Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Razgovori kompetentni 18. srpanj 2013.

Prof. dr. sc. Mladen Boban: do 300 ml vina uz hranu svaki dan, najbolje crnoga

On je zahvalan gost medija. Nepotrošen kao tema, kompetentan i šarmantan sugovornik, znanstvenik uz koji možete vezati naslov koji će zaintrigirati čitatelja. Vino i zdravlje. U zemlji u kojoj alkoholizam nije bezazlen? Kako ne!

Vino može štititi od, u nas također vrlo raširenih, kardiovaskularnih bolesti. Može biti korisno u prevenciji nekih kroničnih degenerativnih bolesti, a isto tako može biti korisno i u ženskih bolesti. Neće se jedino navući na to da potvrdi da je vino vrijedan afrodizijak, jer, nema istraživanja na koja bi se kao znanstvenik oslonio.

On je prof. dr. sc. Mladen Boban, voditelj Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Splitu i ujedno istraživač bioloških učinaka vina s međunarodnom reputacijom. Da nije samozatajan koliko jest, a i da ima više vremena, bile bi mu, obazrivom i odmjerenom, zasigurno otvorene stranice novina za kolumne, podjednako i popularnih ženskih i muških i znanstvenih časpisa, i emisije na radiju i televiziji. Iduće će mu biti tek pedeseta i ima i za to vremena, jer iza njega je vrlo gusta znanstvena biografija, a i bogata bibliografija. Koliko li je samo predavanja i treninga održao po cijelome svijetu! Njegova je snaga i tajna uspješne znanstvene produkcije, misli sam, u njegovu snažnome znanstvenome timu te objavljivanje u uglednim svjetskim časopisima.

Prof. dr. sc. Mladen Boban (Snimila Božica brkan / Oblizeki)

Prof. dr. sc. Mladen Boban (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Kako ste uopće došli do teme vino i zdravlje?

Pošto sam diplomirao na medicini 1989., otišao sam na usavršavanje u SAD. Bavio sam se fiziološkim i farmakološkim istraživanjima na kardiovaskularnom sustavu. Po povratku 1992. angažirao sam se u Domovinskom ratu. Nakon toga ostao sam u Splitu s ponudom da budem  liječnik u bolnici. Život me je odveo na fakultet, gdje sam osnovao Katedru za farmakologiju, poslije bio i prodekan i dekan. Također  sam shvatio da s problematikom kojom sam se bavio u Americi, ovdje ne samo da neću biti vruća tema nego da nikad neću biti dovoljno kompetitivan sa svjetskom znanošću.

Uz to, osjećao sam pripadnost tome krugu u kojem sam rođen i gdje sam odrastao te me oduvijek privlačilo selo, poljoprivreda i uopće život na selu. Gledao sam s velikim poštovanjem na vinograd, maslinu, polje, ljudski rad, koji vjekovima oblikuju dušu našeg čovjeka, koji su preduvjet njihova ostanka i opstanka na ovom tlu. Kada sam upisivao fakultet maštao sam da ću biti seoski liječnik.

Dogodilo se, međutim, da sam slušao predavanje kolegice s prehrambene tehnologinje, o aktivnim tvarima iz vinove loze, grožđa i vina. Svidjelo mi se to, pa sam ponudio da napravim dodatnu vrijednost tome, da ono na što su se pozivali na literaturu konkretno istražim sa svog aspekta u biomedicinskom laboratoriju. Tako sam dobio neke kemijske tvari iz grožđa i vina o kojima su govorili,  kako bismo istražili kakve specifične učinke mogu imati na srce i žile. Svome mladom asistentu dao sam to za magisterij: idemo se poigrati! Bilo je to prije 13 godina. Otada je u našem laboratoriju napravljeno mnogo pokusa, obranjeno je šest doktorata u ovoj problematici  uz značajnu znanstvenu produkciju.

