Ocjenjivanja 30. ožujak 2023.

Potočka salamijada – prva pa odlična

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Navodno je Bismarck usporedio vladanje s nadijevanjem kobasica odnosno salama: ako ti se rezultat dopada, nije važno kako je do njega došlo. Kobasice odnosno salame s kojima, zahvaljujući uzgoju svinja, posljednjih godina eksperimentiraju u popovačkom kraju pokazale su se na prvoj Potočkoj salamijadi i brojnijima i kvalitetnima iznad očekivanja. Naime, u tom su se moslavačkom kraju tradicionalno na kolinju pripremale češnjovke, krvavice i kukuruzne bijele kobasice, a osokoljeni iskustvima i natjecanjima posebice u svojoj Sisačkoj-moslavačkoj županiji, u Banovini, te učestalim različitim zaštitama po različitih hrvatskim regijama. Čak i na razini Europske unije. Mladi svinjogojci ambiciozno su zamislili standardiziranu i brendiranu moslavačku salamu. I salamijadu. Umjesto očekivanih dvadesetak, na njihovu prvu Potočku salamijadu održanu 18. ožujka 2023. prijavilo se više od 80 proizvoda!

Prof. dr. sc. Ivica Kos s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekao mi je:

Nakon dva dana senzorskog ocjenjivanja na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tih 80 uzoraka ocjenitelji mogu malo odahnuti do novih izazova. Sudjelovalo je pet educiranih ocjenitelja specijaliziranih za trajne kobasice i suhomesnate proizvode. Korištena je kvantitativna deskriptivna analiza uz upotrebu 15 opisnih i 7 svojstava dopadljivosti, a prikupljanje rezultata je bilo pomoću tableta i specijaliziranog softvera Compusense. Tijekom dva dana bile su ukupno tri sjednice s pauzama nakon 15 uzoraka. U svakoj sjednici su testirani ocjenitelji na ponovljivost, točnost i preciznost i svi su zadovoljili uvjete učinkovitosti. U konačnici su svojstva dopadljivosti korištena za rangiranje uzoraka, a rezultati su ponderirani na bazu 100 bodova. Ocjena panela je da su kobasice jako ukusne, zrele, naglašene začinjenosti, tehnički korektno proizvedene, a o svemu tome svjedoči podatak da je 69 % uzoraka (55 od 80 uzoraka) zavrijedilo neku od nagrada. Vrijedi naglasiti da je granica za nagradu najmanje 75 od mogućih 100 bodova. Poprilično sam zadovoljan s kvalitetom proizvoda koja ukazuje na dobre proizvođačke prakse i iskustvo iz tradicionalne proizvodnje. Veseli i veliki odaziv što je dobar pokazatelj potrebe za održavanjem takve manifestacije za koju vjerujem da će poslužiti kao mjesto razmjene iskustava između proizvođača.

Sjećanje na Jocu Udmanića (Popovača ili Vidrenjak, oko 1843. – Potok 1867.), navodno posljednjega hajduka s područja Hrvatske u Austrougarskoj, marketinški je iskorišteno za nagradu Kubura – uz kuburu i novčanu nagradu Zlatnu diplomu dobila je salama Željka Novosela iz Volavja. Srebrna diploma otišla je salami Alena Bilandžije iz Novske, a Brončana diploma salami Ivana Žanića iz Kutine.

Još je 12 salamara za svoje proizvode dobilo zlatna priznanja: Luka Cvetić, Drago Vugić, Jurica Cvetić, OPG Stjepan Posarić, Klaudio Balog, Alen Bilandžija, Ante Žilić, Andrija Mioković, Luka Cvetić, Mario Rožić, Nikica Katić i Dario Adrinek. Uz njih, zlatna je priznanja osvojilo još 23 proizvođača, srebrna 22, a brončana 18.

Priredbu s gospodarskim i turističkim ambicijama podržala je i Općina Popovača, a kako su mi izjavili Potočani Branko Gregurek i Ivica Florijanović iz organizacije Potočke salamijade, već je osnovano nekoliko lokalnih OPG-a koji uzgajaju svinje (pasmina njemački landras, jorkširac, crna banijska, crna slavonska itd.). Proizvođači namjeravaju osnovati i Zadrugu za područje Potoka, Strušca i Osekova. Kane proizvoditi različite domaće suhomesnate proizvode, pa možda i njih ocjenjivati. Na prvoj Potočkoj salamijadi, primjerice, bilo je i sastavom različitih salama: 80 posto od svinjetine te miješane sa svinjetinom i junetinom te divljači, a najčešće su začinjene solju, crvenom paprikom slatkom i ljutom, paprom i češnjakom.

Takve su priredbe, uz podršku stručnjaka i lokalnih vlasti, pokazalo se na iskustvima kulenijada i salamijada poput Samoborske i drugih, dobrodošle i kao događaji za zainteresirane, ali su i vrlo važne za praktično prenošenje iskustva, povećanje količina proizvoda i povećanje kvalitete proizvodnje.

Uostalom, Moslavčani su se prije nekoliko dana svojim proizvodima predstavili i u Bruxellesu, pa su uz primjereno brendiran i vođen Škrlet mogli narezati i svoju salamu. Također, valja se nadati da će zaživljavanjem projekta LAG-a Moslavina Dobar tek u Hrvatskoj! biti i više sličnih novih proizvoda oslonjenih na tradiciju te da će se međusobno poticati. Sretno tržište vrijednim seljanima sela u kojem sam kod bake provodila školska ferja, koje ima zanimljivu povijest (spominje se prvi put 1690.) i pokušava se održati: 2001. brojilo je 835, 2011. već 756, a 2021. već 671. stanovnika. Sretno i svima koji su svoje salame donijeli na njihovu salamijadu trudeći se na našem stolu ponuditi vrijedne lokalno proizvedene proizvode.

Objavljeno 30. ožujka 2023.