Kušajte s nama nešto novo, Štedljiva kuhinja 23. veljača 2023.

Posna šarena salata

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Zgrozila sam se: čak i u središnjim dnevnicima anketiraju publiku čega su se odrekli u Korizmi? Uglavnom ničega, a tobože nečega što ionako čovjek ne bi baš trebao pripustiti u život, ali nema veze. Još mi je bolje spajanje nekadašnjega velikog korizmenog posta, vrlo praktičnoga djelomice i zbog kasnozimske neimaštine s recentnim, mondiš proljetnim čišćenjem organizma. Ali neka!

Mene to podsjeti na naša seljačka sirotinjska jela, meni predraga. Primjerice gra na ladno. Kod mojih Brkana uvijek je po strani, za rezervu, stajala lončina kuhanog graha, koja bi se, kad tko prigladni, samo začinila lukom crlencem ili porilukom, solju i uljem i jela po potrebi uz malo špeka, sira ili samo. Pjesmu sam napisala u čast graha na ladno! A mogao se dovršiti i u šmalcani, čušpajz, juhu ili salatu. Da ga kuham a ne samo otvaram konzervu i to kako kad šarenog, crvenog, smeđeg, bijelog, krupnijega ili sitnijega ili pomiješam, ja bih mogla i zgnječiti u pire, oblikovati u popečke, skuhati s kiselim zeljem ili s kiselom repom, posnom… A tek ideje s krumpirom! Glad je najmaštovitiji, najumješniji kuhar.

No, najdraža od svih mi je salata koju zovem šarena, a koja djelomice podsjeća na vrlo zasitno ljetno jelo, graničarsku šalatu pofurenu z mastju, zelenu salatu, obično žilavu i gorku endiviju, prelivenu s malo uzavrele svinjske masti ili prokuhanih čvaraka ili malo narezanoga sušenoga špeka pomiješanih s octom i vodom, ali to nikad nisam voljela, pa radije prisličujem proljetnoj salati od maslačka koji kajkavci zovu i radiče i regvartom s kuhanim krumpirom ili kuhanim grahom ili/i kuhanim jajetom. Čak i za uskrsni stol! Dostaje i za samostalno jelo, ali dobro ide i s malo kuhana, sušena pa kuhana, pečena, pohana mesa od svinjetine do piletine i ribe. Na Oblizekima je mr. sc. Tatjana Bobanović pišući u nastavcima o slastima samoniklog bilja u proljeće u radič umiješala i – makarone.

Kako se meni omiljeni radič, maslačak – kako se nitko ne sjeti posijati ga!? – teže nabavlja i obično pomislim je li rastao i bran negdje uz cestu ili su po njemu šetali gradski peseki, ne vidim da bi bilo onoga žutoga, mekog, nabranog na prahi, zimskom oranju…, kreiram od čega imam. Rado spajam nekoliko vrsta i boja različitih salata od mlade prolecke, gorkastoga crvenog radiča, dalmatinskog, i matovilca, pa rikule, pa… K tome se jedna (jedna!) naša placarka, kumica koja povrće i začine sama uzgaja u očigledno negdje u nekom zagrebačkom predgrađu u nevelikom povrtnjaku jer prodaje samo u danima vikenda, a i to dok ne proda, nudi mješavinu svega što joj baš priraste. Uostalom, već sam jednom nadahnuto pisala kako se u salati slažu dva posve različita radiča, maslačak i crveni.

Obožavam mlade salate, tek ubrane – jedan lanac odmah bi reklamirao: presvježe! – očigledno da se prorijedi i da raste dalje. Prodaje se koliko zahvati rukom odnosno da stane u omanju prozirnu vrećicu, a naručujete za jedanput-dvaput. Bude katkad i brat bratu po pet-šest vrsta svega i svačega pa čisteći – a zapravo i nemaš što čistiti nego da samo da mi prođe kroz ruke prije pranja, da opipam listiće tako različite oblikom (naregani, dugišiljati, okruglasti, srcolik…) i bojom (tamno i mliječno te žućkasto zeleni, sivkasti, ljubičasti…), i na dodir i na miris i na okus – i jedući pokušavam odgonetnuti što li je danas umiješala. Nekima i ne znam imena! Tako bi moja mama prošla između vrtnih gredica i spuknula te ovo te ono, te ondje te tu, prije nego bi u vrtu nešto stvarno priraslo za prvo proljetno varivo ili prvu salatu. Usput bi praktično mladim sadnicama dala zraka i prostora u redovima da rastu dalje. Danas bi balkonski i slični vrtlari tako uzgojiti u dva tjedna mikropovrće ili u tri ili četiri tjedna baby povrće. Uostalom, neki trgovački centri nude različite vrste svježe salate, pa i pakiranje mješavine.

Dodam kriške kuhanoga krumpira ili rjeđe kuhanoga graha te začinim minimalno prema inspiraciji, uljem kukuruznim ili maslinovim, octom jabučnim ili vinskim i acetom balsamicom, solju i eventualno paprom. Moja Baba Potočka dodala bi i češnjaka. Dovoljno kako kome za samostalan obrok, a nije previše ni kao prilog ili salata. Kao u pjesmi, dodala bih i tak se je ili i bog te veseli. Ako mi dostaje za pjesmu, dostaje mi i za jelo. I za post. I za kućni, a bogme i za nacionalni specijalitet.

Božica Brkan
gra na ladno

metne se navečer graha močiti i vjutro se
v druge vode
metne kuhat

i kad se skuva
se oladi
i v tejner
se dene toga graha i te juve

i na to se nareže crlenca
ili porjaka
i trunu soli

i malo ulja
da bu masno ne fest i malo jocta
i onda se tak
je
za sakidan

i bog te veseli

16. X. 1986.

Objavljeno u zbirci Vetrenica ili obiteljska arheologija, 1990., u zavičajnoj čitanci Oblizeki – Moslavina za stolom Božice Brkan, Zagreb, Acumen, 2006., str. 16. kajkavska čitanka Božice Brkan, te u Kajkavskoj čitanki Božice Brkan, 2012. – pomoćno  sredstvo u nastavi hrvatskoga jezika u srednjim školama

Objavljeno 23. veljače 2023