Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Kušajte s nama nešto novo, Uncategorized 16. travanj 2012.

Plitvička štrudla priziva u sjećanje slape i vodopade i druga lijepa sjećanja iz Like

Još prije Domovinskoga rata Plitvička su jezera namjerila skrenuti pozor tada neubičajeno, otvaranjem lokala udaljenih, poput svojevrsnih vrata, kao što su primjerice Plitvice na zagrebačkoj zaobilaznici. Iz Like su dovodili vlastitu, vrlo uigranu radnu snagu i jelovnike slične onima u (tadašnjoj!) Ličkoj kući te namirnice i jela poput ličke janjetine, ličkih krumpira, sireva škripavca i basa ili kukuruznih žganaca odnosno pure s kiselim mlijekom (što se tada nudilo za doručak na plitvičkome švedskome stolu) do krasnih savijača nadjevenih ili sirom ili voćem…

Plitvička su jezera i dalje vrlo popularno turističko odredište, a, čini se, tamošnje se ugostiteljstvo još nije vratilo u svoja najbolja vremena. No poput svojevrsne reklame slavu jezerima i Plitvicama pronosi plitvička štrudla. S debelim sam razlogom stoga na zagrebačku izložbu Slatka Hrvatska pozvala i Plitvičku štrudlu, istoimeni obrt koji je ionako dolazio na 11. Proizvode hrvatskoga sela prodavati svoje proizvode.  


Od babe kolačare do međunarodne zlatne medalje

Gordana Radaković sa svojom plitvičkom štrudlom (Snimio Dražen Kopač / Acumen)

Gordana Radaković sa svojom plitvičkom štrudlom (Snimio Dražen Kopač / Acumen)

Uvijek u Zagrebu dobro prolazi, ali sada je, samo na gledanje, izmamljivao uzdahe: “lijepa”, “ukusna”. Na ocjenjivanju Hrvatske poljoprivredne komore među dizanim slasticama osvojila je drugo mjesto u dizanim slasticama, ali već je prije na Sajmu obrništva u Rijeci te na 42. Međunarodnome poljoprivrednome sajmu u Novome Sadu plitvička štrudla osvojila čak trostruku medalju, dvije zlatne i jednu srebrnu.

Najtraženija, najnagrađivanija breskva-sir-višnja (Snimio Dražen Kopač / Acumen)

Najtraženija, najnagrađivanija breskva-sir-višnja (Snimio Dražen Kopač / Acumen)

Jedinstven proizvod Ličko-senjske županije, kako ga opisuju kolege novinari, zapravo u ustima priziva sjećanje na šetnice prirodom, slapove i vodopade i na druge lijepe plitvičke doživljaje, a bome i na slavne babe kolačare iz kojih je i potekla i objektivno još zapravo jedina posve legalna Gordana Radaković (1961). Nesuđena inženjerka prometa u rat je, naime, ušla sa dvoje a iz njega izašla sa četvoro djece, pa kad joj suprug Bogdan kao zaposlenik Nacionalnoga parka Plitvička jezera u ta nevremena nekoliko mjeseci nije dobio plaću, nije preostalo, jer ondje i nema mnogo izbora, nego da se i ona 1999. godine okrene svome ženskom poslu i počne peći kolače. I danas je, uostalom, glavnina njezine zarade na ulazu 1 i ulazu 2 na jezera, kada još u sezoni kao ispomoć uskaču i djeca, sinovi Ivan (24) i Sebastijan (16) te kćeri Ira (19) i Ana (22), koliko dospije jer i sama ima već dvoje djece.

S ulaza 1 i ulaza 2 na Plitvice ravno u Merkator

Gordana je osobito ponosna što njezina slastica itekako "nosi" svoju cijenu  (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Gordana je osobito ponosna što njezina slastica u svim varijantama itekako "nosi" svoju cijenu (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Međutim, nakon što su se neprestano spominjali novi propisi o hrani, zabrani prodaje uz cestu i zahtjevom za legalizacijom posla, godine 2002. s kolegicom Dijanom Mlinarić odlučila je registrirati obrt i otvoriti pekaru u kolegičinoj kući. Kada je nakon godinu dana kompanjonka odustala, odlučila je krenuti dalje sama, s mikserom i “oklagijom” gotovo ponovno od početka. Tada je zaključila kako joj neće dostajati tek sezonski posao, jer zajmovi za dostavno vozilo i sva davanja tekli su mjesečno. Sada povremeno posao smanjuje samo zimi budući da svoju štrudlu vozi na prodaju i primjerice u Merkator (sada Zagreb, Korenica i Karlovac, a ubuduće vjerojatno i Zadar a možda i Split) i  pregovara dalje.

