Škrlet iz vinarijâ Miklaužić, Trdenić i Mikša autohton sa znakom obrta s tradicijom
Potkraj svibnja, uoči 19. Izložba vina Hrvatske i vina izvornih sorti u Kutini, a netom što je to Hrvatska gospodarska komora učinila za Izvorno hrvatsko, Hrvatska obrtnička komora poslala je je svoju posebnu stručnu komisiju (Božica Brkan, književnica i novinarka, glavna urednica projekata Oblizeki i Živi selo; enostručnjakinju prof. dr. sc. Stanka Herjavec, Nives Rittig Beljak iz zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku te članove komisije HOK-a, i same vinare, Hrvoja Sontakija i Stanka Zrinščaka) u obilazak triju moslavačkih vinarija da se osvjedoči zaslužuju li ponijeti status i znak Obrta s tradicijom. Tako su nas domaćini Marko Miklaužić, Tomislav Trdenić i Vladimir Mikša ugostili i predstavili proizvodnju ponajprije škrleta, vina istoimene autohtone sorte, a Miklaužić i proizvodnju pjenušca Glamour.
Oko škrleta se posljednjih godina pozitivno okreće vinska Moslavina, a i šire. Sam kutinski sajam MoslaVINA umnogome širi informacije o tome jednostavnome i pitkome vinu i to s razlogom, jer iz godine u godine vinari ozbiljno unapređuju kakvoću, dizajn i zaštitu vina. Ove su godine predstavili i – dodijeljena je desetak vinara – prvu zajedničku markicu za brend.
Kako je Udruga moslavačkih voćara i vinogradara Lujo Miklaužić sa škrletom kao prvom sortom u nas krenula i u klonsku selekciju, i tu im se trud počinje vraćati te očito i tu slijedi berba truda i još bolje berbe grožđa. Moslavački su se vinari također u međuvremenu udružili i u Moslavačku vinsku cestu na kojoj hranu i piće nudi njih petnaestak, a učestalo svoja vina promoviraju po izložbama, sajmovima u zemlji i u inozemstvu. Trojica spomenutih vinara sam su vrh ozbiljne proizvodnje kvalitetnih moslavačkih vina, ne samo škrleta.

Marko Miklaužić na svome moslavačkom brijegu (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Autohtoni kultivar Moslavine i Pokuplja vrlo je rijetka sorta, čije vino, kako opisuje prof. dr. dr. Stanka Herjavec, pozornost plijeni specifičnom, nježnom aromom i izraženim bouquetom. Sortna aroma podsjeća na bijelo voće, svježe jabuke i kruške s notama vanilije. Kristalno je bistro, svijetložućkasto s preljevima prema zelenoj. Zaobljeno svježe, nenametljivo, po mnogima bi uskoro, čim mu vinari, kako toj sorti i pristoji, obuzdaju alkohole koji skaču i više od 13 prema 14 vol. % alk., moglo puhati za vrat čak i graševini i malvaziji. Količinski, zasad sigurno ne.
Preporučuju ga rashlađenoga na 10-12 °C uz jela od bijeloga mesa i tjesteninu, različite hladne salate i guste kremaste juhe te uza sve vrste ribljih jela. Prisjećam se i lipnja 2007. kada je u čast 40. obljetnice turizma Moslavine i svečani Moslavački objed u Moslavačkoj kleti Marko Miklaužić svoj škrlet iz 2006., suhi dakako, sljubio s onim što sam ja nazvala moslavačkim zalogajima, a što je bilo zapravo čips od čvaraka i od belih devenica, sušena dimljena šunka, salama od konjetine, svježi sir s vrhnjem, preveli sir s crvenom paprikom… Da Moslavina nešto ozbiljno zaštiti, po mojemu, morao bi to biti par vankuši s pitkim, laganim škrletom.
Miklaužićevo londonsko srebro

