Rogač, rožičak u tri jednostavne, a fine slastice
Već se godinama nakanjujem poći na Šoltu kako bih se nauživala gledajući visoka stabla rogača, jer čitam da ih je ondje toliko da je čak i jedno mjesto nazvano prema toj vazdazelenoj biljci, lat. Ceratonia siliqua L.
Ponegdje rogač zovu kruhom sv. Ivana, jer se navodno njime prehranjivao kao i mnogo sirotinje – dugo se rabio i u ishrani stoke – u njegovoj postojbini istočnome Mediteranu, poglavito Siriji.
Iskustveno i šire, s obzirom da je rano postao i važnom robom tržišne razmjene. Grk Theophratus pisao je o rogaču nazivajući ga egipatskom smokvom.
Krasno stablo, krasan i koristan plod

Mljeveni rogač, rožički, na ambalaži kojega, baš kao i na prerađevinama, rado ističu da je dalmatinski (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)
Povijest uzgoja i koristi duga mu je dokazano najmanje četiri tisućljeća, pa nije čudo što ga spominju svete knjige triju velikih religija. Sjećam se kad sam na nekom ljetovanju prvi put naišla na stablo rogača – nisam mogla prestati snimati, te visoko krošnjato stablo, te deblo, te još zelene mahune.

Dobro društvo zagorskih starinskih kolača za kolač pripremljen s mediteranskim sirotinjskim brašnom, rogačevim, i “ilustriranim” rogačevim mahunama (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)
Ali, meni panonski, već je u djetinjstvu bila poznata iz rožičnjače, digane gibanice srodnice orahnjače, makovnjače i sirnice, ali me tu nisu oduševljavali mljeveni u rožičke koliko samim blistavim tamnosmeđim mahunama – botanički i spada u mahunarke – koje bi nam iz Zagreba, u društvu s kojom narančom, donosila Baba Bindeševa. Čak sam o tome i pjesmu napisala! Volim im miris, boju, okus više zbog sjećanja. Skupljali smo više i ne znam za što sitne tvrde sjemenke, ne znajući da su u antičkoj Grčkoj njima vagali zlato.
U kolač, u čokoladu, u liker, u…

Rogačeve mahune (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)
Godinama su mi rogači nestali s vidika, dok se s trendovima tzv. zdrave hrane i povratka zaboravljenoga – uglavnom ih nisu iskrčili, pa su nezahtjevni rasli sami od sebe, a sada vidim da moj dogogodišnji suradnik Stanislav Štambuk piše o koristima uzgoja, sortama – nisu vratili u kojekakvim jestvenim kombinacijama, najčešće s jabukama, koje mu nadomještaju manjak sočnosti, ali mu daju zanimljivu zrnatu strukturu.
Ukusan, ekonomičan i – zdrav

Jedna od hrvatskih čokolada s rogačem na tržištu, iako i sam rogač često “mijenja” čokoladu, čak i u slanim jelima!
No, zamjenjuje i različita sladila, a jedna od mondiš poslastica je i čokolada s rogačem, a da ne spominjem liker s rogačem. Rogaču ističu različita vrijedna svojstva, u regulaciji probave, recimo:
Plod rogača sadrži 13 % jednostavnih šećera (fruktoza, maltoza i glukoza), 20 % saharoze, 2-3 % pektina, 4% bjelančevina, 3 % sluznih polisaharida i 35 % škroba. Od mineralnih tvari sadrži 36 % kalcija, 24 % kalija, 29 % bakra, a od vitamina najviše ima riboflavina (28 %). Rogač ima mali udio masti, ne sadrži kofein i teobromin, te rijetko djeluje kao alergen.
Pulpa rogača ima visok udjel fenolnih spojeva od kojih su naznačajniji tanini (16-20 %).
Fenolni spojevi, među kojima se nalaze i tanini, djeluju antioksidativno (sprječavanje oksidacijskih reakcija inhibicijom slobodnih radikala) te zbog toga imaju povoljan utjecaj na ljudsko zdravlje. Studije provedene na zdravim dobrovoljcima potvrdile su učinak polifenola i netopljvih vlakana rogača na sniženje razine lipida u krvi. Konzumiranjem 15 g rogača dnevno u razdoblju od 4 tjedna zabilježeno je sniženje od 7.1 % ukupnog kolesterola i 10.6 % LDL kolesterola (kolesterol niske gustoće odnosno «loš» kolesterol).