Obrtnica-poduzetnica odlično se predstavila i na okruglome stolu Slatke Hrvatske (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Obrtnica-poduzetnica odlično se predstavila i na okruglome stolu Slatke Hrvatske (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

U Zagrebu je na okruglome stolu Slatke Hrvatske govorila o tome kako poduzetnik, pogotovo žena, može uspjeti i o tome kako je mnogo teže opstati na jednome proizvodu, pogotovo proizvodu tako kratke trajnosti. Nesumnjivo kakvoćom, prepoznatljivošću i pričom koja postaje sve zanimljivija i zamamnija o čemu govori i zanimanje, primjerice s Coolinarike, onih koji vole peći kolače te bi se rado dokopali izvorne recepture koju Gordana štiti jednako kao i izgled.

Važni i izgled i okus

Igranje bojama i okusima izazov je plitvičkoj kolačarici (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Igranje bojama i okusima izazov je plitvičkoj kolačarici (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Gordana je, dakako, umnogome doradila tradicionalnu u svoju, plitvičku štrudlu koja se od mnogih razlikuje ponajprije jer nema vučeno nego dizano tijesto, a pogotovo nadjevom. Kolačarici Gordani, koju bi malo tko uvrstio u babe kolačare iako je već dvostruka baka, stalo je da njezina plitvička štrudla bude izvrsna i okusa i izgleda, a najmilije joj je istraživati kombinacije okusa i boja, odnos šećera i gustina, te kako gdje okusa vanilije, cimeta i ruma, koji joj je osobito drag.

O širenju asortimana niti ne razmišlja, jer je zadovoljna ne uvijek lakim ostvarenjen svoje ideje, a uz to nije Lika regija koja bi poput Slavonije, Moslavine, Dalmacije ili Hrvatskoga zagorja primjerice bila poznata po raskošnim slasticama. Štrokalj od krušnoga tijesta, eventualno s jajima i otvrdlim sirom, skromna masnica ili uštipci već su visok doseg.

Poziranje za Dražena Kopača i Oblizeke (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Poziranje za Dražena Kopača i Oblizeke (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Sve dok se plitvička štrudla nije nametnula svojim odvažnim i maštovitim kombinacijama od osnovnih (orah, mak, sir, jabuka, višnja) do kombinacija (orah-sir, mak-višnja, jabuka-višnja, višnja-sir te egzotičnih kombinacija (višnja-sir-breskva, višnja-mak-breskva, sir-breskva, višnja-breskva) i eksperimenata s jagodom, borovnicom, malinom… Najviše se traži kombinacija višnja-sir-breskva. Plitvička štrudla svoje plitvičke štrudle savija u štruce teške 1,2-1,5 kilkograma te ih pakira po šest u kartonske kutije.

U Zagrebu uvijek dobro prolazi, a ni medijima nije mrska

Gospođa Radaković predstavlja plitvičku štrudlu televizijskoj ekipi na Slatkoj Hrvatskoj (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Gospođa Radaković predstavlja plitvičku štrudlu televizijskoj ekipi na Slatkoj Hrvatskoj (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Gordana Radaković, rođenjem Perušićanka, vrlo je suzdržana i dugo je odvagivala bi li se u Zagrebu upustila u izložbu i izlaganje na okruglome stolu, ali uz kavu govori poneseno:

Kako da vam kažem, ja sam jednostavno osjetila takav potencijal toga kolača! Meni je zanimljivo istraživati stalno nešto novo, a kad sam u pekari gladna, dok radim, i sama ga s veseljem jedem. Što najviše volim? Mak. A višnja se najviše prodaje. Zapravo kombinacija koja je i dobila zlatnu medalju višnja-sir-breskva. Što je moja tajna? Pa mislim ideja i najbolje sirovine. I to domaće. Ne, ne radim ja kompote, nego su to kompoti Eurovoća. To je tako fino cijelo voće. Kažu mi: što ga malo ne narežeš, staviš manje… Bila sam nesretna dok nisu imali višnju, pa sam morala koristi mađarsku. I mak je mađarski, jer našega nema, a jedino je breskva grčka. Meni je važno da to bude fino i da lijepo izgleda.

Sa svibnjem će početi ponovno iz njezine pekare, kako kaže, mirisati štrudle svaki dan za nacionalni park, a  dva puta tjedno vozit će ih po trgovačkim centrima i bezninskim crpkama. No njezine će slastice i dalje svakodnevno, poput slatke dobrodošlice, dočekivati posjetitelje Plitvičkih jezera na ulazu 1 i ulazu 2.

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

3 komentara

  1. […] Plitvička štrudla priziva u sjećanje slape i vodopade i… […]

  2. […] Plitvička štrudla priziva u sjećanje slape i vodopade i… […]

  3. […] je od čitatelja Oblizeka tražio rezance od buča, Lički krumpir, Ličku štrudlu, med, suhomesnate specijalitete i slično, neka izvoli na Sajam zimnice koji podsjeća na […]

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.