Preporuka 2. rujan 2016.

Požutjele bilježnice s receptima, kuharice i zidnjaci izložbom uvele u 19. Kriške oblizeke

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 8 komentara

Kriška, već punoteljna izložba slastica podsjećala je prigodno i na izgled kuhinja i pribora, bilježnicâ s receptima i pobjednicima na slatku povijest kraja, ali dosad organizator Društvo Naša djeca Vladimir Nazor nije javnosti predstavio zanmiljivost kao što je sinoć, u četvrtak, 1. rujna 2016., u Galeriji Križ – izložbu požutjelih recepata odnosno starih bilježnica i tiskanih kuharica, te kuhinjskih zidnjaka. Moći će se razgledati i u subotu, za trajanja 19. Kriških oblizeka.

Iskoristite priliku, jer je to, nažalost, prekratko, koliko zaslužuje i vrijednim i mnogima sentimentalnim izlošcima. Šteta što ne traje duže te što ne putuje okolnim mjestima kako bi je mogli razgledati i drugi. Osobito je zanimljivo otkriće da su se još 1929. pri elektrifikaciji Križa i okolice, prethodnice slavne Elektre Križ, žene natjecale u pripremi kolača te da je pobijedila torta Frankopanka gopođe Rožić.

Gosti Društvo Naša djeca Zabok

Izložbu su priredile Palma Klun Posavec, Ljiljana Posavec i Tea Holler, koje su nam ispričale mnogo zanimjivosti kako je izložba nastajala. Kroz izložbu i njezino predstavljanje odlično je provela Ivana Posavec Krivec, predsjednica Društva Naša djeca Vladimir Nazor Križ.

Mnogima će biti izuzetno zanimljiva i prigodna oprema starim lanenim platnom iz škrinja naših baka i ručno izrađeni uporabni laneni predmeti modne dizajnerice Željke Kolaković.

Također izuzetno zanimljivo i na izložbi i uživo predstavilo se i Društvo Naša djeca Zabok, čiji su aktivisti prionuli svoje male i mlade članove projektom Zdravo i fino edicurirati o zdravijoj prehrani te, kako su rekle Jasenka Borovčak i Snježana Krpes, inače i sama Moslavčanka, zahvaljujući brojnim i širokim aktivnostima dosad objavili i tri kuharice prema kojima mogu kuhati djeca.

Iz Kataloga

Objavljen je i zanimljiv katalog, iza kojega s veseljem prenosim:

Izlažu se stare kuharice i recepti prema kojima su se nekada u graničarskom podneblju Moslavine i Posavine te središnje Hrvatske spremale brojne ukusne delicije. Poznato je kako su razmjene uputa, savjeta, recepata i iskustva o pripremanju hrane stare koliko i civilizacija te su razgovori o kulinarstvu i razmjena recepata oduvijek bili nezaobilazna tema u mnogim društvima i raznim prigodama. Svaka kuharica i bilježnica ima svoju priču, svaka je vezana uz određenu osobu i ima veliku sentimentalnu vrijednost.

Grafičko uređenje starih kuharica je jednostavno, tek s nekoliko crteža, puno raznih savjeta za domaćinstvo, ali s bogatim receptima od kojih se mnogi i danas koriste. Zanimljiva je isprepletena povijest moderne manifestacije Kriških slastica koje se održavaju od 1994. godine, a čija preteča manifestacija datira iz 1929. godine kada su povodom elektrifikacije Križa žene Križa i okolice za proslavu pekle kolače i torte te je organizirano natjecanje za najbolju tortu. Prvu nagradu za tortu Zrinski-Frankopan dobila je Štefanija Rožić iz Novoselca.

Za izložbu je prikupljeno 68 kuharica. Sakupljene su od žena našeg kraja, prvenstveno naselja općine Križ, Ivanić Grada, ali i Kloštar Ivanića, Dubrovčaka Lijevog, Velike Ludine, Kutine, Dugog Sela, Vrbovca te Zagreba. Iz razdoblja od 19. stoljeća do polovine 20. stoljeća imamo 20 primjeraka kuharica. Najstariji primjerci kuharica potječu iz 19. i početka 20. stoljeća. Neke od njih bilježe raritetnu vrijednost.

