Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Kušajte s nama nešto novo 7. siječanj 2016.

Prosjača ili pršjača slovenska pizza, ekonomična i fina

prosjaca_01naslovnaPrvi sam put za prosjaču uopće i čula u pripremama na prošlogodišnje 30. Dane Rudarske greblice, upućujući se u vođenje stručne radionice na kojoj se govorilo o različitim vrstama zaštite namirnica i jela i na kojoj se, uz tri zaštićena hrvatska jela – poljički soparnik, rudarsku greblicu i bregofsku pitu iz Koprivničkih Brega kraj Koprivnice – predstavila povijest i praktična priprema slovenskoga nezaštićenoga jela prosjače ili pršjače.

O važnosti tradicijskih jela i kolača za kulturnu baštinu Republike Hrvatske gastronovinari i novinari općenito mogli su se osvjedočiti na iskustvu nositelja zaštićenih kulturnih dobara te stručnjaka za kulturnu baštinu iz ministarstava kulture i poljoprivrede, Grada Samobora, Instituta za etnologiju i folkloristiku, Etnografskog muzeja, Samoborskog muzeja i drugi.

Jožica Marija Omerzo, prosjača i krušna peć (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Jožica Marija Omerzu, prosjača i krušna peć (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Zašto je uopće važna zaštita tradicijskih namirnica i jela i to ne samo za baštinu nego i za nacionalnu ekonomiju? Rudarska greblica bila je samo povod za razgovor što uopće s baštinom, nacionalnim stolom koji je nedvojbeno dio ukupne nacionalne kulture? Što osobito sa slasticama, malim jelima, s oblizekima s tradicijskoga stola koji nisu ni reprezentativni? Najvažnije je, rekoh u uvodu, da se u globalizacijskom vremenu ne zaborave kao činjenica. Dio su i identiteta, i lokalne povijesti, od namirnice, recepture do jezika.

Dio baštine, uz to, može postati prepoznatljiv proizvod ili – reinterpretacijom – nadahnuće za novi proizvod. Kao i motivi, i vrste zaštite mogu biti različite, od kulturne, osobito nematerijalne baštine, do ekonomsko-gospodarske.

Osnovno tijesto za prosjaču premazano samo umućenim jajetom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Osnovno tijesto za prosjaču premazano samo umućenim jajetom na koje se nanose dodaci po želji (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Za zaštitu žive tradicije kao nematerijalne baštine ponajprije se očekuje inicijativa zajednice, ali se često događa da lokalne zajednice svoje osobitosti i vrijednosti ne prepoznaju. Iskustvo slovenskih rudara uzor ima u hrvatskim kolegama, jer ne samo da su sa zaštitom ranije krenuli – rudarska greblica prvu je zaštitu stekla oš 2007. – nego je pitanje hoće li se i kako moći zaštiti budući da se unutar Slovenije, kako nam kažu, u tome daleko zaostaju za Hrvatskom.

Anton Petrovič predstavlja prosjaču u Samoboru (Fotogorafija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Anton Petrovič predstavlja prosjaču u Samoboru (Fotogorafija Miljenko Brezak / Oblizeki)

U Rude kraj Samobora prosjača/pršaja stigla je iz Senova u Sloveniji zajedničkim rudarskim vezama i korijenima. Kao što su Rude greblicom hranile svoje, Senovo je prosjačom hranilo svoje rudare. Dok su u Rudama uspjeli urediti napušteno rudarsko okno, Slovenci su obnovili vanjsku rudarsku baštinu koja također odavno nije u upotrebi, primjerice lokomotivu i vagonete za prijevoz rudače. Obnovili su u radničkoj koloniji i krušnu peć da bi, uz rudarske običaje i plesove, po uzoru na rudare iz Ruda, pokušali obnoviti i skromno rudarsko jelo.

Vrlo jednostavna: sir i šunka (Fotogorafija Božica Brkan / Oblizek

Vrlo jednostavna: sir i šunka (Fotogorafija Božica Brkan / Oblizeki)

Hrvati su u Sloveniji, zapravo KUD Oštrc iz Ruda, pokazali uživo pripremu svoje greblice, a Slovenci su sada uzvratili. O prosjačipršjači nisam uspjela iskopati mnogo, na internetu tek da je održano po koje lokalno ocjenjivanje i izbor najpršnjače:

Izvirna pršjača je navadno kruhovo testo »prešpikano« z vilicami ali nožem. Če je bila kakšna kmetija bolj premožna, je gospodinja testo morda premazala z ocvirki, vendar to že ni več izvirna prščaja, ampak bolj pogača. Sodelujoče so za ocenjevanje prav tako prinesle pršjače s sirom, z ocvirki ali zelišči, kar se je poznalo pri okusu, izjavljivale su ocjenjivači. 

Dakle, prevedeno, izvorna prosjača bila je obično krušno tijesto napikano viljuškom ili nožem. Ako je neka kmetija bila bogatija, domaćica je tijesto možda premazala čvarcima, ali to nije izvorna prščaja nego više pogača. Sudionice u ocjenjivanju donijele sui prosjače sa sirom ili s povrćem, što se je preoznavalo i u okusu, izjavljivali su ocjenjivači.