Kandidati za status i oznaku tradicije (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Marko Miklaužić, vinogradar i vinar s formalnim stručnim obrazovanjem za taj posao, registrirao je 2001. godine obrt za vinogradarstvo i za proizvodnju vina od grožđa te druge srodne djelatnosti odnosno Vinariju Miklaužić u Popovači, Trnajec 202. Međutim, on kao već četvrti naraštaj nastavlja obiteljski posao, koji je do tada vodio njegov otac, ugledni moslavački vinogradar i vinar Lujo Miklaužić (po kojemu je nazvana i Udruga vinogradara i voćara Moslavine). Obrt je registriran 1978. godine, a konačno je 2007. uz vinogradarstvo registriran i za proizvodnju vina od grožđa te druge srodne djelatnosti. Uspješno dugogodišnje poslovanje dokaz je kvalitete proizvoda Vinarije Miklaužić, koja sada, uz vlasnika, zapošljava još četiri radnika, a planira i petoga, visokoobrazovanoga. I najmlađi naraštaj obitelji Miklaužić profesionalno je vezan uz proizvodnju vina te znanjem i angažmanom već pridonosi razvitku proizvoda i praćenju tržišnih trendova.
Vinarija Miklaužić obrađuje 25 hektara, a trenutačno bere 17 hektara vinograda na pitomim obroncima Moslavačke gore. Za njih je specifična zatravljenost nasada i ekološki pristup zaštiti i obradi vinove loze.
Glavninu asortimana Vinarije Miklaužić male su serije rijetke autohtone sorte škrlet te klasični francuski repertoar – chardonnay, bijeli pinot, crni pinot i muškati. Bijela vina nove berbe su lakša, voćnija, dok crnjake odlaganjem berbe i fermentacijom u drvu i barriqueu pripravljaju za zahtjevnije kupce. Uz frankovku, bijeli i crni pinot (kao crveno i crno), graševinu, moslavac i chardonay, proizvodi i mješavinu muškatnih sorta Dunja načinjenu od muškata ottonela i muškata žutog.

Umjesto svojim Kitokretom, član komisije i vinar Sontaki pozira s Miklaužićevim Glamourom (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Glamour je naziv Miklaužićevih prirodnih pjenušaca proizvedenih klasičnom metodom vrenja u boci, odležan na talogu najmanje dvije godine. Bazno mu je vino chardonnay, pinot bijeli i crni te škrlet, što mu daje originalnost i kompleksnost. Taj proizvod pripada najboljim pjenušavim vinima u Hrvatskoj. Iduće godine očekuju pravo na uporabu markice ekoproizvoda.

Miklaužić Junior također pomaže u dozrijevanju pjenušca (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Vinarija Miklaužić za svoja je vina dobila brojna hrvatska i međunarodna priznanja. Uz ostalo, za škrlet u Londonu na IWC-u osvojila je srebro a na Dalmatia Wine Expo u Makarskoj zlato. Vinski kritičar Saša Špiranec ne može doći sebi da se za 30 kuna, koliko stoji na vinskoj cesti, može dobiti vino koje u recenziji u Jutarnjem listu opisuje kao “netipičnog predstavnika sorte škrlet”:
Riječ je o vinu koje se niti u jednom detalju ne poklapa sa stereotipom. Delikatna je i slojevita mirisa u kojem se voćne note jabuka isprepliću s finim cvjetnim tonovima, ali ne slatkastog, već više herbalnog karaktera, poput mirisa livade. U tragovima se još slute orašasti tonovi.
Okus je izvrsne strukture, krepak, s početkom, sredinom i krajem. Svježina je prvi dojam (…). Potom do izražaja dolazi tijelo. Dakle, u sredini, dok je još vino u ustima ili neposredno nakon ispijanja, ne ostaje rupa, već intenzitet i toplina poduprta zrelim voćem. Zatim kraj, dugačak, s istaknutom mineralnošću, blago slankastim elementima te, najvažnije, vrhunski uravnoteženom kiselinom što završetku daje tu neophodnu svježinu i slast. To je ta čarobna formula koju izbalansirano vino ima. Kad ste ga progutali, prolazi vrijeme, sekunde i minute, a retrookus i njegova slast vas mame na novi gutljaj.
Svakako valja istanuti Miklaužićevu važnu među vodećim ulogama u projektu, prvome takvome u nas, klonske selekcije škrleta (od 2000. godine) a nosilac je i znaka Brend Škrlet. Škrlet je, uz drugo autohtotno moslavačko vino Moslavac, ponos Miklaužićeva podruma. Vinarija ima pod šrkletom 10 hektara od čega su tri hektara klonskoga. Vinarija ima i kušaonicu.

