Samoborska salamijada – 30 godina
Zahvaljujući viziji poštovanoga kolege Ive Lajtmana (1937.-1992.) o tome kako bi valjalo zaživjeti tradicionalne suhomesnate proizvode od pršuta, kulena do samoborske salame, kao njegova prirodna nasljednica u Večernjaku, imala sam priliku i čast naslijediti i mnoge njegove akcije ocjenjivanja kakvoće, od lokalnih do Proizvoda za Europu 1992. na Zagrebačkome velesajmu, kojima je Večernji list godinama bio medijski pokrovitelj i(li) organizator.
Iz današnje perspektive, u Europskoj godini zaštite kulturne i prirodne baštine, uza mnoge poticaje materijalne, zakonske i marketinške i druge, teško je pojmiti kako je u socijalistička vremena, kad se ni društveno a ni zakonima nisu preferirali maleni, pogotovo ne tradicionalni proizvođači, bilo teško organizirati ocjenjivanje gotovo nepostojećih, zamirućih proizvoda koji su se još zadržali oslonjeni na seoska kolinja uz zimski Dan Republike 29. studenoga.

Trojica promotora monografije Samoborska salamijada – 30 godina (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Naslovnica
Pršuti iz Hrvatske imaju nekoliko i europskih zaštita (Krčki, Istarski, Drniški…), kao i kuleni (Baranjski, Slavonski…), a Samoborska salama – koju proizvodi Zdravko Runtas i njegov IGO-MAT, a jedna je od robnih marki Zagrebačke župnije- i u subotu, po tradiciji pomičnoj odnosno predzadnjoj suboti uoči Uskrsa, u Samoboru ima svoju već 31. Samoborsku salamijadu.

Poslužene neke od samoborskih salama (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Salama se proizvodila za hladna vremena, koje joj ove godine nije bilo sklono, od svinjetine s tvrdom slaninom, začinima te bi se nakon laganog dimljenja, sušila na zraku. Tome proizvodu, nematerijalnoj nacionalnoj baštini, i toj samoborskoj gastro-kulturnoj priredbi u čast, u utorak, 20. ožujka predstavljena je u Samoboru monografija Samoborska salamijada – 30 godina.
U 1000 primjeraka na gotovo 300 stranica ispričana je zanimljivo i živo, kao u nekome obiteljskom albumu, povijest šajbera i ocjenjivanja od simboličnoga starta, nadmetanja u hisu, kako Samoborci zovu klijet, do ove godine, kad je na ocjenjivanje pristiglo 168 salama iz čak sedam zemalja, od proizvođača s kojima Sanoborci druguju. Samobor se inače ponosi i bermetom i muštardom, samoborskim kremšnitama, češnjovkama, samoborskim krmenadlom, zatim češnjovkama, salamom…

Za iduću monografiju nakon desetljeća urednica Oblizeka s trojicom potpisivača (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
O knjizi su, ne računajući i više gostiju čestitara, govorili i predsjednik Udruge Zlatna šajba Dubravko Viduč, autor teksta, te prof. dr. Marko Tadić i urednik Robert Škiljan ističući vrijedne podatke koji za opću povijest, kako se čulo, možda i nisu važni, ali bez njih bi i samoborska i nacionalna sadašnjica izgledale posve drugačije, pogotovo u ponudi salama.

Posveta
Vrijedni su i podaci prikupljeni i iz literature od slavnoga samoborskoga gradonačelnika Milana Langa s belim, crnim i češnovkama, lutajećega reportera Gerharda Ledića do mojega teksta preuzetoga iz monografije Samoborska salamijada – 20 godina.

Samoborska salama, Samoborska salamijada, Večernji list, Vrt i Božica Brkan u tekstu otprije desetljeća
Objavljeno 21. ožujka 2018.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:
http://oblizeki.com/samoborska-salama-dobila-drustvo-u-salami-od-crne-slavonske-svinje-te-od-konjetine-13694
http://oblizeki.com/cvanciger-ili-tradcionalne-cesnjovke-tlacenica-cvarci-kulen-krvavice-i-bijeli-spek-%E2%80%93-podbradnjak-8084
http://oblizeki.com/samobor-je-gostoljubiva-i-ukusna-varos-12244
http://oblizeki.com/greblica-tenka-gibanica-rudarska-10841
http://oblizeki.com/rudarska-greblica-%E2%80%93-pita-s-pupkom-15676
http://oblizeki.com/rudari-krenuli-vrlo-ozbiljno-u-zastitu-svoje-rudarske-greblice-17747
http://oblizeki.com/poljicki-soparnik-poljicki-zeljanik-poljicki-uljenjak-15636
http://oblizeki.com/sokol-soko-ili-na-velebitskoj-buri-osusena-vratina-ninskoga-kraja-9153
Nema komentara