Popularno 17. prosinac 2011.

Priča o kruhu – izložba kao povod za blagdanski izlet u prošlost i pečenje obrednoga kruha

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 4 komentara

Umjesto da djecu odvedete na predblagdanski šoping u neki od trgovačkih centara, predlažemo da s njima pođete na izložbu Priča u kruhu Slavice Moslavac u Muzeju Moslavine u Kutini. Otvorena 8. prosinca 2011., traje do kraja godine, a proširenu slavonskim običajima u suradnji etnologinje branke Uzelac, moći ćete je vidjeti u đakovačkom Muzeju Đakovštine u ljeto, uz Đakovačke vezove.

Dok je kruha ikakva, ne boj se glada nikakva. Podnaslov je to izložbe Priča o kruhu, koju nam ovoga prosinca pripovijeda entologinja i prva dama Muzeja Moslavine u kutinskoj muzejskoj Galeriji.

Pšenični sam u rijetkim svečanim prilikama

Mnoštvo obrednih kruhova, prekrasno ukrašenih, vraća nas u prošlost ne samo Moslavine i Posavine kada je više nego danas vrijedila narodna da i mrvice su kruh, kad se kruh u krušnoj peći najčešće pekao jednom tjedno, zaključavao da se ne pojede prije vremena, uglavnom se pekao od kukuruza, ječma, zobi, miješan – za gladnih godina i od žira – a samo o rijetkim blagdanima pšenični, obredni.

To je područje, otkriva u izvrsnoj istoimenoj knjizi-katalogu koja prati izložbu i na stotinjak stranica vraća u životne cikluse, povijest žitarice, sjetvu i žetvu, mlinarstvo, pekarstvo  sve do prigodnih uresa od miješenja tijesta i tjestenine za kuhanje, lutaka od komušine itd. Koliko se ubrzano svijet mijenja svjedoče napori da se pronađu fotografije takoreći nedavno nekih od prestižnih kutinskih mlinova koji su bili i dojmljiva industrijska arhitektura, sada već doslovce pometena i srušena do temelja.

Dok se nekad i komadić kruha koji bi pao na tlo podizao sa zemlje te poljubio uz ispriku i njemu i Bogu, dok je korica kruha značila sigurnost, danas kada se može svakodnevno odabirati mnoštvo vrsta i kruha i peciva te se i kod kuće kruh može peći u posebnim aparatima koji ga prethodno i umijese po nekoj od odabranih receptura, kruh ne doživljavamo tako temeljito i duboko. Štoviše, odabiremo i žitarice, mljevene na vrlo različite načine.

Kruh odrezan tuđim nožem nema dobar okus

Nije zgorega porazmisliti o ipak i danas, pogotovo zbog hudih vremena i globalne krize, dubokim drevnim mudrostima vezanim uz kruh, kao što su:

Na kruh treba misliti prije nego što sjednemo za stol:
Kruh uzimaj iz zemlje, a ne iz tuđih usta.
Ono što učini kruh, ne učini ni mač.
Tko imam kruha i vina, neka nikad ne zavidi susjedu.
Kruh odrezan tuđim nožem nema dobar okus.
I nakon loše žetve treba sijati.
Lakše se nauči kruh jesti nego zaraditi.
Kruh jede bijeli kruh toliko dugo dok se ne zaželi crnoga.
Od lošega brašna kad dobra kruha.

Snovi o kruhu – sreća i uspjeh

Osim toga, možda vam, dok razgledate, krasne obredne hljebove, stuble, vetrenicu, krušjenicu ilikriž ili lotrice za čuvanje kruha… kruh dođe i na san. Slavica Moslavac tumači staro prenošenje o snovima:

Sanjate li da kruh jedete, to, vjerovalo se, znači bogatstvo. I mlaćenje žita, također. I sjetva različitih vrsta žita. Sanjaš li da mijesiš kruh, slijedi ti velika čast. Kao da sanjaš bijeli kruh. San o pečenju kruha predskazuje  sreću i zadovoljstvo u obitelji. San o zelenoj pšenici donosi radost, a o snoplju upozorenje s kime ćeš prijateljevati.

Podsjećamo da Priča o kruhu nije prva izložba o kruhu Slavice Moslavac. Još 1993. Turistička zajednica Kutine i Muzej Moslavine predstavili su Kruh naš svagdašnji, vrlo zanimljivu priredbu zevanu uz tada svježe uvedeno obilježavanje Dana kruha iz Svjetski dan hrane. Godine 1996. za Petrokemiju Kutina pripremala je etnološki žetveni kalendar, pa je spoznaje i materijal do kojega je došla istraživanjem predstavila i posebnom izložbom Zlatom sjaji naše klasje.

Izložba proširena u Đakovu za Đakovačke vezove

Valja reći da je i sada skromnim sredstvima, uz potporu Ministarstva turizma i Sisačko-moslavaček županije, šarmanto zakružila gotovo dvogodišnji trud i to, ističe, ne samo svoj, nego i brojnih zaljubljenika mnogo šire od područja kojega «pokrivaju». Tako su članice Prijatelja baštine priskočile tekstovm o ivanićgradskome mlinu Hubeny prije Drugoga svjetskog rata, Jadranka Kruljac-Sever iz Čazme fotografijama staroga Salajeva mlina, Ogranak seljačke sloge iz Posavskih Brega napjevima i tako dalje.

Dakle, krenite na izlet u Galeriju kutinskoga Muzeja Moslavine, u prošlost i bajkovitu priču o kruhu. Možda izložba nekoga nadahne za istraživanje vlastite prošlosti, a nekoga da ispeče svečani svatovski ili sada prigodni božićni kruh.