Baština 29. srpanj 2015.

Rudarska greblica – pita s pupkom

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 3 komentara

Stekavši status nematerijalnoga kulturnog dobra, osim priznate povijesti Rudarska greblica dobiva i budućnost. KUG Oštrc obnovio je rudnik, rudarske uniforme i obredne rudarske plesove, sada obnavlja mlin te, zagledani u Poljički soparnik, a nakon promocije po Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj te pošto je redovito kupcima nude i pekarnice poput Pekarnice Nikl, pomišljaju i na zaštitu zemljopisnoga podrijetla.

Domaćin stručne radionice Važnost tradicijskih jela i kolača za kulturnu baštinu Republike Hrvatske početkom srpnja u Samoboru  u okviru 30. Dana Rudarske greblice u Rudama iskazao se i prepoznavanjem vlastite baštine, i trudom da okupi slične sebi te da u tome sagleda mogućnosti, kako kulturne tako i ekonomske.

Da o temi govore o iskustvima pozvali su predstavnike ministarstava kulture i poljoprivrede te predlagatelje odnosno nositelji zaštite s pripremom uživo i kušanjem: Poljički soparnik, Bregofsku pitu i Prosjaču.

 

 

Rudarsku greblicu predstavili su Josip Lebegner iz KUD-a Oštrc i Andreas Nikl iz pekarnice Nikl. To je slani kolač nadjeven sirom i različitim prilozima (orasi, špinat, žuta mrkva, listovi mladoga luka, kopriva, blitva). Milan Lang ga je u knjizi “Samobor” 1915. opisao kao:

 “tenki kolač, koji može biti prosti (od kukuruzna) i fini (od bijela, pšenična brašna)”. To je mlinac nadjeven «sirom u koji se metnulo jaja, skosane i na masti pečene ‘špinače’ (špinata), ‘vrhna’», pa se stavi «na ‘cigel’ u peć. Tenki kolač pravi se od sira i oraha».

Prema usmenoj predaji, kolač je bio i jest usko vezan uz rudarsku prošlost mjesta. I prezime izlagača Lebegnera, podrijetlom očigledno njemačko, svjedoči kako su mu preci bili rudari, doseljenici. Ime je greblica dobila prema obliku preklopljene pizze, calzzone, odnosno drvenome alatu, greblici, kojim se razgrtao pepeo u krušnoj peći. No, kako je Lela Ronćević iz Muzeja grada Samobora, odavno nema izgled greblice odnosno preklopljene pizze nego četvrtast, kako se peče u protvanu.

31. listopada 2007. Ministarstvo kulture pokrenulo je inicijativu za zaštitu rudarske greblice, pa je 16. studenoga KUD Oštrc poslao prijedlog da se uspostavi zaštita nad rudarskom greblicom kao nematerijalnim kulturnim dobrom. 20. prosinca 2007. stiglo je rješenje mjerodavnoga ministarstva da “priprema kolača rudarska greblica ima svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra”.

Najprije je bila vrtna zabava na kojoj su se folkloraši sladili doma ispečenom greblicom

Valja podsjetiti da je KUD Oštrc na prijedlog Ivana Burića, nastavnika glazbenog odgoj u OŠ Rude,  orgnanizirao 1. Dan rudarske greblice, svojevrsnu vrtnu zabavu s nastupima folklornih društava i gastronomskom ponudom jela. Uglavnom, folkloraši sami peku i donose kolač. No, u manifestaciju se ubrzo uključuje i Pekarnica Nikl iz Ruda, koja može pripremiti kolača u većim količinama i ujednačenoj kakvoći. Od 2005. održava se i izbor najbolje greblice. Ove godine od 21 greblice pristigle na ocjenjivanje, najbolju od sira i oraha ispekla je Lidija Skendrović.

Godine 2009. održana je i prva radionica izrade greblice za učenike 7. razreda OŠ Rude, a otisnuto je i 10.000 primjeraka brošure o greblici sa standardiziranim receptom i savjetima za pripremu (osim na hrvatskome, i na engleskom i njemačkom jeziku). Godinu kasnije održana je druga radionica  te 1. Dječja radionica. Zatim je 2011. greblica dobila i svoju web stranicu. Načinjena je i aplikacija “Gdje ste jeli rudarsku greblicu?” Održana je i 3. radionica, a greblica je promovirana i u Njemačkoj, na folklornom festivalu u Balingenu.

