Sibirske borovnice vrlo zdrave a od običnih još ukusnije u maštovitim jelima i pićima
Eh, jesam zbog filmova Andrzeja Wajde studirala poljski, ali sam, osim zbog svojih prijatelja, nedavno ponovno zbog polonistike osjetila većiku sreću budući da sam se dobro mogla pripremiti za tekst o sibirskim borovnicama.
Borovnice inače, morate znati, ni na koji način ne volim zbog agresivne arome, ali one kojima me je, među drugim jagodama, uz jednu od naših kava iz svoga vrta iznenadio moj omiljeni chef Robert Slezak zasluživale su to.
Plavičaste, vrlo ukusne, blago slatkokiselkaste jagode. Na poljskome ih i zovu jagodama, ali meni je to blisko jer i mi kajkavci jagodama zovemo sve bobe odnosno bobičasto voće. To je, zapravo, prema poljskome, majska odnosno kamčatska jagoda ili preciznije sibirska borovnica, lat. Lonicera coerulea var. Kamtschatica Sevast.
Otporna sibirska biljka preko ekouzgoja osvaja svijet
Na internetu na hrvatskome uglavnom sam o njoj pronašla podatke vezane uz prodaju sadnica, najčešće uvezenih, kako tvrde, s poljskih ekorasadnika. I u Poljsku je, kao i u Kinu i Japan gdje je također vrlo omiljena, dospjela iz Sibira. Vrlo je skromna biljka, jer ne samo da uspijeva na različitim, pa i vrlo kiselim tlima, nego može izdržati i prave sibirske minuse, čak i – 40 °C. Čak i cvate ispod ništice, i do – 10 °C.

Chef Robert Slezak (Snimila Marina Filipović Marinshe / Acumen)
Grmovi, katkad visoki i 1,5 – 2 m, mogu dosegnuti životni vijek i 35 – 40 godina. Gode joj vlaga i sunce. U svijetu joj popularnost ubrzano raste jer dospijeva prije drugoga bobičastog voća, a berbom je vrlo izdašna. Plodovi su joj plavkasti, ovalni, veliki 2,5 – 3 cm. Kao i sve crveno bobičasto voće cijenjena je zbog aktivnih supstancija koje povoljno utječu na čovjekov organizam, primjerice vitamini (posebice C i A) i metali (željezo, jod) i sl.
Jača imunitet, usporava starenje, a – fina, fina
Osobito je popularna jer navodno usporava starenje i uopće jača imunitet, djeluje antiupalno te čisti organizam što je vrlo važno pri modernim civilizacijskim bolestima (upale, karcinom, štitnjača…). Preporučuju je u medicinskim i estetskim dijetama.

Sibirske borovnice (Snimila Marina Filipović Marinshe / Acumen)
Na cijeni osobito dobiva u gastronomiji – ima je kad nema drugoga sličnog voća, ekonomična je, ukusna, slikovita, vrlo primjenjiva. i u razlilitim kuhinjama sve do vegetarijanske i amkrobiotičke, i u jelima, primjerice u klasičnim i modernim umacima uz divljač i slično meso te u desertima. Dakako, džemovi, sirupi, likeri, a osobito vino zimnica su koja ju obožava, a može se također i sušiti i zamrzavati.
Chef Lobbyja Robert Slezak osmislio je za Oblizeke cijeli – vrlo ukusan! – menu kako bismo vas nadahnuli za vrijednu novu namirnicu i nova jela ili makar njihove inačice. Uvjerena sam da će biti vrlo poticajan.
Multinacionalni biftek

