Baština, Knjige, Recepti 21. siječanj 2019.

Ravnogorski i gorskokotarski oblizeki Blažice Sveticki

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Mirjana Pleše, sjajna dama i ustrajna čuvarica gorskokotarske, ponajprije lokvarske baštine od jezika do materijalnih stvari te predsjednica Udruge lokvarskih starina, poslala mi je upravo 2018. godine u Ravnoj Gori objavljenu Kuharicu iz bakine škrinjice (običaji tijekom godine) Blažice Sveticki u izdanju Udruge Plodovi gorja Gorskog kotara. Autorica je začetnica, voditeljica i suorganizatorica niza manifestacija koje su sve na tragu njezine posvećenosti prirodi i tradiciji, a Kuharica je i vrijedan dio projekta Iz bakine škrinjice koji vodi više od 10 godina, kako u predgovoru ističe Katica Balog r. Podgovornik.

 

Mirjana Pleše u pogovoru knjige spominje dane malina, jabuka, bazge, đurđica, krumpira… koje gospođa Sveticki organizira. I, po njezinu, dokazuje da hrana zbližava ljude. Dodaje također i kako je Blažica Sveticki sretna što je živjela i živi u suživotu sa zemljom te se nikada nije od nje odalečila. Piše:

Teži uvjeti života u surovoj goranskoj klimi zahtijevali su domišljatost i kreativnost domaćice. Promjene su nekada bile spore, a nama, rođenima poslije 1945. godine, ostala su sjećanja na skromnije obroke specifična mirisa i okusa, nepromijenjena jela kako su jeli stari naših starih.

Da ne izumru dijelovi kolektivne memorije

Autorica Kuharice iz bakine škrinjice tu svoju zavičajnicu, te svoje goranske oblizeke, koja nije samo zbirka recepata, na gotovo 280 stranica povećega formata, posvećuje mami Miciki, tati Franiću, bratu Zdravku te unucima Bojni, Vitu i Nevi, a zapravo svima koji se žele sjećati i koji žele pamtiti te ubrzano izumiruće dijelove kolektivne memorije.

U drugome pogovoru Miren Androić govori o prepunoj škrinjici. Kao, uostalom, i sve goranske škrinjice. Goranski običaji i tradicija, pa tako i oni vezani uz kulinarstvo, po mom su sudu bogati prvenstveno zahvaljujući brojnim utjecajima koje su Gorani  sa sobom donosili  dolazeći u Gorski kotar i naseljavajući ga s različitih strana, iz različitih krajeva. U samom začetku njegova nastajanja ti su utjecaji stizali karavanskim putovima iz frankopanskih vinodolskih posjeda. Nešto kasnije stizali su iz Kranjske, Bavarske ili Češke, odakle je Petar Zrinski dovodio znalce vješte naročito u obradi željezne rude. Konačan pečat u oblikovanju goranskih identitetskih obilježja utisnut je u posljednja dva-tri  stoljeća kad Karolinska i Lujzinska cesta otvaraju Gorski kotar kao značajan tranzitni prostor.

Dragutin Hirc opisao Gorski kotar da i njemu naskoro svane bolja budućnost

S veseljem prenosim i Androićev citat Dragutina Hirca koji opisujući težak težački život i prehranu tadašnjih ugljenara, ali, dodaje kako su to mogli biti i tadašnji šumski ili pilanski radnici, težaci u polju i na sjenokošama, kaže: Svakidašnji im je kruh palenta, koju si katkad zaslade prženom slaninom, a jedu i kupus, krumpir, slani primorski sir, kapulu (luk crljenac), a u blagdan i malo pršuta (šunke). Nađu li u šupljoj bukvi ili pušini puhove, uguše ih dimom i izpeku na ražnjiću. A i završava Hirčevim: Sjeo sam i Gorski kotar opisao, a opisao ga, da i njemu naskoro svane bolja budućnost.

Katica Balog r. Podgovornik u predgovoru knjige piše:

Blažica Sveticki izronila je iz zaborava znanje za koje sam dugo mislila da je izgubljeno, sve do njene prve knjige Ravnogorski plodovi gorja, tajne iz bakine škrinjice. Nova knjiga Kuharica iz bakine škrinjice oživljuje okuse, mirise i običaje Ravne Gore i Gorskoga kotara. Premješta ih u sadašnjost iz mitskog prostora parcijalnih sjećanja omogućujući i novim generacijama da uživaju  u blagodatima plodova goranskoga kraja.(…)
U ovoj knjizi objedinjuje nam obiteljsku baštinu ne samo svoje, nego i niza drugih goranskih obitelji, koje je sa strašću velikog zaljubljenika u svoj rodni kraj i njegovu tradiciju vrijedno i uporno sakupljala i zapisivala godinama, a ponešto od toga je i objavila. (…) Neke recepte iz njene Kuharice doživjela sam kao susret s dragim prijateljima koje dugo nisam vidjela. Nadam se ga će i drugim Goranima probuditi lijepa i korisna sjećanja, a i ostalim čitateljima pružiti zadovoljstvo čitanja i kušanja, naglašeno spoznajom da smo okruženi prirodom koja nam daje lijek i hranu. 

Nama koji nismo Gorani ova je knjiga i slijedom godišnjih doba poziv u Gorski kotar, kako zbog lijepe prirode, tako i zbog zanimljive hrane, a meni iz zbog jezika budući da autorica donosi i lokalne nazive jela. Oni koji nemaju priliku otići u goranski kraj, mogu ga okusiti u vlastitu domu pripreme li neki od recepata, pogotovo stariji.