Marija Blagec sa svojim izložbenim stolom na 11. Babičinim kolačima ‘Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Ovaj tekst osobito posvećujem Davoru Betiju, svom vrlo aktivnom FB prijatelju, koji se početkom 2016. pohvalio finim a jednostavnim kolačem od rogača. Povremeno na ocjenjivanjima poput Kriških oblizeka ili Babičinih kolača natrapan na neku slasticu pripremljenu rogačevim brašnom. Zanimljivo da su ove godine na Babičinim kolačima od ukupno 38 bile i čak dvije slastice s rogačem.
Kolač od rogača (Davor Beti)

Betijev fejs-kolač u izvedbi i fotografiji
Sastojci
- 1 šalica brašna
1 šalica mljevenog rogača
1 šalica šećera (može imanje, osobito ako je šećer pd šećerne trske!) - 2 jaja
½ praška za pecivo - 1/2 šalice ulja (po mogućnosti bučina)
- 1/2 šalice mlijeka
Priprema
Jaja istucite sa šećerom, brašno pomiješajte s rogačem, po želji dodajte 3 žlice kakaa i u to prašak za pecivo. U jaja i šećer dodajte bučino ulje, primiješajte polako brašno s rogačem i kakaom dolijevajući i mlijeko. Glatku masu izlijte u namašćen i pobrašnjen oblik i pecite na 190 °C 30 min. Zatim ga nabodite viljuškom i po potrebi pecite na 150 °C još 15 min.
Šnite od rogača (Marija Blagec)

Pita ne posve svakidašnja (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)
Sastojci
- Kore600 g brašna
- 180 g masti
- 1 jaje
- 200 g šećera
- 6 žlica vrhnja
- 1 žlica sode bikarboneFila500 g rogača
- 5 dl mlijeka
- 100 g šećera
- 100 g margarina
- 70 g masti
Priprema
Umijesite tijesto i ispecite pet kora za pitu. Mlijeko stavite kuhati, kipuće prelijte po rogaču, dodajte ostale sastojke i dobro promiješajte. Slažite pitu: kora – fila – kora, zadnja je kora bez file.
Črni kolač od rožička (Štefica Filipaj)

Ukusno i sočno (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)
Tijesto
- 2 šalice (2 dl) brašna od rogača
- 2 šalice griza
- 2 šalice šećera
- 2 šalice ulja
- 7-8 jabuka
- 4 jaja
- 1 prašak za pecivo
- na vrh noža cimeta
- pekmez od šljiva, ukras po želji
- masnoća i brašno za lim
Priprema
Jabuke ogulite i naribajte. Izmiješajte jaja sa šećerom. Dodajte ostale sastojke, dobro izmiješajte, uspite u namašćen i pobrašnjen lim. Pecite na 200 °C 45 min. Ispečen, još vruć kolač premažite pekmezom i ukrasite prema želji. Režite ga na kocke.

Liker od rogača Stelle croatice (Fotografija Stella croatica)
Objavljeno 13. travnja 2017.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:
https://www.facebook.com/oblizeki/posts/10153813588677210
http://oblizeki.com/zdravo-i-fino-jedinstveni-projekt-drustva-nasa-djeca-zabok-20014
http://oblizeki.com/babicini-kolaci-11-put-u-subotu-u-donjoj-stubici-20261
http://oblizeki.com/nada-tuckar-i-torta-sahovnica-11-babicine-kolace-rezervirale-svojoj-donjoj-stubici-17903
http://oblizeki.com/nada-tuckar-za-17-kriske-oblizeke-ozivjela-svadbenu-tortu-sahovnicu-otpije-60-godina-13643
http://www.bozicabrkan.com/cudesna-vecer-u-donjoj-stubici/
http://oblizeki.com/gostovanjsko-prase-pobjednicki-kolac-na-9-babicinim-kolacima-14605
http://oblizeki.com/strepice-z-vrganji-beracice-gljiva-nade-tuckar-13052
http://oblizeki.com/nadini-dizani-cvjetovi-cvatu-skrbno-14547
http://oblizeki.com/stubicki-vrtanji-na-blagoslov-o-uskrsu-i-napokon-na-%E2%80%9Cblagoslov%E2%80%9D-javnosti-14318
http://oblizeki.com/ivanjski-cveteki-zlatarskoga-kraja-9827
http://oblizeki.com/namjenske-starinske-slastice-kao-egzoticne-poslastice-11063
http://oblizeki.com/pogacica-i-struca-sa-starinske-svadbe-ravno-na-babicine-kolace-10240
http://oblizeki.com/i-starinske-svadbene-torte-cuvaju-lijepe-mladalacke-uspomene-10259
http://oblizeki.com/dizana-gibanica-s-kokosom-i-suncokretom-16828
http://oblizeki.com/prvi-stubicki-oblizneki-%E2%80%93-bas-oblizeki-13004
http://oblizeki.com/drugi-stubicki-oblizeki-s-odlicnim-dizanim-gibanicama-15190
http://oblizeki.com/najbolja-pita-na-3-stubickim-obliznekima-marice-kipa-18055
Nema komentara