Samo naizgled klasičan (Snimila marina Filipović Marinshe / Acumen)
Sastojci (za 4 osobe)
- 1,25 kg srednjega bifteka
- 1 žlica senfa Dijon
- sol, papar
- ulje
umak
- 2 dl tamnog umaka od telećih kostiju
- 120 g sibirskih borovnica
- 1 dl crnog vina
- 50 g maslaca
Sastojci
- 250 g rošte
- 2 jaja
- 120 g glatkog brašna
- ½ praška za pecivo
- sol, kurkuma
- ledena voda
- oštro brašno
- ulje za prženje
Priprema
Biftek očistite pa začinite solju i paprom te namažite senfom. Stavite ga u vrećicu za vakuumiranje, dodajte malo ulja i vakuumirajte. Ostavite ga u frižideru 7 – 21 dan.
Za umak zakuhajte vino, dodajte borovnice i teleći umak, pa kuhajte 5 min.
Biftek izvadite iz vakuum vrećice i narežite na 4 porcije po 250 g. Bifteke pecite na grill tavi na jakoj vatri sa svake strane po 1,5 min., a zatim mu zapecite i strane. Nakon toga ih stavite u pećnicu na 220 °C oko 5 min. Prije psoluživanja stavite bifteke na stranu da se odmore.
Za to vrijeme roštu uvaljajte u oštro brašno pa umočite u tijesto i pržite u fritezi na 180 °C da pozlati s obje strane. Izvadite na papirnati ručnik.
Umak zakuhajte, maknite s vatre, dodajte hladan maslac i stalno miješajte dok se maslac ne stopi s umakom. Poslužite kako vam predlažemo na fotografiji.
Nije naodmet
Ako vam se ne da gnjaviti s odležavanjem bifteka, možete odabrati i vež zreo, primjerice PIK-ov Maturo.
Sibirska rapsodija

Ludnica od deserta (Snimila Marina Filipović Marinshe / Acumen)
Sastojci (za 4 osobe)
- 4 tanke kore s jajima za savijaču
- 320 g sibirskih borovnica
- 50 g smeđeg šećera
- 30 g smrvljenih keksa petit beurre
- 1 jaje
- ulje za prženje
- 4 kuglice sladoleda od vanilije
- 4 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
Priprema
Kore narežite na trake široke 12 cm. Borovnice očistite i pomiješate sa smeđim šećerom i smrvljenim keksima. Svaku trakicu namažite razmućenim jajem, na vrh stavljajte žlicu nadjeva i motajte u jastučić u obliku trokuta. Višak tijesta odrežite. Gotove jastučiće pržite u duboku ulju na 175 °C da pozlate. Vruće odmah poslužite sa sladoledom od vanilije prelivenim maslinovim uljem.
Panna cotta sa sibirskim borovnicama

Posve nesvakidašnja panna cotta (Snimila Marina Filipović Marinshe / Acumen)
Sastojci (za 4 osobe)
- 250 g sibirskih borovnica
- 80 g šećera
- ½ dl vode
- panna cotta
- ½ l vrhnja za šlag
- 6 listića želatine
- 80 g šećera
- 1 štapić burbon vanilije
Priprema
2 dl vrhnja za šlag zakuhajte sa šećerom i razrezanim vanilin štapićem. Maknite s vatre, dodajte namočeni u hladnoj vodi želatin i sve dobro promiješajte. Izvadite vanilin štapić pa vrhom noža izvadite sjemenke i dodajte ih u smjesu. Dodajte preostalo vrhnje pa prelijte u primjereni kalup i stavite u frižider da se uščvrsti. Vodu zakuhajte sa šećerom, dodajte očišćene borovnice i kuhajte 2-3 min. Maknite s vatre i pustite da se ohladi. Panna cottu poslužite prelivenu sirupom od sibirskih borovnica.
Nije naodmet
Sibirske borovnice možete zamijeniti i šumskima.
[…] Biftek kojega je nazvao multinacionalnim, s ludim umakom i pohanom roštom, vjerujte na riječ, još… kako bi nas zaveo još rijektom u nas, a sve omiljenijom u cijelome svijetu – sibirskom borovnicom. Donio ju je k nama iz svoje domovine Poljske, kamo je, kao i u Kinu ili japan, gdje je također vrlo popularna, stigla iz Rusije, zapravo, kako joj i ime govori iz Sibira odnosno Kamčatke. Zovu je još i kamčatskom i majskom jagodom, prema poljskome, a ona je lat. Lonicera coerulea var. kamtschatica Sevast. Na internetu na hrvatskome o njoj nema osobito mnogo podataka osim onih vezanih uz prodaju sadnica, najčešće uvezenih, kako tvrde, iz poljskih ekorasadnika. No već je sada vrlo popularna. […]
[…] http://oblizeki.com/sibirske-borovnice-vrlo-zdrave-a-od-obicnih-jos-ukusnije-u-mastovitim-jelima-i-p… […]