Biološki učinci vina i njegovih sastojaka kao aktivna znanstvena tema u Hrvatskoj privuklo je pozornost čelnika OIV-a (= International Organisation of Vine and Wine) prilikom kongresa te organizacije kojemu je prije četiri godine Hrvatska bila domaćin. Otuda ste izabrani kao nacionalni delegat-ekspert, a zatim ste postali predsjednik komisije Health & Safety (zdravlje i sigurnost) OIV-a. Nakon trogodišnjeg mandata sada ste potpredsjednik te komisije.

Obnašanje navedenih funkcija u OIV-u predstavlja priznanje za mene i Hrvatsku.  Mnogo sam tu naučio i stekao brojna poznanstva s ekspertima iz drugih zemalja. Iskustvo u  OIV- u omogućilo mi je uključenje u EU Leonardo da Vinci, edukacijski program pod naslovom Wine, Healt, and Responsible Drinking – Art de Vivre u kojem sudjeluje deset institucija iz sedam zemalja EU-a.

 Jedan od ciljeva programa je utvrditi profesije u čije kurikulume je važno ugraditi i teme vezane za vino i zdravlje kako bi se objektivno informirali o potencijalnim štetama i koristima koje vino nosi.  Ti profesionalci bi kasnije mogli ta znanja kompetentnije prenositi drugima.  Analizirajući i dobre i loše strane želi se istražiti kako ljude informirati o vinu i zdravlju. Pri tome se susrećemo s manipulativnim ekstremima s obje strane. Iznimno je važno, i po meni jedino ispravno, trezveno, odgovorno i ozbiljno, dati ljudima na uvid objektivne informacije temeljem kojih će donositi racionalne osobne odluke.

Kako podići kulturu pijenja vina? (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Kako podići kulturu pijenja vina? (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Time se postiže nekoliko ciljeva. Prvo, dižete kulturu pijenja vina kao hrane koja ima potencijalno korisne učinke na zdravlje, ako se pije umjereno i na pravi način. Drugo, naučiti ljude koja su zla ako se ne pije kako i koliko treba. Govorim o ozbiljnim o učincima, primjerice o smanjenju kardiovaskuranog rizika za više od  20 posto. Možete li pojmiti što to znači ako znademo da od tih bolesti umire svaki drugi među nama? Kakav je to potencijal!? S druge strane znamo kakve štete za pojedinca, obitelj i društvo predstavlja alkoholizam i koliko je važno raditi na njegovom suzbijanju. Ovakvim akcijama imamo dvostruki cilj.

U tom kontekstu vino je kao vatra, može vas i ogrijati i opeći, a to možemo riješiti samo edukacijom. Španjolska, primjerice, kao važna vinska zemlja dobila je od EU-a tri milijuna eura za provedbu takvog edukacijskog projekta u sklopu programa Wine in Moderation u kojem sudjeluje desetak europskih zemalja. Nijemci imaju vinske akademije i država im plaća da mlade ljude educiraju o koristima i štetama pijenja vina u sklopu njihovog redovnog obrazovanja te nakon godinu ili dvije provjeravaju rezultate edukacije. Da zabrane ne znače ništa, svjedoče nordijske zemlje, koje unatoč najvišim porezima i najstrožim zakonima svjedoče  najgora pijanstva. Preko vikenda opijanje do besvijesti, a preko tjedna prohibicija, ni kapi, jer će inače ostati bez karijere. Sve više shvaćaju besmislenost takva pristupa. Nažalost, sve više zemalja na Zapadu, uključujući i Mediteran, ima sličnih problema s kulturom tzv. binge drinkinga, opijanja do besvijesti.  

 

Gdje smo mi Hrvati i Hrvatska u tome?

