Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Enciklopedija špeceraja 15. svibanj 2013.

Rum za kolače i čaj ili dosjetka Badela 1862 s neizgovorenim imenom

Često me iznenade poruke u obliku živih jestvina, pogotovo kada ni izdaleka nemaju veze s hranom i prehranom. Primjerice kolačić kao najava ne maslaca ili margarina s novim okusom ili s rezultatima nekog istraživanja o njihovoj potrošnju nego novoga “paketa” iz neke banke ili mob-paketa.

Ali me je prije neki dan baš ugodno iznenadila vrlo duhovita poruka iz Badela 1862: bočica njihova domaćeg ruma i čokoladne rum-kuglice te uz to i pismo:

Pogled u slatku i mirisnu povijest (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Pogled u slatku i mirisnu povijest (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)


Pred vratima Europske unije, Badel domaći rum pozdravlja se s Vama.

Promijenit će ime, no kvaliteta ostaje nepromijenjena, vrhunska, kao i do sada. Nastavite uživati u njegovu jedinstvenom okusu, zavodljivom i osebujnom mirisu.

Neka i  dalje oplemenjuje Vaše najdraže slastice i pića, pod imenom Badel domaći!

Snaga je u tradiciji!

A dan-dva nakon toga stigao je i dodatak: boca toga tobože novog proizvoda, ovaj put s bocom sastojaka i recepturom za domaće kolačiće. Još ih nisam ispekla, jer mi pećnica još luduje, ali prilažem recepturu uz koju Badel 1862 ponavlja:

 

Iz arhive Badela 1862: domaći rum šezdesetih godina 20. stoljeća

Iz arhive Badela 1862: domaći rum šezdesetih godina 20. stoljeća


Savršen užitak za Vas. Život se sastoji od detalja koji stvaraju savršenstvo. Uživajte u njima. Vaš Badel 1862

Odmah sam potražila sve i prazne i pune bočice toga dodatka slasticama koje imam da ih pofotkam. Usput smo u fotosešnu smazali redom sve rum-kuglice. Receptura imate na internetu kakvih vam srce želi: čoko-rum-kuglice s keksima, s orasima, s kokosom, pa prelivene čokoladnom glazurom ili umočene u čokoladne mrvice, voćne mrvice, strugotinu čokolade, biskvitne mrvice…

Kao breskvice ili rumtopf bez ruma

Iz arhive Badela 1862: rum čajni domaći pedesetih godina 20. stoljeća

Iz arhive Badela 1862: rum čajni domaći pedesetih godina 20. stoljeća

Priznajem, rum koji mi se ni u kojem obliku uopće ne mili, uopće mi nije smetao. Da se razumijemo, nisam poklonik ni ruma a ni domaćega ruma, ni u koktelima, čak ni u rum-coli, ni u rum-štangicama, rum-punču, ali ništa od toga ne mogu zamisliti bez nekoliko kapi ruma iliti Badela domaćega.

Možete li vi zamisliti breskvice, rumtopf, a da ne spominjem domaći liker od čokolade, pa pekmez od šljiva ili džem od marelica bez toga ruma? Svašta! I marmelada će, doduše, ubuduće morati mijenjati ime, pa ne znam što ćemo bez one Podravkine miješane marmelade, ali valjda nema veze. Tko šljivi našu zimničnu i ostalu tradiciju!?

Priznajem zanimljivija bi mi bila rasprava kakvim, velikim ili malim slovima i da li kao polusloženice pisati sve te nazive, kao prilog rasprave o još jednome novom hrvatskom pravopisu, ali ni rasprava o imenu ruma nije mi mrska.

Badel 1982 ospkrbio me podacima da se njihov Domaći rum proizvodio u Republici Hrvatskoj do sada sukladno Pravilniku o jakim alkoholnim pićima (NN 61/2009). Prema tehnologiji definiranoj za tu kategoriju  to je jako alkoholno piće dobiveno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, obojano, minimalne alkoholne jačine 35% vol.

Regulativa EU za jaka alkoholna pića (No 110/2008) ne omogućuje obilježavanje proizvoda nazivom kategorije rum ako sirovina i tehnološki postupak proizvodnje ne odgovaraju definiciji ruma, a hrvatski Domaći rum uopće nije rum.