Od Ruda do Jaruna i Jelačić placa te Njemačke i Slovenije

Otkad  je rudarska greblica stekla zaštitu, 2012. otvoren je i obnovljen Rudnik svete Barbare, sašiveno je 16 rudarskih odijela, uprizoreni su rudarski plesovi, dovršena je krušna peć kod rudnika i održana je 4. radionica za učenike OŠ Rude. Godine 2013. održana je 5. radionica za rudarske sedmaše, izrada greblice predstavljena je na manifestaciji “Materina priča” na zagrebačkome Jarunu te na izložbi u Turističkoj zajenici Zagrebačke Županije. Održana je također i  radionica za folkloraše “Frommerna” iz Njemačke te u Senovu u Sloveniji na “Susretima pri krušnoj peći”.

Godine 2014. pokrenuta je obnova mlina Pukšar, pa je i on “stavljen pod preventivnu zaštitu” Ministarstva kulture, održana je radionica za predstavnike medija te na Lipovljanskim susretima nacionalnih manjina u suradnji sa Zajednicom Nijemaca grada Zagreba. 2015. održana je i 6. radionica za učenike OŠ Rude, a promovirana je i na Picokijadi u Đurđevcu te na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Radionice su održane u dječjem vrtiću Izvor i na dječjem odjelu Gradske knjižnice u Samoboru.

Statusom nematerijalnoga kulturnog dobra greblica dobila i prošlost i budućnost

Ukratko, proglašenje rudarske greblice nematerijlnim kulturnim dobrom snažno je potaknulo njezino širednje i promidžbi izvan Ruda, pa i Hrvatske. Mještani Ruda prepoznali su u njoj svoj brend, osobito snažno, na više načina, utječe na djelovanje KUD-a Oštrc.

Zanimljivo je da Rudarsku greblicu u stalnoj ponudi ima nekoliko samoborskih i zagrebačkih pekarnica, a najpoznatija je ona Pekarnice Nikl iz Ruda. Na samoborskoj stručnoj radionici praktičnu pripremu predstavili su Andreas i Renata, drugi naraštaj rudarskih pekara, pripremivši greblicu s orasima. Meni je izuzetno zanimljivo otkriće da se u sredini greblice radi izlaska tekućine odnosno pare napravi otvor, koji se u Rudama zove – pupak.

Iako je i za natjecanje pozvana samo greblica sa sirom i orasima, imala sam prilike na natjecanju u pripremi samoborske kotlovine i greblice sa sljubljivanjem na imanju obitelji Djumić kušati i druge vrste greblice, jer su sve ekipe redom pripremale zelenu, odnosno iako ne s koprivama jer im nije sezona, nego sa špinatom i sirom, neki i s jajima, a neki s metvicom.

Ide li i Rudarska greblica, poput Poljičkoga soparnika, i prema zaštiti zemljopisnoga podrijetla?

 

Objavljeno 29. srpnja 2015.

Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/tradicijska-jela-i-kolaci-vazni-za-kulturnu-bastinu-i-ekonomiju-15483

http://oblizeki.com/i-kotlovina-slavila-rudarsku-greblicu-15375

http://oblizeki.com/rudarska-greblica-%E2%80%93-30-put-15277

http://oblizeki.com/greblica-tenka-gibanica-rudarska-10841

http://oblizeki.com/samoborski-najpoznatiji-hrvatski-kotlet-12277

http://oblizeki.com/torta-marija-dio-samoborskoga-slatkog-nokturna-13738

http://oblizeki.com/terijet-uz-masna-blagdanska-i-svadbena-jela-14125

http://oblizeki.com/samobor-je-gostoljubiva-i-ukusna-varos-12244

http://oblizeki.com/copanjek-%E2%80%93-plesivicka-tenka-gibanica-od-svjezega-kravljeg-sira-i-zelenjaa-10743

http://oblizeki.com/loparka-ili-prigorska-perica-najbolja-medu-tenkim-gibanicama-842

http://oblizeki.com/plesivicka-vinska-cesta-%E2%80%93-raskosna-i-osebujna-vina-s-osuncanih-amfiteatara-6926

http://oblizeki.com/putica-i-ostale-zagorske-slane-slastice-za-uz-vino-10122

http://oblizeki.com/putica-za-vinske-svece-najbolje-ocijenjena-slastica-7-babicinih-kolaca-9678

http://oblizeki.com/vankusi-vanjkusi-jastuki-jastuci-%E2%80%93-nama-granicarima-moslavcima-ne-za-pod-glavu-nego-na-nepca-9068

http://oblizeki.com/ponaklici-ili-pociglanjki-%E2%80%93-kalnicki-strukli-ili-vankusi-nekad-peceni-nakle-na-tlu-krusne-peci-10686

http://oblizeki.com/na-trecem-kotlovina-showu-u-jatrebarskom-na-tronu-kotlovina-vinskih-kraljica-2908