Događaji, Knjige 21. ožujak 2018.

Samoborska salamijada – 30 godina

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Zahvaljujući viziji poštovanoga kolege Ive Lajtmana (1937.-1992.) o tome kako bi valjalo zaživjeti tradicionalne suhomesnate proizvode od pršuta, kulena do samoborske salame, kao njegova prirodna nasljednica u Večernjaku, imala sam priliku i čast naslijediti i mnoge njegove akcije ocjenjivanja kakvoće, od lokalnih do Proizvoda za Europu 1992. na Zagrebačkome velesajmu, kojima je Večernji list godinama bio medijski pokrovitelj i(li) organizator.

Iz današnje perspektive, u Europskoj godini zaštite kulturne i prirodne baštine, uza mnoge poticaje materijalne, zakonske i marketinške i druge, teško je pojmiti kako je u socijalistička vremena, kad se ni društveno a ni zakonima nisu preferirali maleni, pogotovo ne tradicionalni proizvođači, bilo teško organizirati ocjenjivanje gotovo nepostojećih, zamirućih proizvoda koji su se još zadržali oslonjeni na seoska kolinja uz zimski Dan Republike 29. studenoga.

Pršuti iz Hrvatske imaju nekoliko i europskih zaštita (Krčki, Istarski, Drniški…), kao i kuleni (Baranjski, Slavonski…), a Samoborska salama – koju proizvodi Zdravko Runtas i njegov IGO-MAT, a jedna je od robnih marki Zagrebačke župnije-  i u subotu, po tradiciji pomičnoj odnosno predzadnjoj suboti uoči Uskrsa, u Samoboru ima svoju već 31. Samoborsku salamijadu.

Salama se proizvodila za hladna vremena, koje joj ove godine nije bilo sklono, od svinjetine s tvrdom slaninom, začinima te bi se nakon laganog dimljenja, sušila na zraku. Tome proizvodu, nematerijalnoj nacionalnoj baštini, i toj samoborskoj gastro-kulturnoj priredbi u čast, u utorak, 20. ožujka predstavljena je u Samoboru monografija Samoborska salamijada – 30 godina.

U 1000 primjeraka na gotovo 300 stranica ispričana je zanimljivo i živo, kao u nekome obiteljskom albumu, povijest šajbera i ocjenjivanja od simboličnoga starta, nadmetanja u hisu, kako Samoborci zovu klijet, do ove godine, kad je na ocjenjivanje pristiglo 168 salama iz čak sedam zemalja, od proizvođača s kojima Sanoborci druguju. Samobor se inače ponosi i bermetom i muštardom, samoborskim kremšnitama, češnjovkama, samoborskim krmenadlom, zatim češnjovkama, salamom…

O knjizi su, ne računajući i više gostiju čestitara, govorili i predsjednik Udruge Zlatna šajba Dubravko Viduč, autor teksta, te prof. dr. Marko Tadić i urednik Robert Škiljan ističući vrijedne podatke koji za opću povijest, kako se čulo, možda i nisu važni, ali bez njih bi i samoborska i nacionalna sadašnjica izgledale posve drugačije, pogotovo u ponudi salama.

Vrijedni su i podaci prikupljeni i iz literature od slavnoga samoborskoga gradonačelnika Milana Langa s belim, crnim i češnovkama, lutajećega reportera Gerharda Ledića do mojega teksta preuzetoga iz monografije Samoborska salamijada – 20 godina.

 

 

Objavljeno 21. ožujka 2018.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme: 

http://oblizeki.com/samoborska-salama-dobila-drustvo-u-salami-od-crne-slavonske-svinje-te-od-konjetine-13694

http://oblizeki.com/cvanciger-ili-tradcionalne-cesnjovke-tlacenica-cvarci-kulen-krvavice-i-bijeli-spek-%E2%80%93-podbradnjak-8084

http://oblizeki.com/samobor-je-gostoljubiva-i-ukusna-varos-12244

http://oblizeki.com/greblica-tenka-gibanica-rudarska-10841

http://oblizeki.com/rudarska-greblica-%E2%80%93-pita-s-pupkom-15676

http://oblizeki.com/rudari-krenuli-vrlo-ozbiljno-u-zastitu-svoje-rudarske-greblice-17747

http://oblizeki.com/poljicki-soparnik-poljicki-zeljanik-poljicki-uljenjak-15636

http://oblizeki.com/sokol-soko-ili-na-velebitskoj-buri-osusena-vratina-ninskoga-kraja-9153