U pristupnim pregovorima Hrvatska je tražila izuzeće za tu kategoriju, ali joj nije odobren ni prijelazni period. Badelov Domaći rum se do 1. srpnja 2013. kada Hrvatska postaje punopravnom članicom EU, jednostavno mora prekrstiti.

Badelovcima skidam kapu na marketinškoj, tako duhovitoj dosjetki u stilu Davida prema Golijatu što se proizvod po novome zove Badel domaći a ima posve isti izgled i obojenu prazninu ondje gdje je pisalo “rum”.

Mi njegovi potrošači zapravo nismo izgubili ništa nego smo, štoviše, na dobitku: doznali smo da ono što od Austro-ugarske držimo rumom uopće i nije rum (kao što ni omiljeni Badelov Brandy domaći uopće nije brandy pa su mu smislili novo ime brend!).

Ovi slučajevi nisu ni blizu problemima s prošekom primjerice, ne zato što je ovo ponajprije industrijski a ne narodni “izum”, nego što su vlasnik robnih marki pobrinuo za njih, čak i kad se radi o objektivno nacionalno manje važnim proizvodima, čak i kad bismo ih mogli pojmiti specijalitetima, nego jer su važniji i vredniji kao biznis.

Od sredine 19. stoljeća

Badel 1862 nije odustao od proizvoda kojega, kako kažu, pamte i naše prabake i bake, proizvoda po kojem mirišu kuhinje kad se peku kolači, čiji miris mami na još jedan čaj u hladnim danima. Sad sam se sjetila da čak imam i duhovitu kajkavsku priču o čaju s citronom. I nju prilažem.

Taj Badelov rum, naime, koji zovemo domaćim, i sam proizvođač opisuje kao tradicionalni je proizvod u europskim zemljama bivše Austro-Ugarske Monarhije, poznat još od sredine 19. stoljeća. U našim krajevima oduvijek su ga zvali  “domaći rum “, ali imao je i sinonime „rum za čaj“ ili „rum za kolače“. To je tradicionalno alkoholno piće kojem je okus i miris dobiven aromom ruma.

Taj proizvod, poučavaju i sami badelovci, moramo razlikovati od ruma koji se uvozi iz prekooceanskih zemalja Kube, Jamajke ili Martinqua i koji se proizvodi iz šećerne trske. Ali nikad, od kad postoji na tržištu, zabune nije niti bilo. Znalo se koji dobro miriši u kolačima – Badel domaći rum, znalo se koji dobro „poboljšava“ čaj – Badel domaći rum. Badelovci imaju duha predlažući da naš domaći zamijenimo onim pravim rumom u kolačima ili čaju. Pitaju: miriše li? Da ne bi! Ma kako bio markiran.

Dnevno sljedovanje britanske  mornarice do prije 50 godina

Istinabog, samo su si rijetki mogli priuštiti rum, po Larousse Gastrnomique piće nazvano prema španjolskome ron, latinskome sacharum, zatim rumbustion, rumubullion, ime što su ga engleski rječnici zabilježili već 1654. godine. Dakako, i on je “izumljen” slučajno poput mnogih drugih današnjih specijaliteta, kada je u prijevozu iz Kolumbije na Kanare ili iz Zapadne Indije na istok  fermentirala šećerna trska. Prve destilerije ruma nastaju 1830. u Velikoj Britaniji, a zanimljivo je da je sve do 1970. britanska mornarica imala dnevno sljedovanje ruma. Ne, dakako, Bacardija.

Mayerhofer u svoje Prehrambenom rječniku objavljenom u vrijeme Drugoga svjetskog rata, spominje i obični crnački rum, ali to je kakvoćom daleko i od našega, za kojega, i ne spominjući njegovo današnje trgovačko ime, ima duboko razumijevanje, jer su njime prije osamdeset godina začinjali i čaj, grog, punč, slastice, pa i (veroneške!) kobasice.

Kulier će u svome Prehrambenom rječniku iz naših dana rum opisati jakim alkoholnim pićem svojstvene arome, izvorno dobiveno fermentacijom i destilacijom šećerne trstike ili njezine melase. Izvorno je rum bijel – još je takav u modi – pa ga u smećkast, zlaćan boje drvene bačve u kojim dozrijeva ili karamel. Kako ima 40 posto alkohola, Kulier je nehotice uspio pomiješati rum i naš “rum”, iako onaj pravi baš i ne ide u kolače, naime onaj koji zove aromatičnim zapravo je obojen (Barbados,, Cuba, Jamaica), a bijeli se uglavnom dodaje u tropska pića, u daiquiri primjerice.