Dio komisije Hrvatske obrtničke komore: etnologinja Nives Rittig Beljak i enologinja Stanka Herjavec (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Kvalitetno vino Škrlet proizvode tehnologijom uobičajenom za bijela vina. Vinski podrum ima ukupni kapacitet 150 000 litara, a uz posuđe od inoksa vinarija je opremljena i drvenim posuđem kapaciteta 30 000 litara. Podrum je opremljen strojevima za primarnu preradu grožđa i doradu vina. Nakon muljanja i runjenja grožđa dobiveni masulj se ocjeđuje i preša na pneumatskoj preši. Mošt se podvrgava ukljnjanju čestica mutnoće postupkom flotacije i potom inokulira selekcioniranim kvascem tvrtke Begerow Siha Cryarome za hladnu fermentaciju. Alkoholna fermentacija je kontrolirana, a maksimalne temperature ne premašuju 18-20 °C. Vino Škrlet dozrijeva u inoks spremnicima.
U procesu dorade pretaču ga prvi put uz sumporenje, potom bistre dodatkom bentonita i želatine. Nakon završenoga drugog pretoka korigiraju razinu slobodnog SO2. Dorada vina dalje obuhvaća pločastu filtraciju preko BECOPAD K 300, bistrenje vina morunjim mjehurom i sterilnu pločastu filtraciju radi postizavanja mikrobiološke stabilnosti. Talog i komina se recikliraju i zajedno s ureom služe za gnojidbu vinograda. Tako dorađeno vino čuvaju u inoks tankovima i pune u boce 0,75 l prema potrebama tržišta.
Vinograd zasađen sa 1500 trsova škrleta još 1937. godine

Vinograd na mjestu najstarijega trsja Tomislavova djeda Ivana Blaškovića (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Tomislav Trdenić, vinogradar je i vinar te nosilac obrta proizvodno-trgovačkoga obrta registriranoga za vinogradarstvo i za proizvodnju vina od grožđa te druge srodne djelatnosti Vinarija Trdenić, Sisak, Olicera Potzla 24 odnosno Popovača, Veliko Brdo, Trnovka 28.

Trdenićev škrlet (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Vinarija Trdenić nastala je prije petnaestak godina kao prirodni nastavak tradicije u vinogradarstvu i vinarstvu stare više od jednoga stoljeća. Pradjed, djed po majci Ivan Blašković, još 1937. kupio ral vinograda. Startali su sa 1500 trsova danas slavnoga škrleta, koji je u ono vrijeme donosio do 2000 litara vina u godini.
Vinarija Trdenić proizvodi bijele sorte vina pinot sivi, pinot bijeli, autohtonu moslavačku sortu škrlet, graševinu, rajnski rizling te crvene sorte vina frankovku i cabernet sauvignon. Uz proizvodnju grožđa i vina Vinarija Trdenić bavi se i turizmom u okviru Moslavačke vinske ceste nudeći jela s roštilja, kotlovinu, janjetinu i odojka s ražnja, šarana na procjep, fiš paprikaš, lovački gulaš i sl. Smatraju svojom velikom prednošću vođene degustacije i mogućnost kušanja vina u neposrednoj blizini njegova nastanka. Kušaonice može ugostiti u klijeti 45-50, a na otvorenome i do 200 gostiju.
Vinarija Trdenić ima šestoro zaposlenih, ali u vinogradima i podrumima uglavnom rade članovi obitelji – Tomislavova supruga Mirela Džajo Trdenić zaposlena u Petrokemiji Kutina priprema i doktorat o prihrani vinove loze prije svega škrleta. Na izložbama su dobili brojna priznanja (Kutina, Zelina, Vinoforum međunarodna izložba srednje Europe, Gornja Radgona u Sloveniji, Mađarska itd.). Od ove godine Vinarija ima i zanimljiv tržišni pokus s distributerom vina, koji joj je i dobavljač proizvoda potrebnih im u vinariji i vinogradu.
S vinarijama Miklaužićem i Mikšom najsnažniji je dio Moslavačke vinske ceste, koja obuhvaća petnaestak vinara te brenda Škrlet (ove godine dodijeljeno devet markica).