Sa splitskoga medicinskog fakulteta u vrh svjetskog izučavanja vina i zdravlja  (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Sa splitskoga medicinskog fakulteta u vrh svjetskog izučavanja vina i zdravlja (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Statistika govori da prosječni Hrvat popije 12 litara alkohola godišnje. Neki se strašno zgražaju, jer toliko piju i spomenuti Nordijci. Ali što je tu problem? Obrazac pijenja. Ne samo koliko se, nego i što se i kako pije. Ako je navedena količina konzumirana na pravi način, nećete biti ni blizu pijanstva, a možete očuvati koristi za zdravlje.

Kakve su razlike u pijenju različitih vrsta alkoholnih pića? Pogotovo u pretjeranome. Često se mediji razbacuju bolestima tipičnim za pilce teških alkoholnih pića, pa piva, pa…

Nemam precizne epidemiološke podatke, ali najopasnija situacija je među mladima, njihov je uzrast najranjiviji. Često piju samo da se opiju, tu se ne pravi razlika između pića.

Ipak postoje primjetne regionalne razlike koje zrcale stil života. Teško ćete u Dalmaciji, pogotovo na otocima, vidjeti da čovjek, osim ako je notorni pijanac, da sjedi uz cestu s bocom i pije vino. U mnogim mediteranskim zemljama  primjerice, vino uopće ne percipiraju kao alkohol!

I mi sebe volimo percipirati kao mediteransku vinsku zemlju, a otprilike triput više popijemo piva. O čemu se tu radi? O cijeni? O agresivnom marketingu? Kako to da se, pogotovo ljeti, ponašamo poput obijesnih maturanata i da nam je nordijski način opijanja bliskiji od laganoga mediteranskog ispijanja bevandice? Ne zagovaramo li, barem s aspekta zdravlja, mediteranski način prehrane kojem pripada upravo i jednostavnost i umjerenost, čaša crnoga vina?

Najveće epidemiološke studije koje su nas upozorile na koristi umjerenoga pijenja bile su vezane uz alkohol uopće. Kasnije tek istraživalo se ima li razlike među pićima te da li im je vino superiorno. Stvari se često namjerno zamagljuju. Moramo biti svjesni i utjecaja interesnih lobija proizvođača različitih alkoholnih pića. Sagledavajući rezultate brojnih studija svih ovih godina, vino nikada nije bilo inferiorno, u najgoru ruku ostvarivalo je iste ili bolje učinke. Iz mojih vlastitih istraživanja i spoznaje, vino je biološki potentnije u mnogo aspekata u odnosu na druga alkoholna pića. Treba imati na umu, međutim, da alkohol kao takav, sam po sebi, ostvaruje neke korisne biološke učinke neovisno u kojem se piću nalazi. 

Očigledno i liječnici mijenjaju svoj stav o pijenju, pogotovo o vinu.

Rijetko kompetentan i šarmantan sugovornik (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Rijetko kompetentan i šarmantan sugovornik (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

I među kolegama liječnicima svijest o koristima pijenja vina primjetno sve više raste kako je sve više ozbiljne znanstvene literature na koju se mogu osloniti.  Primjetno je da na, primjerice kardiološkim kongresima, za vrijeme ručka sudionici najčešće drže čašicu crnoga vina u ruci.


Kako vino djeluje na različite organe i sustave?

Umjereno pijenje vina je povezano sa značajnim smanjenjem ukupne smrtnosti. Najveće koristi od pametnoga pijenja vina vidimo kod metaboličkog sindroma, dijabetesa, ateroskleroze i svega što je vezano nju. Maksimum koristi postiže se ako se pije do 300 ml dnevno za muškarce i za žene u menopauzi, dok se ženama u reproduktivnoj dobi zbog blagotvornoga djelovanja estrogena preporučuje 150 ml. Djeca i mladi ne bi trebali piti uopće.

Kako i kada preporučujete piti vino?

Za različite prilike različita vina (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Za različite prilike različita vina (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)


Ključno je da se vino pije uz jelo, jer oksidativni stres i „loši“ metabolički produkti koji iz toga proizlaze koincidiraju s konzumacijom hrane. Uzimate li tada vino, tada je i najveća biološka korist, koju možete mjeriti.

