Čitanka, Kultura stola 29. travanj 2016.

Podižu li prilozi o hrani nakladu dnevnih novina?

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Kako sam na svom faksu imala posve drukčije polaganje diplomskoga, prvi sam put obranu diplomskoga doživjela kao gošća. Nedavno, 15. travnja 2016. studentica na Novinarstvu na Veleučilištu VERN Iva Matić branila je završni rad Utjecaj priloga o hrani u hrvatskom dnevnom tisku na podizanje tiraže. I obranila ga odličnim. Imala sam čast i da je i moja prva knjiga prema istoimenim kolumnama Enciklopedija špeceraja iz 1990. na popisu literature, a i imala sam čast da budem jedna od intervjuiranih. Štoviše, iva mi je i posebno zahvalil kao novinarskoj kolegici, kako reče, “bez čijih savjeta i pomoći ovaj rad ne bi bio ni približno tako dobar”.

“Htjela sam izabrati temu završnog rada koja će me iskreno zanimati, nešto kreativnije i drugačije od uobičajenoga”, ističe Iva.

“S obzirom na to da volim kuhati i stilizirati (zdravu) hranu, čitati o njoj i promatrati fotografije koje izazivaju zazubice, pala mi je na pamet ideja istražiti da li prilozi o hrani koje volim čitati podižu tiražu dnevnih novina uz koje izlaze. U tu tezu sam vjerovala čim sam došla na tu ideju i pokazalo se nakon istraživanja u Presscutu (tvrtci za medijski monitoring) da sam bila u pravu. Mentor mi je bio desna ruka. Trebalo je dosta vremena i upornosti da se završni rad kvalitetno napravi. Na ništa manje ne bi ni pristala. Zahvaljujem se ljudima koji su pristali na intervju i koji su podijelili sa mnom svoja razmišljanja i iskustvo”, govori Iva Matić.

“Hrana je”, dodaje, “tema koja će se uvijek nalaziti u tiskovinama jer zanima većinu ljudi i time podiže čitanost. Pogotovo danas, kada je najveći naglasak na zdravoj prehrani, povrću, domaćem uzgoju itd. Jednoga dana bih svakako voljela povezati novinarstvo, (zdravu) hranu, stručne suradnike, no opet da bude nešto drugačije, nešto novo. Iako imam ja i pregršt drugih interesa, ali je hrana definitivno pri vrhu imaginarne ljestvice.”

Ivin mentor Zlatko Herljević, mag. pol., predavač na studiju Novinarstvo VERN-a mi je poslije ispita kazao:

Zar vam ja ličim na nekog tko voli puno papati? Bila je to moja prva reakcija na upit studentice Ive Matić da joj mentoriram završni rad koji bi se bavio temom hrane u novinama. Istina, volim fino pojesti i sve zaliti čašom dobrog crnjaka, pa onda ne silazim s bicikla kako bih održao kakvu-takvu liniju!

Iva je bila uporna i, nakon što sam prespavao i razmislio, rekao sam: zašto ne? Takvu temu mi još nitko nije predložio. A i radije čitam o hrani nego o politici!

Začas smo smislili i hipotezu – prilozi o hrani podižu nahladu dnevnih novina u Hrvatskoj. Metodološki, trebalo je napraviti usporednu tromjesečnu analizu tekstova o hrani Večernjem listu, Jutarnjem listu, Novom listu i 24 sata. Uspoređivali smo broj tekstova i novinarske forme – od vijesti do kolumni. A da istraživanje pojačamo i iskustvima znalaca napravljen je strukturirani intervju s najpoznatijim autorima tekstova, priloga i knjiga o hrani – Božicom Brkan, Tanjom Božić, Reneom Bakalovićem, Zlatkom Gallom, Domagojem Jakopovićem i Robertom Riplijem.

Ali, evo što je Iva napisala u zaključku:

Istraživanje provedeno u razdoblju od tri mjeseca, od 1. ožujka do 1. lipnja 2015. godine u Večernjem listu, Jutarnjem listu, Novom listu i novinama 24 sata te provedeni strukturirani intervju potvrdili su početnu hipotezu da naklada dnevnih novina ovisi o tekstovima o hrani. Istraživanje je pokazalo da su 24 sata dnevne novine koje najviše pišu o hrani u Hrvatskoj sa 838 napisa u tri istraživana mjeseca. Općenito, najkorištenija novinarska forma o hrani su recepti, a najmanje korištena je kolumna.

Strukturirani intervju s novinarima i piscima knjiga o hrani također je potvrdio početnu hipotezu. Svi su se sugovornici na temelju svoga dugogodišnjeg radnog iskustva u hrvatskim redakcijama složili da im prilozi o hrani koji se objavljuju uz dnevne novine povećavaju nakladu. Rene Bakalović i Zlatko Gall napomenuli su da se to događa s kvalitetnijim prilozima o hrani. Također, takvi prilozi imaju svoju stalnu čitateljsku publiku.

Iako se i dalje smatra da najviše žene čitaju priloge o hrani, ispostavilo se da je to stereotip. Fotografija je iznimno važna u prilozima o hrani jer je strukturirani intervju pokazao da vrstan fotograf podiže čitanost za 30 posto. Sugovornici su uglavnom samostalni u svome radu, iako je Domagoj Jakopović istaknuo da je radio u pet različitih medijskih kuća i doživio pet različitih sustava rada. Danas su u novinarskom poslu društvene mreže prilično važne i svi ih sugovornici koriste za vlastitu promociju. Također, nakon provedenog intervjua dolazi se i do zaključka da prilozi o hrani populariziraju pojedine restorane i regionalne kuhinje, što su sugovornici i potvrdili.

Proučavanje literature pokazalo je da su već od kraja 19. stoljeća dnevne novine pokazivale interes za teme i priloge o hrani. Očito je da je tako zbog naklade. Domaćice su kupovale časopise i dnevne novine zbog recepata, poslije su sudjelovale u kreiranjima recepata, zatim su uslijedile kolumne i ostale novinarske forme.

Iva je obranila rad odličnom ocjenom. Nadam se da će njezin rad biti podloga možda i za neko veće istraživanje. Ako ništa drugo, dobro će doći novinarima i urednicima priloga o hrani da se u vremenu rezanja budžeta izbore za svoje mjesto pod suncem. Jer, kako je rekla Iva na kraju prezentacije citirajući Lorda Northcliffea, osnivača  Daily Maila i Daily Mirrora, kriminal, novac, ljubav i hrana će uvijek podizati nakladu.

Objavljeno 26. travnja 2016.