Najstarija (120 godina) je „Zagrebačka kuharica“ autorice Marije Kumičić (supruge Eugene Kumičića) iz 1888. godine. Također ćete moći vidjeti i sljedeće knjige: dr. Miro Kišpatić: „Iz bilinskoga svieta (prirodopisne i kulturne crtice)“ u izdanju Matice Hrvatske iz 1885. godine, a autor je nagrađen iz zaklade grofa Draškovića za 1885. godinu. „Nova hrvatska kuharica“ Djure Deželića iz 1868. (reprint), a zanimljiva je i kuharica „Biskupski sladopek“ Zdenka i Marije Šenoe iz 1993. u kojoj objedinjuju obiteljsku povijest i baštinu recepata Aloisa Šenoe iz polovine 19. stoljeća. „Domaća Kucharka“ (Češka) iz 1925. godine, „Savršena kuharica“ Zlate pl. Zlatarić iz 1926. godine, „Praktična kuharica“ Eveline Deutsch iz 1926. godine., Mira Vučetić, „Naš dom“ iz 1930. te 1936. godine, Ivan Magić „Konzerviranje voća i povrća i praktične upute u kućanstvu“ iz 1932. godine te dvije starohrvatske kuharice s početka 20. stoljeća te dvije kuharice tiskane u razdoblju između dva svjetska rata. „Kuhar“, tiskan u Sarajevu 1950. godine te popularne revije „Konzerviranje i sušenje voća“ iz 1952. godine, „Regina recepti „ (1, 2, 4) iz 1958. godine te „MI-VI Kolinska-Praktična revija“ iz 1963. godine. Zanimljiva je i „Praktična kuharica“ slovenske autorice Paule Zakonjšek koja je zabilježila 6 izdanja, a izlažemo prvo izdanje iz 1957. godine te izdanja iz 1960. i 1961. godine. Također, interesantna je i „Knjiga za svaku ženu“ koja je doživjela brojna izdanja i bila popularna 60-ih godina prošlog stoljeća kao praktični savjetnik za svaku domaćicu. Izlažemo i izuzetno popularnu kuharicu u bivšoj državi „Suvremeni kuhar“ iz 1967. i 1974. godine te kuharicu „Dr. Oetker“ iz 1983. godine. Od Mire Vučetić, klasika hrvatskog kulinarstva, pored kuharice iz 1936. godine izlažemo najpoznatija i najviše tiskana izdanja i to „Suvremena prehrana i kuhanje“, prvo izdanje iz 1961. godine te izdanja iz 1963. i 1964. godine, kao i kultnu „Zlatnu knjigu Kuharstva“ iz 1975., 1986. te najnovije izdanje pod nazivom „Velika knjiga kuharstva“ iz 2013. godine. Knjiga Nade Dobrinić (učenice Mire Vučetić) „S moslavačkih tečajeva prehrane“ jest podsjetnik na obrazovanje žena Moslavine nakon Drugog svjetskog rata. Na izložbi se prezentiraju i primjerci modernog kuharstva s kraja 20. st. i početka 21. stoljeća.

Kuharice Božice Brkan

Posebno se radujemo što izlažemo sva kulinarska izdanja naše sugrađanke, moslavčanke i ugledne hrvatske publicistkinje i književnice Božice Brkan. Predstavljamo sva njezina izdanja: Enciklopedija špeceraja“ (1990.), „Hrvatska jela na suvremen način“ (1992.), „Slastice u Hrvata“ (1994.), „Hrvatska za stolom“ (1996.) „Recepti iz Vegetine kuhinje“ (1999.), Slatke fantazije (1999.) „Mediteran za stolom“ (2003.), „Mala škola kuhanja“ (2004.) te primjerak zavičajne čitanke „Oblizeki – Moslavina za stolom“ iz 2006. godine.

Na izložbi imamo čast prezentirati i izbor kuharica poznatih autora i kolecionara. Zlatko Puntijar, iz poznate zagrebačke ugostiteljske obitelji čija gastronomska tradicija seže u davnu 1838. godinu, sakuplja kuharice preko 30 godina, a njegova kolekcija bilježi gotovo 3000 primjeraka čime posjeduje najveću privatnu kolekciju kuharica u Europi. Najstarija zbirka recepata koja je postojala u Hrvatskoj je ona Maxa Rumpolta iz 1581., također u Punitarovoj zbirci.

