dušika. Nakon prvog pretoka vina bistre dodatkom želatine i bentonita. Prije punjenja u boce dodaju enološko sredstvo za spriječavanje kristalizacije u bocama, te provode K300 i K100 filtraciju vina. Tako dorađeno vino čuvaju u inoks tankovima i pune u boce 0,75 l prema potrebama tržišta.