Na jeziku i u jeziku – palenta krampirica, vazmena nadila, čušpajz od kamarode, štrucje…

Palentu s krumpirom, krumpiricu i kumpiricu, u Ravnoj Gori zovu krampirica. Goranski nadjev o kojem sam višekratno pisala, što kroz davno snimanje Vegetina TV serijala Male tajne velikih majstora, a što kroz već tradicionalnu smotru i knjigu Davora Grgurića Goranska jela – vezamska nadela / Kuharica o uskršnjim nadjevima Gorskoga kotara o razlikama u nadjevima od mjesta do mjesta, Blažica Sveticki otkriva nam to svečano jelo  pripremljeno na ravnogorski način. Sve do nadilu u testu, u posebnoj cjelini. Čušpajz bake Milke koji se priprema od prisada odnosno mladih sadnica blitve, korabe, kelja, zelja, cvjetače ili salatu od radiča (maslačka) svakome bih preporučila, a čudesna okusa već jezično su mi i pita od špinata sa skutom i čušpajz od kapriu (varivo od kopriva). Pašta iz arejham (tjestenina s orasima), salata od poriluka oslikavaju još jedno sezonsko goransko ljeto, jesen kreće sa zabilenim krampirom (zamaštenim krumpirom), granadirmaštom, a jesen s ukiseljenim vrganjima, dok se zima sladi i klasičnim sitnim kolačima, ali i čušpajzom od kamarode (varivo od korabe).

Gorskokotarska je kuhinja u knjizi predstavljena kao dio kontinentalne, ponegdje građanske a uglavnom seljačke, počesto i vremenski mlađe, modernije. Zanimljiva cjelina Jela za velike grupe donose pileći paprikaš, gulaš od junetine, gulaš od svinjetine, gulaš od divljači, planinarski fažol, kotlovina po ravnogorski, odojak s ražnja… U knjizi je i mnoštvo zapisa, koji će događajima i osobama osobito zanimati lokalce. Moj je favorit već klasični goranski suvenir štrudla od borovnica – u Lokvama ga zovu štrudelj z buruvicame! – zbog kojega već desetljećima zastajemo u Gorskom kotaru kako bismo se osladili, a ne znam nude li ih u Ravnoj Gori, nedostaju mi, recimo, gorskokotarske žabe. Nekima će biti zanimljiva cjelina o kolinju, nekima obiteljski vjerski običaji, a nekima, popu mene, proplamsaji jezika i otkrića poput one da su štrucje – mahune.

I da, nije naodmet istaknuti kako su rijetki krajevi koji su toliko učinili na čuvanju svoje stolne baštine. Prenosimo iz knjige, kako bi se širila, jednostavna, a krasna goranska jela.

Čušpajz bake Milke

Sastojci

1 kg prisada
0,5 kg krumpira
sol, papar, drugi začini po želji
malo češnjaka
kiselog vrhnja (po ukusu)

Priprema

Skuhati prisad (mlade sadnice blitve, korabe, kelja, zelja, cvjetače…) uu slanoj vodi i samljeti na flajš mašinu (mašina za mljevenje). Baka Milka kaže da joj se nikad ne da mazati mašinu za mljevenje pa povrće samo sitno nasjecka. Skuhati krumpir  i napraviti pire. Napraviti laganu zapršku, dodati malo češnjaka, povrće, začine, umiješati krumpir i na kraju kiselo vrhnje.

Posluživanje

Po preporuci bake Milke ovo gusto varivo najbolje prija uz faširane šnicle od zečjeg mesa i zelenu salatu.

Štrudla od borovnica

Sastojci

tijesto

400 g glatkog brašna
2 velike žlice ulja
1 velika žlica octa
oko 2,5 dl vode
prstohvat soli

nadjev

1 l borovnica
otprilike 5 velikih žlica šećera
vanilin šećer (po želji)
krupne mrvice

premaz

3 velike žlice ulja
posi
šećer u prahu

Priprema

Na dasku staviti brašno, napraviti rupicu i dodati sve sastojke. Polako dolijevati mlaku vodu i umijesiti tijesto s nauljenim rukama. Podijeliti tijesto na dvije kugle i staviti svaku posebno  na nauljene tanjuriće. Pokriti s toplom zdjelom  preokrenutom naopako ili s prozirnom folijom i staviti na toplo oko 30 minuta da odstoji. Tijesto staviti na stolnjak koji ste prvo posipali  brašnom. Na početku razvaljati valjkom i dalje razvlačiti rukama. Razvučeno tijesto ostaviti da se prosuši. Nauljiti tijesto i po tijestu staviti borovnice. Posipati šećerom i krušnim mrvicama. Zarolati i slagati u nauljen lim. Štrudlice premazati ulje. Staviti u pećnicu na 180 °C oko 30 min. Ohlađene po žečji posuti šećerom u prahu.

Objavljeno 21. siječnja 2019.

Preporučujem na Oblizekima i www.bozicabrkan.com srodne teme:

Juha od kromade ili žute korabe na lokvarski

Uz Uskrs Goranska jela – vezàmska nadèla

I svoj i zajednički dobar osjećaj – Umjesto kave 23. listopada 2018.

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-30-lipnja-2016-tekst-kao-zavicajnica/http://oblizeki.com/goranski-nadjev-399