Bilježnice, njih oko 30, sadrže stare, ali i već prokušane recepte. Izdvajamo 19 bilježnica u razdoblju od 1900. do 1960. godine, prikupljenih iz naselja općine Križ, Ivanić-grada te Zagreba od kojih je najstarija ona Jagice Pacadi (Križ) iz 1920. godine. Nadalje imamo bilježnice Branke Krnjević (Ivanić Grad, 1926. i 1928.), Zdenke Hiršl Hubeni (Ivanić-Grad, iz 1925. i 50 jedilnikov zabilježenih u Djevojačkoj domaćinskoj školi), Katice Cazin (Križ, 1930.), Jelke Stipić (Ivanić-grad, 1930.), obitelji Magić (Gornji prnjarovec, 1928.), Nade Pacadi iz razdoblja između dva svjetska rata, Mare Vitez (Gornji Prnjarovec, 1947.), Slave Buzjak Kurbafinski (Križ, 1946.), Adele Bukal Mošničke (Križ, 1949.), Maženke Svilić (Novoselec, 1949.), Jagice Grden (Križ, 1949.), Zorice Bartol Špoljarić (Križ, 1953.), Marije Kašić Lovreković (Ivanić grad, 1953.), Mace Cazin Abramović (Križ, 1950.), Ankice Pacadi (Križ, 1950.), te 20-ak bilježnica pisanih od 1960. godine naovamo, a autorice nekih od njih su sudjelovale na izložbama Kriških oblizeka. Vlasnice bilježnica pisanih od 1960. godine do danas su: Jagica Kumpes (Okešinec), Marica Bahlen (Okešinec), Katica Lehki (Konščani), Branka Pugar (Križ), Ljiljana Posavec (Križ), Katica Jelić i Petrec Milica (Šušnjari), Barica Janeković i Snježana Nemeth (Gornji Prnjarovec), Nada Posavec (Križ), Mara Peklarić (Vezišće), obitelj Legin (Razljev), Marica Rendulić (Križ), Zdenka i Snježana Pečnjak (Obedišće), Ankica Leš (Ivanić Grad), Ankica Bradić Poje (Rečica), Tea Holler (Novoselec) te Ivanka Rožić Čataj (Zagreb). Posebno nam je drago prezentirati bilježnicu Mire Todorić (Kloštar Ivanić), učenice Mire Vučetić i jedne od osnivačica Kriških slastica 1994. godine.

Na izložbi su predstavljena i sva izdanja zbirki recepata DND-a sa Festivala slastica od 1994. do 2016. godine.

Dug je popis imena osoba koje su surađivali na izložbi posudbom:

Danica Posavec, Križ; Katica Zagajski, Križ; Anica Lomnicki, Velika Ludina; Blanka Ketović, Novoselec; Golubić Kurbafinski Višnja, Križ; Zorica Špoljarić, Križ; Mira Moošnička, Križ; Adela Bukal, Križ; Barec Emica, Dubrovčak Lijevi; Čataj Ivanka, Zagreb; Zubatović Marija, Kloštar Ivanić; Dukarić nada, Ivanić-Grad; Posavec Nada, Križ; Ivana Posavec Krivec, Križ; Zoran Bradić, Rečica Katica Lehki, Konščani; Tea Holler, Novoselec; Ljiljana Posavec, Križ; Krnjević Viktorija, Ivanić-Grad; Krunoslav Magić, Gornji Prnjarovec; Nada Vitez, Gornji Prnjarovec; Barica Janeković, Gornji Prnjarovec; Nemath Snježana, Gornji Prnjarovec; Branka Pugar, Križ; Šiletić Đurđa, Križ; Šatović Katica, Vezišće; Svilić Maženka, Novoselec; Ivanka Ivanić, Križ; Abramović Maca, Križ; Pacadi Gotić Jasenka, Križ; Ljubica Blažević, Ivanić-Grad; Keser Branka, Križ; Jasna Zimić, Konščani; Dubravka Barilić, Dugo Selo; Kumpes janica, Okešinec; Bahlen Marica, Okešinec; Jelić Katica i Petrec Milica, Šušnjari; Peklarić Marica, Vezišće; obitelj Legin, Razljev; Rendulić Marica, Križ; Pečnjak Zdenka i Snježana, Obedišće; Stipić Nevenka, Ivanić Grad.

Zidnjaci s moslavačkih zidova

 

 

 

Izložba kuhinjskih zidnjaka predstavlja svjedočanstvo jednog vremena i dio je tekstilne baštine i rukotvorstva. Sastoji se od ukupno 20 zidnjaka. Zidnjaci su ukrašavali zidove radnog i svakodnevnog prostora domaćice. Zidnjaci su prvotno bili omiljeni ukras kuhinja naših baka, ali su imali i praktičnu uporabnu vrijednost – štitili su zid od prskanja vrelog ulja, odnosno mjehurića što “iskaču” iz uskipjelih variva i juha. Ubrzo su im dodane i duhovite te poučne poruke jer je uočeno da se na tim dekorativnim predmetima, uz kavalirštinu, ljubavnu čežnju i zabavu, može promicati i opća kultura svakodnevnog življenja, higijena, zdrava prehrana, kultura ponašanja, međusobnog ophođenja i poštovanja, kultura obitelji, ljubavi i sklada unutar zidova obiteljskog doma. Izložba ima zasebni prateći katalog, a vlasnica i autorica zbirke zidnjaka je Nevenka Stipić iz Ivanić-grada.