Svima su nam dosadile preporuke o sljubljivanju hrane i pića, posebice vina, a čini se da i ona ipak itekako imaju smisla.

Sljubljivanja imaju smisla, ne samo kao ugoda za nepca nego i zbog objektivnih učinaka za zdravlje. Primjerice, kada se uzima s hranom, ispire se alkohol iz usta, čime se smanjuje rizik njegovih štetnih djelovanja u ustima i jednjaku. Pretvaranje alkohola u njegove metabolite riskantno je baš za bolesti grla i ždrijela, iako to nitko nije dokazao za vino. Hrana također usporava apsorpciju alkohola iz probavnog trakta.

Nadalje, vino je snažna antimikrobna tvar. Ono u kratko vrijeme može ubiti brojne  patogene koji se prenose hranom. Kuhanje s vinom zato nije samo kulinarski dodatak, već može podići i mikrobiološku sigurnost hrane.

Epidemiološke studije pokazuju da oni koji piju vino imaju kredit i u brojnim drugim bolestima od katarakte do neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. 

Moja razmišljanja idu i prema tome da od umjerenog pijenja vina osim koristi za zdravlje, može postojati i gospodarski interes. Podizanjem kulture pijenja vinari bi mogli sniziti cijene, pa bi vino bilo i pristupačnije.   

Kako bi se stanovništvo moglo educirati za plemenitije pijenje vina?

Želimo podastrti Europskoj komisiji podatke da u redovni kurikulum, redovnu edukaciju mnogih struka uđe baš poučavanje o vinu, primjerice vinogradara, vinara, sommeliera, hotelijera, liječnika… Želimo da ljudi osvijeste i štete, ali i koristi, pa da znaju pomoći sebi i drugima. To je vrlo ozbiljna stvar. 

Španjolska je tu, rekao sam već, daleko odmakla. U njihov program Wine in Moderation uključeni su dragovoljno brojni uglednici iz svijeta znanosti, umjetnosti i kulture, sporta i biznisa. To je jedan od načina na koji ta moćna vinarska velesila pokušava doprinijeti u borbi protiv neodgovornog i rizičnog konzumiranja alkohola.

Je li u nas moguća takva široka edukativna akcija?

Je, definitino, ali ozbiljna zajednička akcija ministarstava zdravlja, obrazovanja i poljoprivrede odnosno gospodarske komore i profesionalnih vinarskih udruženja. Barem okrugli stolovi u svim glavnim vinarskim regijama, najprije prema ciljanoj, a kasnije i prema široj populaciji.

Posljednjih godina često sam pozivan da govorim o vinu i zdravlju na brojnim društvenim skupovima, sastancima udruženja, kongresima… Svi vole imati razloga zašto drže čašu vina u ruci. Očito je da vino nije samo zdravstvena nego društvena tema, stil života. Kaže se: Tko zna kako se pije, zna kako se živi.

Vjerujem da je to tako, ali kao liječnika i znanstvenika trebam se čuvati romantičnih izjava.  Mi smo kao narod poprilično povodljivi i anarhični pa se svaki nekritičan odnos prema piću odnosno vinu, lako pretvori u zloporabu i okrene u svoju suprotnost.

Vjerojatno nije u fokusu vašega znanstvenog interesa, ali koje vino odabrati: crno ili bijelo?

Moglo bi se reći da je crno biološki potentnije, međutim nema dugoročnih epidemioloških studija koje bi izmjerile kolika je objektivna razlika. Ne možete to miješati s užitnosti vina, jer ipak treba voditi brigu o tome da nije vino lijek pa da bismo ga gutali kao tablete, nego je hrana i tako ga i treba uživati.

Svjesni svega toga, što Vi, profesore Boban, najradije odabirete?