Nova etiketa "novoga" proizvoda s jedrenjakom i karipskom ljepoticom Ramonom

Nova etiketa "novoga" proizvoda s jedrenjakom i karipskom ljepoticom Ramonom

Bilo kako bilo, nama je mnogo bliskiji rum koji, eto, i nije rum. Navikli smo na njega, jer Badel 1862 baštini tradiciju proizvodnje još dok sama tvornica i nije preuzela ime i prezime komunističkoga narodnog heroja a kamoli mu ime oduzela pa prezimenu dodala broj s godinom nastanka prve od tvornica koje je okupio, iz doba K. u K. Podsjećaju nas na smeđu bocu s jedrenjakom na etiketi, naslikanim početkom pedesetih godina, kojem je šezdesetih godina dodana i zanosna karipska ljepotica, kojoj badelovci interno tepaju Ramona. Snaga je u tradiciji, citiram ih. Kažu:

Pa ni Europska unija ništa tu neće promijeniti. Ramona je i dalje tu, jedrenjak isto. I „on“ („nekad zvan domaći rum“) je isto tu u boci – a to je najvažnije, jer njegov jedinstven okus, zavodljiv i osebujan miris nije se niti malo promijenio. Jedino je malo ime skratio. Pa on je u našim životima toliko udomaćen da je ostao jednostavno domaći. Dakle: Badel domaći! Nastavljamo ploviti dalje, ništa se nije promijenilo.Mirisat će i čaj i božićni kolači, grijat će zimi, mirisati ljeti… Badel domaći! A Europa? Još malo pa i ona će mirisati po Badel domaćem, samo da uđemo!

Poželimo im to, ako ni zbog čega, onda iz sentimentalnosti. Mene ipak muči kako ćemo ubuduće taj sastojak navoditi u receptima za naše tradicionalne slastice? Kako će dosadašnje recepture očitavati naši potomci? Da pišemo Badel domaći umjesto Domaćega ruma? Jako dobra fora. Jaaaako dobra. Ja ću i dalje, neka kažu tipično hrvatski s figom u džepu, pisati kao i do sada: rum. A vi?

Rum-kuglice bez pečenja

Rum-kuglice bez pečenja (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Rum-kuglice bez pečenja (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

 

Sastojci

  • 250 g mljevenih oraha
    250 g kristal šećera ili sitnog šećera
    250 g mljevenih ili ribanih keksa Petit beurre
    2,5 dl ruma
    250 g ribane ili čokolade u prahu
    200 g maslaca ili margarina

Za ukrašavanje

  • kristal šećer ili čokoladne mrvice ili mljeveni orasi

Priprema

Sve sastojke dobro izmješajte u jednoličnu masu navlaženim rukama oblikujte kuglice. Uvaljajte ih po želji u kristal šećer, čokoladne mrvice, ribanu čokoladu ili mljevene orahe.

Nije naodmet

Orahe možete zamijeniti kokosom. Rum po ukusu možete djelomice zamijeniti čajem, kavom ili vodom.

 

Domaći kolačići Badela 1862

Sastojci koje treba opiti rumom, našim, promiješati i ispeći (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Sastojci koje treba opiti rumom, našim, promiješati i ispeći (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Sastojci

  • brašno
  • sol
  • prašak za pecivo
  • čokolada u prahu
  • orasi
  • šećer smeđi
  • šećer bijeli
  • komadići tamne čokolade
  • komadići mliječne čokolade
  • 1 dl ruma, Badela domaćeg
  • 3 jaja
  • 150 g omekšanog maslaca

 

Priprema

Sve sastojke dobro izmiješajte. Dodajte ostale suhe sastojke i dobro izmiješajte. Pecite na 175 °C oko 25 min.


Citrona
(Pripovijetka iz knjige Kajkavska čitanka Božice Brkan,
Acumen, Zagreb, 2012.)