Osim zbirke zidnjaka Nevenke Stipić na izložbi su izloženi i zidnjaci iz Križa i okolice: Anice Lomnicki (Velika Ludina), Branke Keser (Križ), Ivanke Rožić-Čataj (Zagreb) Zorica Špoljarić (Križ), obitelji Mošnička (Križ), Katice Šatović (Vezišće), Jasne Zimić (Konščani) te Ljubice Zajec-Blažević (Ivanić-grad).

Zidnjaci – draž i mudrost života

Vezeni zidnjaci nastaju u zanatskim radnjama gdje se s papirnatih uzoraka prenose na platno – (fo)drukuju, zatim se po plavoj liniji već otisnutog uzorka vezu. Razni motivi zidnjaka prate vrijeme, ambijent i svakodnevni život. Pravi dragulji ručnog rada, vezena lirika ukrašavali su život radnog, svakodnevnog prostora domaćice. Obično su stavljani iznad štednjaka, umivaonika i stolova. U gradskim sredinama dolaze u modu krajem 19. st., a 20-ih i 30-ih god. prošlog stoljeća nalazimo ih u seoskim sredinama. Njihova učestala uporaba traje sve do 60-ih godina kada se kuhinje prilagođuju modernom dobu. Zidnjaci su bili prvobitno ukras kuhinja naših baka, imali su praktičnu i uporabnu vrijednost, a ubrzo su im dodane duhovite i poučne poruke kao i promicanje opće kulture svakodnevnog življenja, higijene, zdrave prehrane, kulture ponašanja, ophođenja, poštovanja, ljubavi i sklada obiteljskog doma.

Danas su zidnjaci podsjetnik na život naših baka i tradiciju tekstilnog rukotvorstva. Veseli što zidnjaci i danas imaju reprint izdanja kao npr. zidnjak Hrvatske lutrije te što se u nekim školama obrađuju kao tradicijsko nasljeđe pa tako ističemo Osnovnu školu Rapska iz Zagreba čiji su đaci osmislili moderne zidnjake od kojih izdvajamo:

Kuharica status na Facebooku ima, ali nigdje ručka fina!
Dok se na tavi prže jaja, kuharica se na internet spaja!
Dok kuharica na Facebooku prijatelje ima, u tavi gore jaja fina!
Kuharice, sapunice možeš gledat više, dok za te perilica suđe briše!
Dok si muž ručak radi, iz garaže BMW mu ukradi!
Ako kuhat ne znaš ti, Youtube će ti pomoći!

U pronalasku ovih dražesnih dječjih zidnjaka pomogla nam je web stranica www.oblizeki.com Božice Brkan, glavne urednice portala. Zidnjaci, zidne ili kuhinjske krpe predstavljaju i danas neprocjenjiv izvor saznanja o običajima proteklog doba koje je za nama te ih je kao čuvare tradicije i baštine potrebno trajno čuvati. Drago mi je što građani Križa i okolice imaju priliku upoznati se s dijelom ove bogate kulturne baštine moslavačkog kraja.

Objavljeno 2. rujna 2016.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/kuvarice-%E2%80%93-ljepota-mudrost-zivota-i-odgoj-s-kuhinjskih-zidova-7635

http://oblizeki.com/krpe-zidnjaci-kao-novi-kuhinjski-posteri-u-dugom-selu-12619

http://oblizeki.com/i-kuhinjske-krpe-gadgeti-7665

http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9271

Torta od bučinih koštica poput poezije

Rasvjetani šećerni stručak na torti Rozalije Kurjaković

Slatka matematika na Janin način

Tortom Lopta Nikolina Horvat Rabuzin ponovno zabila gol na Kriškim oblizekima

Kiflini s tikvinim koščicama Ane Martan – jako fiiiiiiini, i baštinski i trendovski!

19. Kriški oblizeki: odskočile slastice s bučinim košticama, bučinim uljem i bučinim brašnom!

Maja Lajpold ili maštanjem u hodu do nagrade