Znanstvenik i Mediteranac (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Znanstvenik i Mediteranac (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)


Crno, dalmatinsko. Ali uz šanpjera radije odabirem neko bijelo. Ovisno o prilici i mjestu, rado odabirem vina s terena gdje se trenutno zateknem, jer i primorska i kontinentalna Hrvatska danas imaju sjajnu paletu i bijelih i crnih vina i ne mogu izdvojiti da će vam ičega igdje uzmanjkati. Ovisi o prilici, jelu, društvu, godišnjem dobu… Na ljetnoj vrućini bijelo, osvježavajuće, a uz divljač u Baranji svakako njihovo crno. I valja ostati u okviru umjerenosti.

Mediteranska prehrana brend je jasno prepoznat kao stil života, ne samo hrana nego sve što ide uz nju, a vino je tu važan sastojak kulture hrane i života, jedan od stupova te filozofije. Kao Mediteranac mislim da se moramo tome stilu i kulturi umjerenosti  svjesno vraćati i ponovno otkrivati provjerene životne vrijednosti.

Objavljeno 18. srpnja 2013.

Dodano 26. studenoga 2013.

 

Godišnjom nagradom za znanost u području biomedicinskih znanosti za 2013. odinu nagrađen  je i prof. dr. sc. Mladen Boban, redoviti profesor u trajnom zvanju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Preporučujem srodne teme na Oblizekima:

http://oblizeki.com/skrlet-iz-vinarija-miklauzic-trdenic-i-miksa-autohton-sa-znakom-obrta-s-tradicijom-7527
http://oblizeki.com/moslavina-domaja-skrleta-postaje-i-zemljom-dobrih-pjenusaca-6269
http://oblizeki.com/vina-belje-%E2%80%93-nova-mlada-i-odlezana-vina-iz-staroga-podruma-7469
http://oblizeki.com/ilocki-traminac-bas-kraljevska-zdravica-7315
http://oblizeki.com/odrzan-prvi-vinski-tweetup-nesvakidasnje-druzenje-korisnika-drustvene-mreze-twitter-4350
http://oblizeki.com/menegheti-vino-koje-vas-zeli-zavesti-2323
http://oblizeki.com/ista-sorta-a-razlicitosti-tako-cudesne-1354
http://oblizeki.com/badel-korlat-485
http://oblizeki.com/ivan-dolac-barrique-2006-vinarija-svirce-vino-godine-40
http://oblizeki.com/santa-lucia-dulcinea-othello-i-druga-sjajna-kozloviceva-vina-u-paru-s-jelima-4021
http://oblizeki.com/dr-lejla-kazinic-kreho-imamo-namirnice-s-terapeutskim-djelovanjem-samo-ih-treba-znati-prepoznati-1442http://oblizeki.com/neka-nas-ne-zavarava-pomisao-na-trziste-eu-sa-500-milijuna-potrosaca-navika-kupnje-i-potrosnje-zasticenog-proizvoda-mora-biti-izrazena-najprije-u-lokalnoga-stanovnistva-10533
http://oblizeki.com/bucino-ulje-ima-buducnost-a-nema-ogranicenja-ni-na-europskom-ni-na-svjetskom-trzistu-8038
http://oblizeki.com/ne-trebamo-nametati-svoja-jela-ali-moramo-biti-svjesni-da-smo-ono-sto-jedemo-a-i-ono-sto-smo-jeli-7101
http://oblizeki.com/tradicijske-slastice-kao-nadahnuce-i-egzistencijski-motiv-za-dobar-posao-5877
http://oblizeki.com/knjizevni-pladnjevi-spajaju-nas-s-pricama-koje-citamo-i-nakon-nekog-vremena-jednostavno-moramo-sjesti-za-stol-i-nastaviti-gozbu-%E2%80%9Edrugim-sredstvima%E2%80%9C-5105
http://oblizeki.com/svako-pivo-ima-svoju-pricu-svojeg-pilca-i-svoje-jelo-2234

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.