S prezentacije: jedno tijesto, različiti nadjevi (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

S prezentacije: jedno tijesto, različiti nadjevi (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Kao i u prezentaciji, nije propuštena sličnost s belokranjskom pogačom, koja mene vanjskim izgledom odnosno “narezanošću” na kockice za lakše trganje i potom prelijevanje vrućom vodom i začinjavanje mašću ispod pečenke, više podsjeća na, na žalost, gotovo zaboravljen moslavačko-posavski makarun, makaron ili kolačicu.

“Pršjače se pri nas ponovno uveljavljajo po zaslugi TD Senovo, ki je poskrbelo tudi za obnovo zunanjih krušnih peči”, dopisao mi je gospod Tone s Senovoga na slovenskom, kako mi je poslao i recept, pa ga tako uz, prijevod, i prosljeđujem čitateljima. Gospod Tone, Anton Petrovič iz Turističke zajednice Senovo, predstavio je u Samoboru prosjaču kao “dobrotu iz krušne peći”, a pripremala ju je Jožica Marija Omerzou Od njih sam i doznala da naziv jela potječe od prošnje, molbe ponajprije djece da im mame pekući kruh otkinu komad i brže ga ispeku uz njega u krušnoj peći.

Pršjača – prosjača

Vrlo moderna sa sirom te povrćem (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Vrlo moderna sa sirom te povrćem (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

 

  • Sestavine
    50 dag moke
    1 jajce
    10 dag sira ali ocvirkov ali semen
    2 dl vode
    1 dl mleka
    ½ kocke kvasa
    ščepec soli

Navodila za pripravo

V segreto mleko daj kvas. V skledo daj moko, ščepec soli, mleko s kvasom ter vodo. Premesi. Pusti vzhajati 20 minut. Testo položi na desko in oblikuj krog premera 20 cm, debeline 1,5 cm. Testo premaži z razžvrkljanim jajcem. Razvaljano testo z ostrim nožem v plitvo razrežemo v obliki mreže (da se kasneje lažje lomi). Potrosi s sirom (ocvirki ali semenom). Peči v peči (pečici) na temperaturi 200 – 250 ºC, približno 20 minut. Skupni čas za pripravo je cca 60 minut.

Pršjača – prosjača

Vrlo jednostavna, samo posuta različitim sjemenkama (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Vrlo jednostavna, samo posuta različitim sjemenkama (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

 

  • Sastojci
    500 g brašna
    1 jaje
    100 g sira ili čvaraka ili sjemenki
    2 dl vode
    1 dl mleka
    ½ kocke kvasca
    prstohvat soli

Priprema                                                   

U zagrijano mlijeko dodaj kvasc. V posudu stavi brašno, sol i mlijeko s kvascem te vodu. Premijesi. Ostavi da uzvraste 20 min. Tijesto stavi na dasku ukrug i oblikuj ga u krug promjera 20 cm, debljine 1,5 cm. Tijesto premaži tučenim jajetom. Razvaljano tijesto zostrim nožem plitko nazrežite u obliku mreže (da se kasnije lakšje lomi). Po tijestu rasporedi sir, čvarke ili sjemenke. Peci u pećnici zagrijanoj na 200 – 250 ºC oko 20 min. Ukupno vrijeme pripreme je cca 60 min.

 

Objavljeno 7. siječnja 2016.

Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/tradicijska-jela-i-kolaci-vazni-za-kulturnu-bastinu-i-ekonomiju-15483

http://oblizeki.com/bregofska-pita-%E2%80%93-od-nematerijalnoga-kulturnog-dobra-do-kolaca-zasticenoga-zemljopisnog-podrijetla-15577

http://oblizeki.com/poljicki-soparnik-poljicki-zeljanik-poljicki-uljenjak-15636

http://oblizeki.com/i-kotlovina-slavila-rudarsku-greblicu-15375

http://oblizeki.com/rudarska-greblica-%E2%80%93-30-put-15277

http://oblizeki.com/greblica-tenka-gibanica-rudarska-10841

http://oblizeki.com/copanjek-%E2%80%93-plesivicka-tenka-gibanica-od-svjezega-kravljeg-sira-i-zelenjaa-10743

http://oblizeki.com/loparka-ili-prigorska-perica-najbolja-medu-tenkim-gibanicama-842

http://oblizeki.com/plesivicka-vinska-cesta-%E2%80%93-raskosna-i-osebujna-vina-s-osuncanih-amfiteatara-6926

http://oblizeki.com/putica-i-ostale-zagorske-slane-slastice-za-uz-vino-10122

http://oblizeki.com/putica-za-vinske-svece-najbolje-ocijenjena-slastica-7-babicinih-kolaca-9678

http://oblizeki.com/vankusi-vanjkusi-jastuki-jastuci-%E2%80%93-nama-granicarima-moslavcima-ne-za-pod-glavu-nego-na-nepca-9068

http://oblizeki.com/ponaklici-ili-pociglanjki-%E2%80%93-kalnicki-strukli-ili-vankusi-nekad-peceni-nakle-na-tlu-krusne-peci-10686

http://oblizeki.com/na-trecem-kotlovina-showu-u-jatrebarskom-na-tronu-kotlovina-vinskih-kraljica-2908

http://oblizeki.com/samoborski-najpoznatiji-hrvatski-kotlet-12277

http://oblizeki.com/torta-marija-dio-samoborskoga-slatkog-nokturna-13738

http://oblizeki.com/samobor-je-gostoljubiva-i-ukusna-varos-12244

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

1 komentar

  1. […] Prosjača ili pršjača slovenska pizza, ekonomična i fina […]

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.