Najnoviji od Trdenićevih podruma (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Vinarija Trdenić danas ima 15 ha vinograda i oko 80 000 trsova te vinski podrum na 200 m2 kapaciteta 100 000 litara. Pod sortom Škrlet imaju 24.416 m2. Uz to imaju i nasade pod bijelim sortama Graševina, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Rajnski rizling, te crnim sortama Frankovka i Cabernet sauvignon od kojih proizvode kvalitetna vina. Vinarija je opremljena posuđem od inoksa te strojevima za primarnu preradu grožđa i doradu vina.
Kvalitetno vino Škrlet proizvodi se tehnologijom uobičajenom za bijela vina. U procesu vinifikacije koriste enološke preparate tvrtke Begerow. Grožđe Škrleta se mulja i runi, a dobiveni masulj se ocjeđuje i preša. Nakon flotacije izbistreni mošt se inokulira starter kulturama selekcioniranih kvasaca i prepušta fermentaciji na temperaturi, koja ne premašuje 15-16 °C. Alkoholna fermentacija provodi se uz dodatak selekcioniranih kultura kvasaca i hrane za kvasce, a odabir soja kvasca ovisi o sastavu grožđa i specifičnostima pojedine godine berbe. Nakon prvog pretoka vina bistre dodatkom želatine i bentonita, te potom uz sumporenje pretaču i drugi puta. Prije punjenja u boce provode K300 i K100 filtraciju vina. Tako dorađeno vino čuvaju u inoks tankovima i punu u boce 0,75 l prema potrebama tržišta.
Mikšin škrlet 1982. godine donio prvo izložbeno zlato svojoj sorti

Dobrodošlica (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Vinogradarstvo u obitelji Mikša datira još iz 1936. godine, kada je na Mramor brdu u Repušnici kraj Kutine pradjed Stjepšan Uroić posadio prvi vinograd i to upravo škrlet. Vinogradarstvo postaje profesionalni obiteljski posao Vladimiru Mikši 1994. kada intenzivno počinju širiti nasade i vinski podrum te postaju registrirani proizvođači grožđa i vina, a ubrzo potom u svojoj lijepoj klijeti otvaraju i ugostiteljstvo nudeći zabavu i odmor uz bogatu ponudu jela i pića i, dakako, svoja odlična vina te se 1996. širi dalje. Danas su i nezaobilazna postaja Moslavačke vinske ceste. Godine 2001. u Mikšinih je bard Dragutin Tadijanović zapisao:
Drago mi je što sam ovdje bio,
i ne samo bio – nego i Škrleta pio!
Sada je u proizvodnju uključen već treći naraštaj obitelji Mikša: poslije djeda i oca Vladimira i oca Vladimira, za vinogradarstvo i vinarstvo i formalno obrazovan sin Ante. Obrađuju 10 hektara vinograda, pola svojega a pola u zakupu, te u godini proizvedu od 70 000 do 80 000 litara vina, od čega škrleta 15 000 – 20 000 litara. Imaju 200 m2 poslovnoga prostora te jednoga stalno zaposlenoga.

Ante i Vladimir mlađi iz Vinarije Mikša (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Vina Mikša diče se kakvoćom, tradicijom i prepoznatljivošću, o čemu svjedoče uistinu brojna domaća i inozemna priznanja, a među ostalim i čak dva Županičina pehara za najbolji škrlet u Sisačko-moslavačkoj županiji. Valja podsjetiti i da je upravo Mikšin škrlet toj sorti priskrbio prvo zlato na nekoj izložbi uopće, 1982. godine u Zelini. Postojano ga, uz Miklaužićev i Trdenićev, ubrajaju u tri najbolja. Dio su i brenda Škrlet.

