Baština 30. listopad 2017.

Prvi hrvatski pjenušac slatinski iz 1864.

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Pomišljam kako ima već nekoliko prvih hrvatskih pjenušaca, pa dopuštam brku da mi se smješka kao što ni nekad nije baš bilo smiješno kad sam kao vrlo mlada i politički neiskusna mlada novinarka natrapala na prvu od prvih partizanskih gimnazija te bezuspješno, nakon višemjesečne javne polemike, nisam uspjela utvrditi koja je stvarno prva. No, u Zavičajnom muzeju Slatina ravnateljica Dragica Šuvak i gradonačelnik Denis Ostrošić i vinar Ivan Halas iz Vinarije Stari podrum nazdraviše novinarima na Fra Ma Fu festivalu reportaže i reportera početkom rujna podsjetnikom prvoga pjenušca!

Predstaviše nam najprije iz povijesti slatinskoga kraja obitelj Shaumburg-Lippe koja je 1864. godine u Slatini proizvela prvi pjenušac. U stalnom postavu tamošnjega Zavičajnog muzeja je i jedina poznata originalna boca slatinskog pjenušavog vina. Razbijena, istinabog. Također i prednjice bačava iz toga podruma te preslika etikete.

Priča o pjenušcu Slatinski biser ponovno je otvorena priča i priča o poduzetničkom potezu Ivana Halasa i njegove vinarije Stari podrum), koja je novinarima kao dijelu Fra Ma Fu festivala omogućila degustaciju. Njemački veleposjednik Shaumburg-Lippe u Slatini je 1864. godine prvi puta proizveo pjenušavo vino. Njegova se vinarija tada ubrajala u veća poduzeća na području velike Virovitičke županije, a za to svoje pjenušavo vino dobio je priznanja na gospodarskim izložbama u Zagrebu i Budimpešti.

Muzej tako vodi kroz povijest:

Cijelo virovitičko vlastelinstvo, pa tako i imanje Slatinu, kupuje njemački knez Georg (Juraj) Wilhelm (Vilim) Schaumburg-Lippe od grofa Antuna III. Pejačevića. Sljedeće  je godine kupio imanje Mikleuš od plemića Mihaljevića (Mihalovića). Nakon smrti kneza Georga (Jurja) Wilhelma (Vilima) imanje nasljeđuje 1860. sin Adolf Georg (Adolf Juraj) i ostaje mu vlasnik do 1911. godine, kad ga prodaje.

Knez je naslijedio organizaciju imanja i vrstu i način gospodarenja njime. Imanje Slatina bilo je sastavni dio virovitičkog vlastelinstva. Mjesto Slatina je sjedište direkcije imanja, koje se sastoji od manjih gospodarskih cjelina – tj. pustara: Slatina – Senkovci, Višnjica, Kapinci, Španat, Ciganka, Noskovci, Mikleuš i Adolfovac i 28 ostalih sela u njihovu sastavu. Pustare imaju veličinu od 1000 do 2000 jutara zemlje i vode se kao posebno samodostatno gospodarstvo.

Upravitelji i stručnjaci na imanjima većinom su pridošli iz srenjeeuropskih krajeva – Češke, Mađarske, Njemačke, južne Poljske i bili su rimokatoličke ili evangeličke vjere.

Osim što su se bavili obradom zemlje i stočarstvom te uzgojem šuma, knezovi su gradili infrastrukturne objekte – vodovod, mostove, prometnice (ceste, željeznička pruga), obavljali melioraciju terena i dr. Imali su industrijska poduzeća u svom vlasništvu: tvornicu pjenušca, tvornicu cementne robe, tvornice žeste, pilanu i ciglanu, pravo mlinarenja na dravskim i potočnim mlinovima, pravo ribarenja na Dravi kod Kapinaca, pravo sajma u Slatini, kao i pravo maltarine na dravskom prijevozu između Sopja i Dravakeresztura. Tragovi njihovih industrijskih pogona vidljivi su u slatinskom kraju do današnjih dana.

Sada se obnavlja trag prvoga pjenušca, koji proizvodio od sorte grožđa kadarka,koja se još uzgaja u Mađarskoj i Vojvodini. U vinariji Stari podrum 2007. godine pokušali su obnoviti proizvodnju pjenušca, a cijelu priču je prošle godine nastavio novi vlasnik Ivan Halas. Ove je godine flaširao 1864 boce pjenušava vina Slatinski biser. Baš toliko da na simboličan način obilježi godinu kad je pokrenuta proizvodnja prvog hrvatskog pjenušca u vinariji Kneza Schaumberg-Lippea. A sve, kako nam je protumačio, želeći brendirati taj proizvod te stvoviti prepoznatljiv suvenir grada prvoga hrvatskog pjenušca.

Lani, prve godine, proizveo je 1000 boca od chardonnaya, pinota sivoga i pinota crnoga i to po klasičnoj metodi Dom Perignon s najmanje jednogodišnjega dozrijevanja s okretanjem boca. Problemom se pokazala, izgleda, preniska cijena, jer nitko, tvrdi proizvođač, ne vjeruje da litra stoji samo 6 kn, pa u tome i nalazi razlog što zasad nema kupaca.

Onaj prvi proizvođač 1864. u toj prvoj godini proizveo je 2000 boca pjenušava vina, a unaprijed su odlučili da će, što ne prodaju, potrošiti doma. Tako su prodavši tek pokoju bocu ostalo potrošili doma. Zanimljivo je da se potkraj 19. st. proizvodilo i 15.000 boca pjenušca! Valja spomenuti kako je grof Ivan Drašković , zahvajujući povezanosti željezničkom prugom, svoj posao preselio u Mađarsku, u Villany 1850. te da su se prve etikete pjenušca koristile sve do 1912., do kada se proizvodio.

O nadahnjujućoj povijesti i o mogućnostima za budućnost sa potencijalno zanimljivom turističkom atrakcijom podrumom od crvene cigle govorili su nam i ravnateljiza zavičajnoga Muzeja Slatina Dragica Šuvak te gradonačelnik Denis Ostrošić, a mi samo možemo poželjeti da mu u sadašnjem oživljavanju vijek bude duži negoli u prvome.

Također i  da nađe sklada kako je to zamišljeno s također suvenirskim čokoladnim pralinama Frajle Antoš punjene džemom od grožđa Otello Učeničke zadruge Slatina Srednje škole Marka Marulića Slatina.                                                

Objavljeno 30. listopada 2017.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/na-pustari-visnjici-uza-sve-drugi-predstavili-i-bospor-21149

http://www.bozicabrkan.com/fra-ma-fu-ili-reporter-festival-dizajn-brend-umjesto-kave-22-rujna-2017

http://oblizeki.com/praline-frajle-antos-slatinskih-zadrugara-21318 

http://oblizeki.com/mikeski-jestevnik-iz-srednje-strukovne-skole-na-ponos-svih-viroviticana-21128 

http://oblizeki.com/slast-crvene-mljevene-paprike-i-slatke-i-ljute-21205 

http://oblizeki.com/incuni-i-rizota-na-mrak-budimira-zizovica-u-loncu-i-u-stihu-21284 

http://oblizeki.com/pjenusci-i-slastice-se-zaista-ljube-13873 

http://oblizeki.com/glamour-pjenusac-vinarije-miklauzic-odlicno-isperlao-nas-kucni-prijelaz-iz-2010-u-2011-godinu-866

http://oblizeki.com/zlahtno-vrbnicko-sampanjsko-pivo-16590

Moslavina, domaja škrleta, postaje i zemljom dobrih pjenušaca?