Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Kušajte s nama nešto novo 13. srpanj 2017.

Savijača od rabarbare

Ne znam jesam li koji put već prije kušala savijaču, pitu ili neku slasticu od rabarbare, ali štrudla u restoranu  Die Pflegebrücke u selu Eichet pokraj Salzburga imala mi je tako poznat okus! Možda je tome pridonio i glavni konobar koji nas je opsluživao – restoran smo kao ekipa ocijenili najdojmljivijim od svih u kojima smo četiri dana objedovali ili večerali! – gospodin Alfi, zapravo Albanac iz Podujeva Avdyl koji nam je objašnjavao svaku sitnicu s jelovnika, ako nekim slučajem nešto ne bismo razumjeli. Sva slana jela i sve slastice što smo ih kušali bili su odlični, a jednako tako i ozračje nedjeljnoga objeda, sve do dječice koja su se igrala u igraonici u podrumu i povremeno između stolova radosno šetkala i trčkarala u čarapicama.

U prvom planu: nadjev (Fotografij Božica Brkan / Oblizeki)

U prvom planu: nadjev (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Otkako nam vrtove i na tanjure stižu egzotične i vraćaju se i neke starije povrtnice, često u različitim slasticama i u bočicama pekmeza i džemova, nailazim na mješavine upravo s rabarbarom. Što zbog boje, a što zbog okusa.  Sjećam se kako je svojedobno za Večernjakov Vrt, kada sam ga uređivala, maštovita Jasna Sirotin dala zanimljivu ideju o spajanju rabarbare i lukovičastoga cvijeća:

U malom vrtu valja iskoristiti svaki pedalj obradiva tla. Stoga prostor ispod voćaka ne ostavljajte neiskorištenim, nego posijte jednogodišnje cvijeće i začinsko bilje ili posadite luk, češnjak, cvatuće trajnice, višegodišnje povrće i lukovičasto cvijeće. Dobar je izbor rabarbara, uz koju lijepo pristaju i dobro uspijevaju visoki tulipani, sunovrati i zumbuli. Kad lukovičarke ocvatu, veliko lišće rabarbare zaklanja njihovo lišće koje mora ostati na gredici dok se ne razviju lukovice za sljedeću godinu.

Sastojci za tijesto (Fotografij Božica Brkan / Oblizeki)

Sastojci za tijesto (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Rabarbara u nas nije mnogo znana ni raširena, osim nešyo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, što je vjerojatno utjecaj iz Austrije i Njemačke, kako preko povrtnjaka tako i preko stola. No, zanimljiva je priča iz neusporediva Mayerhoferova Leksikona prehrane iz 1944. Naziva je rabarbara, raved, revanj, reved, raved (Rheum L.), kemijskom biljkom, koja raste u visokim gorama srednje i sjeverne Kine. Korijen se koristi kao lijek – za dijetetske pripravke osobito korijen te kaša skuhana od peteljki – a,  opisuje u svoje vrijeme, samo jedna vrst (Rheum ribes) općenito se na istoku upotrebljava kao povrće.

Tijesto umiješeno za savijaču prije nego je odstajalo (Fotografij Božica Brkan / Oblizeki)

Tijesto umiješeno za savijaču prije nego je odstajalo (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Pravo ime «Rhabarbera» imalo bi poteći, smatra,  od Rha barbarorum = Rha barbara, budući da je u starom Rimu uvezena s dalekih strana. Uz drugo spominje kako je U Europi rabarbara kao povrće novijeg datuma. Na londonsko je tržište prvi put donesena 1760., a u Bruxellessu je sjetva kuhinjske rabarbare krenula 1826. Na Rajni se kod Düsseldorfa kao uživalo (!?) počela uzgajati 1880.

Tijesto pripremljeno da se poulji, prekrije folijom i ostavi da odstoji (Fotografij Božica Brkan / Oblizeki)

Tijesto pripremljeno da se poulji, prekrije folijom i ostavi da odstoji (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

U Mađarskoj se lišće, u Mayerhoferovo vrijeme, koristi kao povrće. U Beču je sada, a to znači dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća rijetka, a u Pragu i Zagrebu je ima. Spominje i velike rasadnike kod Hamburga. Opisuje sorte, način uzgoja, a osobito kvalitetnom ističe rabarbaru uzgojenu u rano proljeće, kada postiže i bolju cijenu. Osobito su kvalitetne do travnja do srpnja, prije nego im peteljke postanu previše drvenaste. U kuhinji se, navodi, osobito koriste mlade, kao palac debele lisne peteljke, a i mladi cvjetovi i to kao povrće  te za pripremu različitih slatkih jela –marmelada, kompota, pasta i torta te čak rabarbarino vino.