Jedan od osvojenih Mikšinih pehara (Snimila Božica Brkan / Acumen)
U vinogorju Voloder-Ivanić Grad, podregija Moslavina pod sortom Škrlet Vinarina Mikša ima 24.416 m2. Uz to imaju i nasade pod bijelim sortama Graševina, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Silvanac zeleni te crnim sortama Frankovka i Pinot crni od kojih proizvode kvalitetna vina. Vinarija je opremljena posuđem od inoksa te strojevima za primarnu preradu grožđa i doradu vina. U procesu vinifikacije koriste enološka sredstva tvrtke Begerow.
Kvalitetno vino Škrlet proizvode tehnologijom uobičajenom za bijela vina uz modifikaciju procesa primjenom maceracije masulja u predfermentacijskoj fazi, te čišćenja mošta od čestica mutnoće postukom flotacije. Grožđe Škrleta mulja se i runi, a dobiveni masulj macerira do tri sata i potom ocjeđuje. Nakon flotacije izbistreni mošt se inokulira starter kulturama selekcioniranih kvasaca i prepušta fermentaciji na temperaturi, koja ne premašuje 15-16 °C. Alkoholna fermentacija provodi se uz dodatak selekcioniranih kultura kvasaca i hrane za kvasce, a odabir soja kvasca ovisi o sastavu grožđa i specifičnostima pojedine godine berbe. U prvom pretoku mlada se vina najčešće ne sumpore, a u drugom pretoku sumporenje je minimalno, jer vina od oksidacija zaštićuju primjenom dušika. Nakon prvog pretoka vina bistre dodatkom želatine i bentonita. Prije punjenja u boce dodaju enološko sredstvo za spriječavanje kristalizacije u bocama, te provode K300 i K100 filtraciju vina. Tako dorađeno vino čuvaju u inoks tankovima i pune u boce 0,75 l prema potrebama tržišta.
[…] trokreventnim i četverokrevetnim sobama i pitkom frankovkom, pinotom sivim i moslavcem te škrletom, vinom od autohtone sorte grožđa koje potječe iz Moslavine i Petrinjskoga […]
[…] ove se godine dobrano nabacao do pogotka!) a ime koje podsjeća na autohtono moslavačko vino škrlet, kaže: Akademska slikarica Ivana Ožetski u razgovoru s organizatoricom Vinorela Slavicom Moslavac […]
[…] http://oblizeki.com/skrlet-iz-vinarija-miklauzic-trdenic-i-miksa-autohton-sa-znakom-obrta-s-tradicij… http://oblizeki.com/moslavina-domaja-skrleta-postaje-i-zemljom-dobrih-pjenusaca-6269 http://oblizeki.com/vina-belje-%E2%80%93-nova-mlada-i-odlezana-vina-iz-staroga-podruma-7469 http://oblizeki.com/ilocki-traminac-bas-kraljevska-zdravica-7315 http://oblizeki.com/odrzan-prvi-vinski-tweetup-nesvakidasnje-druzenje-korisnika-drustvene-mreze-twitter-4350 http://oblizeki.com/menegheti-vino-koje-vas-zeli-zavesti-2323 http://oblizeki.com/ista-sorta-a-razlicitosti-tako-cudesne-1354 http://oblizeki.com/badel-korlat-485 http://oblizeki.com/ivan-dolac-barrique-2006-vinarija-svirce-vino-godine-40 http://oblizeki.com/santa-lucia-dulcinea-othello-i-druga-sjajna-kozloviceva-vina-u-paru-s-jelima-4021 http://oblizeki.com/dr-lejla-kazinic-kreho-imamo-namirnice-s-terapeutskim-djelovanjem-samo-ih-treba-znati-prepoznati-1442http://oblizeki.com/neka-nas-ne-zavarava-pomisao-na-trziste-eu-sa-500-milijuna-potrosaca-navika-kupnje-i-potrosnje-zasticenog-proizvoda-mora-biti-izrazena-najprije-u-lokalnoga-stanovnistva-10533 http://oblizeki.com/bucino-ulje-ima-buducnost-a-nema-ogranicenja-ni-na-europskom-ni-na-svjetskom-trzistu-8038 http://oblizeki.com/ne-trebamo-nametati-svoja-jela-ali-moramo-biti-svjesni-da-smo-ono-sto-jedemo-a-i-ono-sto-smo-jeli-7101 http://oblizeki.com/tradicijske-slastice-kao-nadahnuce-i-egzistencijski-motiv-za-dobar-posao-5877 http://oblizeki.com/knjizevni-pladnjevi-spajaju-nas-s-pricama-koje-citamo-i-nakon-nekog-vremena-jednostavno-moramo-sjesti-za-stol-i-nastaviti-gozbu-%E2%80%9Edrugim-sredstvima%E2%80%9C-5105 http://oblizeki.com/svako-pivo-ima-svoju-pricu-svojeg-pilca-i-svoje-jelo-2234 […]
[…] http://oblizeki.com/skrlet-iz-vinarija-miklauzic-trdenic-i-miksa-autohton-sa-znakom-obrta-s-tradicij… […]
[…] http://oblizeki.com/skrlet-iz-vinarija-miklauzic-trdenic-i-miksa-autohton-sa-znakom-obrta-s-tradicij… […]
[…] http://oblizeki.com/skrlet-iz-vinarija-miklauzic-trdenic-i-miksa-autohton-sa-znakom-obrta-s-tradicij… […]
[…] http://oblizeki.com/skrlet-iz-vinarija-miklauzic-trdenic-i-miksa-autohton-sa-znakom-obrta-s-tradicij… […]
[…] http://oblizeki.com/skrlet-iz-vinarija-miklauzic-trdenic-i-miksa-autohton-sa-znakom-obrta-s-tradicij… […]