Kušajte s nama nešto novo 15. studeni 2018.

Pobjednička rolana baklava Janje Kamenjašević

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Jedna od zanimljivijih i među 10 nagrađenih slastica ovogodišnjih Kriških oblizeka meni je zacijelo rolana baklava, koju je ispekla i prije uspješna natjecateljica Janja Kamenjašević iz Velike Ostrne kraj Dugoga Sela.

Bilo je na ocjenjivanju nekoliko baklava, kao i obično, pa i vrlo popularna s višnjama, ali je ova bila i najukusnija. Baklavu sam i sama pekla, od bogato nadjevenih mljevenim orasima, pa kad se više nisu zbog zdravstvenih razloga smjeli jesti orasi – lješnjacima, pa jeftinijim i navodno zdravijim zamjenama, a i različitim sam povodima ne jednom pisala o baklavi, pa i u temi Hrvatski stol začinjen turcizmima:

Osim usput, kao ja sada, nitko nije ozbiljno uspoređivao koliko je turcizama pobrao srpski, koliko i bosanski ili makedonski, a što je prisvojio hrvatski jezik, pogotovo u dijalektalizmima i regionalizmima. Načelno, ako se ustalilo jelo, prihvaćen mu je uglavnom i naziv pa tako u nas nema kadaifa ni kadaifnjaka (posuda u kojoj se priprema to slatko jelo od rezanaca tanjih nego što ih mi ukuhavamo u juhu, prelivenih vrućim šerbetom (skuhanim od šećera!) poput tulumba, urmašica ili u nas najviše udomaćene (upravo je u modi ona s višnjama ili trešnjama!) baklave, (…) koja se peče u tepsiji, a pravi se od tankih jufki (do 70 jufki u jednoj tepsiji), koje se slažu jedna na drugu, a između njih se posipaju samljeveni orasi, bademi ili lješnjaci, a neki stavljaju još i tirit (mrvice od posebno spravljenog tijesta). Obično se baklava prije pečenja izreže na kusove ili dilume (oblik geometrijskog romba), ili se reže “na đul” (“na ružicu”) ili “na đulove”. Prije nego što se počne peći zamasti se rastopljenim maslom ili maslacem, a poslije pečenja zalijeva se ukuhanim šećerom. Ime baklave, ovisno o pisanju, potječe iz turskoga baklava ili arapskoga baqlawa (prema obliku baqua). Upućeniji će već preko prve državne granice znati bolje od mene i što je džandžar-baklava (grč.-ar.) slična šamroli, punjena kajmakom (pojam širi od vrhnja!) i zgnječenim bademom, kajmak-baklava, sevlidžan baklava (tur.-pers.-ar.) nadjevena jajima i maslom, pa đulbaklava (tur.), uspravna i u Bosni vrlo svečana, rascvjetana, kako joj i ime kaže, u ružice.

Izgledom me je rolana baklava gospođe Janje Kamenjašević podsjetila me na starinske šaumrole/šamrole, koje gospođa Janja također peče, jedino što okrugle baklave ne peče kao lisnato tijesto punjeno tučenim bjelancima, niti, kao nekad, na kukuruzovini, a niti na metalnim valjčićma/tuljčićima. Umalo sam pričom samu sebe odvela dalje. Do šauma odnosno tučenoga i osušenoga bjelanca, zatim kremšnita/ krempita, običnih ili s dodacima poput buče  ili pak one dijabetičke u kojoj je šećer zamijenjen stevijom.

Ali vratimo se baklavi. U obitelju gospođe Janje vole običnu, klasičnu bosansku a mnoštvom listova premazanih najčešće uljem ili mješavinom ulja i, tko voli, otopljenoga maslaca, te posutim rezanim prženim lješnjacima i rezanim i mljevenim orasima. Bogato, dakako. A zatim vruću baklavu prelijeva vrućom mješavinom vode i šećera. Kuha za to 1,5 litara vode i 1 kg šećera da se lagano uguste. Stavi na dno tri lista, pa dalje po dva, pa… Najbolje je, tumači, kada sama izvuče kore, pa ih osuši, pa… Ukratko, na kraju, kad je već gotovo, ostavi preko noći da se sve upije.

Vjerovali ili ne, gospođa Kamenjašević rolanu baklavu naziva – brzim kolačem. Stjecajem prilika nije imala vremena osmišljavati čime će se natjecati, a ni puno vremena za pripremu i pečenje, pa je tako i odabrala slasticu za koju se i ne sjeća odakle joj i od koga recept. Ima ga dugo i često ga priprema, kaže dijeleći recepturu s nama.

Rolana baklava Janje Kamenjašević

Sastojci

500 gotova tijesta za savijače

300 g mljevenih oraha
1,5 dl mlijeka
4 žlice šećera

1 vrhnje Dukat plavo
1 čaša od vrhnja ulja
2 čaše od  vrhnja šećera
3 jaja
3 žlice grisa
1 pašak za pecivo

8 čaša vode
5 čaša šećera

Priprema

Izmiksajte vrhnje, ulje, šećer, jaja i gris te prašak za pecivo. Spojite po dvije kore premazavši ih tom smjesom te ih nadjenite orasima sa 4 žlice šećera pofurenim vrućim mlijekom. Zatim uvijte i prerežite na željenu dužinu, a krajeve uvaljajte u mješavinu šećera i mljevenih oraha. Pecite u pećnici zagrijanoj na 180 °C prema potrebi 20-25 min. Kad je pečeno, vruće prelijte vrućom, a ugušćenom mješavinom 8 čaša vode i 5 čaša šećera koje ste kuhali 25-20 min. Neka odstoji prije kušanje.

Objavljeno 15. studeni 2018.
Preporučujem slične teme na Oblizekima:

 

Medenjaci raskošno mirišu začinima

Kriški oblizeki 2018. vatrena, humana srca sa 144 slastice na ocjenjivanju

Hrvatski stol začinjen turcizmima