Odstajalo tijesto spremno za razvlačenje u koru za savijaču (Fotografij Božica Brkan / Oblizeki)

Odstajalo tijesto spremno za razvlačenje u koru za savijaču (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Uz klasične savijače od jabuke, sira, marelica, trešanja i višanja, topfenstrudel, iz austrijske kuhinje ne želimo propustiti ni onu od rabarbare s jagodama.

Savijača s rabarbarom

Štrudla nadjevena rabarbarom i oplemenjena sladoledom od vanilije, tučenim slatkim c+vrhnjem i svježim jagodama (Fotografij Božica Brkan / Oblizeki)

Štrudla nadjevena rabarbarom i oplemenjena sladoledom od vanilije, tučenim slatkim c+vrhnjem i svježim jagodama (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Sastojci (za 6-8 osoba)

Tijesto

250 g mekog brašna (za dvije štruce)

malo soli

3 cl ulja
150 g maslaca

Nadjev

250 g krušnih mrvica
1 – 1,5 kg rabarbare
180 g šećera

za premazivanje ulje
za posipanje posude brašno

za posipanje pečene savijače sitan šećer

Priprema

Od brašna, ulja i 1 dl mlačne vode umijesite tijesto. Premažite ga uljem i prekrijte folijom te ostavite da odstoji. Za nadjev popržite na ulju krušne mrvice da pozlate. Rabarbaru očistite, operite i narežite na komade duge oko 1 cm. Obložite posudu za pečenje papirom za pečenje  i zagrijte pećnicu na 200-220 °C. Posudu premažite otopljenim maslacem, razvucite tijesto tanko i po njemu rasporedite rabarbaru i popržene mrvice te pospite šećerom. Uvijte i stavite u posudu za pečenje premazanu otopljenim maslacem, pa stavite peći u pećnicu zagrijanu na 200-220 °C, kasnije smanjite na 180-200 °C na 30-35 min. Poprskajte otopljenim maslacem, pa pecite još 5 min. Na kraju poslužite posuto sitnim šećerom.

Nije naodmet
Savijaču od rabarbare možete poslužiti sa sladoledom od vanilije, tučenim slatkim vrhnjem i jagodama.

 

Objavljeno 13. srpnja 2017.
Uskoro na Oblizekima:

Tafelšpic
Austrijski žličnjaci za bistru juhu
Nove krem juhe
Juha od luka – francuska ili austrijska?

Preporučujem na Oblizekima objavljene srodne teme:

http://oblizeki.com/salzburg-u-okusu-svojih-zlicnjaka-i-mozartkugli-20743

http://oblizeki.com/kuharska-radionica-edelweiss-sa-salzburskim-zlicnjacima-i-savijacom-od-jabuka-20768

http://oblizeki.com/topfenstrudel-nije-obicna-savijaca-od-svjezega-sira-20809

http://oblizeki.com/zlicnjaci-od-snijega-salcburske-nokle-nisu-nasi-snenokle-i-paradizet-20787
http://oblizeki.com/zagrebacki-odrezak-klasik-uvijek-u-modi-20111

http://oblizeki.com/sacher-u-torti-i-u-kockama-ali-ne-mora-nuzno-pisati-%E2%80%9Csacher%E2%80%9D-4662

http://oblizeki.com/carski-drobljenac-recept-421

http://oblizeki.com/bucino-ulje-ima-buducnost-a-nema-ogranicenja-ni-na-europskom-ni-na-svjetskom-trzistu-8038

http://oblizeki.com/zlahtno-vrbnicko-sampanjsko-pivo-16590

http://oblizeki.com/u-crumbleu-drobljenac-i-mrvljenac-15989

http://oblizeki.com/jabuke-mirisu-iz-babicine-savijace-10774

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.