Je bil te moj kum vragometen. On ti je i z najprosteše limune znal šalu spelati. Jemput je pripovedal kak je išel k nadšumaru. Iskati posla v šume, drva piliti, kalati i meriti i kej drugo treba, to kej zna.
A ne čoveka bilo doma.
I veli negva gospa, pripoveda on, dejte bute pričekali, bu on saki čas na obed došel, lepo sedete tu, počinete. Bute čaj popili. Lepo si je sel v stolec, plišani, mekek, onak poprav kej gospon, i tak je čekal nejnoga gospona i te nejni čaj. Mislil si je i kak oni doma čaja pijeju samo gda su betežni. Gamiličin. Šipkov. Koji drugi? Bolša jim je bela kava. I cikorijina crna. Al kej bu sad, nemre reči da neče. Bi morti gospe bilo i žal, nigda ne znaš. A ionak sejeno mora čekati.
On si je mislil kak je gospa fina i lepo zriktana. Kej da i ne doma. A da je bila oblečena i v kučnu halinu, atlesnu, z preštepanem šal kraglinom, kakvu je negva žena, kuma naša, imela za bolnicu ne dej bože, isto bi mislil kak je lepo oblečena.
Jel bi vi čaj šteli z rumom jel z citronum, je popitala prek z kujne.
Z citronum bi rajše, če more, je rekel i mislil si je kak je baš fino zebral.
Kak ne, sejeno, kak god očete, mu je rekla gospa nadšumarova.
I donesla je najprvo fine porculanske šalice kakve doma v trokrilcu jormaru držiju od svadbe pred dvajst let. Jemput su je zvadili, se i ne seča zakej. Dela je i lepe žlice, žličice, maličke. I cukor v kockica.
A na tenerek vuz negvu šalicu bome je dela i limunu.
Ne znal jel bu donesla i tu citronu kej je rekla, a ne štel ni pitati.
Mislil si je jel bi pil jel ne bi, jel bi počekal jel bi pil.
Morti vi senak ne bi čaj, popitala ga je gospa natšumarica. Morti bi vi rajše crnu kavu? Po turski?
Kum bi se najrajše smejal.
Al de bi smejal, ne bi bilo lepo se smejati. Je l došel posla iskat je l ne?
Kej bu, scedil si je limunu v čaj.
Bedak, si je mislil. Mogel si si lepo čašicu ruma popiti, okrepiti se kak Bog zapoveda. A de bi si čovek mislil da je citrona limuna. Tak mu se je v vuhu imelo čuti kej da je to nekej bolše i od ruma, čak i od domače rakije, kruškovca i od likera kej doma, isto kej i čaj, z trav delaju za ovakve i za onakve bolesti, za kašel, prišče i mozole, umšlage… A kamoli z limune.
Citrona, citrona. Viš, ko bi si to mislil, vrag ti jebi bedastu glavu, si je govoril.
Ne da su oni pri hiže limune imeli saki dan, su ju kupuvali de kad za korice na ribež naribati da bi pojne dišala v kolače božične je l v svadbene jel v pogača za prigled. Nesu bogme ruma ni tak gusto imeli.
Kulko je put o te citrone gospe nadšumarice pripovedal, žnu bi si i vekšu preladu če ne zlečil bar zalečil.
A rada su se si smejali i ž ne i z kuma, i bežne su ga imeli zrende, a on je volel, ti velim, šalu zvadžati i na svoj račun i saki je put tak lepo pripovedal kak je sedel pri nadšumarice v primače sobe, v crlenomu plišu, da je nam sem zgledelo da bu morti negda nanegda, jen put, za v čaj zebral i rum.   

Zagreb, 20101221 – 20110203 – 20110722 – 20120318

Objavljeno 15. svibnja 2013.

Predlažem slične teme na Oblizekima:

http://oblizeki.com/grog-jos-bolje-pravi-svedski-glog-zagrijat-ce-vam-cijelu-dusu-8884

http://oblizeki.com/prosecco-nije-prosek-amaretto-nije-amaro-9125

http://oblizeki.com/vruca-kava-kraljice-anne-u-budimpestanskom-caffeu-anna-duga-sa-slagom-baileysom-i-amarettom-8924

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

13 komentara

  1. Sjećate li se rum punča? | Oblizeki# kolovoz 1, 2013 u 05:07

    […] li se sjajne priče o Badel domaćem rumu koji je od ulaska u EU postao samo Badel domaći te se pokazalo da uopće i nije rum? S guštom sam […]

  2. […] 1 žlica ruma […]

  3. […] godina rabi   mahuna vanilije (osobito volim onu podrijetlom iz – Poljske!?). Tradicionalni ili domaći (Badel) rum nije na popularnosti izgubio ni otkad se, zahvaljujući propisima EU otkrilo kako s pravim rumom […]

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.