Kušajte s nama nešto novo 21. studeni 2022.

Pijana repnica

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Moj opegeovac subotom još dovozi za kiseljenje sjajne glave zelja i repe. Onu običnu, bijelu, vrtnu, ranu, ripu, ugarnjaču, Brassica rapa var. rapifera. Jednu nam je repu dodao uza sve drugo kupljeno povrće. A onda sam poslala M. da dokupi još pet-deset repa da se osladimo, samo tako, jer za zimske specijalitete kupujemo već gotovu ukiseljenu. O tome sam već, dakako, pisala:

Rjeđe se i kiseli, jer je, zbog toga što sadržava mnogo vode, i mnogo pokvarljivija i kraća joj je sezona. Ako je pokvarena, meka je i izrazito smrdljiva. (…) Kisela se repa rjeđe priprema na salatu, sirova, također obično s grahom, a uglavnom se kuha kao varivo, najbolje, ako se ima, kao i zelje, s malo suhoga, barem da zamiriše. Malo bunceka, kost, malo suhoga špeka. Tako je bilo bolje, izdašnije da se može više raditi i da se nosi i s najtežim seoskim poslovima, a i da kalorije bolje griju na hladnoći.

Moj neupućeni M. uobičajeno je upitao uzgajivača što oni rade još sa svježom repom. Pa juhu, rekao je, a M. nije pitao dalje. Znam da u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Međimurju i Zagorju, ponegdje uobičajeno kuhaju juhu od slatke repe s krumpirom, pa sam i to isprobala. Fino. Nisam probala jela koja kruže vegarijanskom kuhinjom: salatu od kisele repe, repu pečenu s jajima ili sa sirom, pire od repe, repu u karamelu… Osim toga, probala sam sličnu juhu i od nutricionistički vrednije korabe, žure repe, koju zovu i švedskom, podzemnom i broskvom, lat. Brassica napus var. napobrassica. U ljeto 2015. suradnik Oblizeka etnolog Tibor Martan donio je recept od Mirjane Pleše iz Lokava, koju sam naknadno upoznala.

Svakome njegova repa

Ponukana da korabicu, lat. Brassica oleracca var. gongylodes, kad imaju, povrćari dodaju komad podzemne jabučice obično i u grincajg, i to sam isprobala. Evntualno u običnnijim salatama od preporučenih sa šampinima ili s mandarinkama, također se i prži ili kuha u složencima i varivima. Kao i crnu repu, povrtnicu ili crnu rotkvu, lat. Raphanus sativus, iako sam je preporučila ponajprije kao lijek protiv kašlja

Repe su očito, kako god, najpopularnije u drugim slavenskim kuhinjama, a u nas se, kako god okrenuli, drže dijelom siromaške kuhinje. Prije nego što je k nama stigao krumpir, bile su i tu redovita hrana osobito zimi – žuta koraba je i izdržljivija na hladnoći od bijele repe koja sadržava čak više od 90 posto vode. Vitamine i druge vrijedne nutrijente neću uopće nabrajati, koliko je njima skromna, ali je preporučuju, recimo, dijabetičarima. Meni je draga od djetinjstva kada smo kao pastiri napasajući stoku, već ujesen, kad se to činilo mimo međa spajanjem u veće stado, i dosađujući se repu čupali na njivama, krali, i onako blatnu samo je obrisali u srećom rosnoj travi i ogrizli koru, pa onda jeli. Bila bi još mlada i slatka, ni malo još ljuta kao kasnije u jesen kad bi je trapili i spremali za zimsku prehranu svinjama. Još se sjećam kako je smrdjela u kuhanju te se kao i sitan krumpir kuhala u kotlu na otvorenom. Svakome njegova repa kao u bajci, ali, poučno, samo je svi zajedno mogu iščupati.

Slastica od bijele repe

No, na netom održanim 14. Babičinim kolačima oduševila me je slastica od bijele repe Danice Dremović iz Mrzlog Polja kod Velikog Trgovišća Pijana repnica. U nas Moslavaca repnicom su zvali prostoriju u kojoj se spremala repa, krumpir i slično (što mene odvodi i repici, drugom imenu jabuke božićnice). Upoznali smo tu babicu kao vrlo maštovitu prije nekoliko godina s jestivom bakinom zvečkom tumba-tumba

A sad je donijela jednostavan, tako običan kolač te smo, ako se ne varam, mogli prvi put kušati slasticu od bijele repe. Slasticu koju pripremiš od onoga što imaš doma. A repu imaš, k tome neutralna okusa, koja se može oplemenjivati prema želji i nahođenju. Gospođa Danica predstavila je, međutim, na svome stolu samo pijanu repnicu s više zanimljivih mogućnosti posluživanja, od tradicionalnog do modernog – kao kocku, u papirnatoj košarici te elegantno u čaši preliven vinom. Zapravo, pred nama ju je zalila vinom, a moglo bi se, reče, i moštom. Podsjetilo me to kako bi se nekad, kad se nije imalo što drugo jesti, čak i djeci prije škole, i kruh nadrobio u vino. Sad bi ijana repnica mogla biti prigodna slastica ne samo za Martinje i Vincekovo nego i za drugi, pa i svečani stol. Blagdanski. Što bolje vino, to bolji kolač! Dobra ideja i uz kušanje vina. Oduševila me baš, vjerojatno i druge ocjenjivače kad smo je tako dobro ocijenili, ali očito nedovoljno za pobjednički tron, jer je prema bodovima na kraja ispala tek četvrta.

Pijana repnica (Danica Dremović)

Sastojci

Tijesto

• 1  šalica kukuruznog brašna
• 1  šalica oštrog brašna
• 1/2 šalice šećera
• 1  šalica kiselog vrhnja
• 1/2  šalice ulja
• 5  žlica maslaca
• 1 prašak za pecivo

 

Priprema

 

Umijesite tijesto, razvaljajte ga na lim i pospite nadjevom.

 

Nadjev

• 1  šalica kuhane repe
• 1  šalica svježeg sira
• 5  žlica vrhnja

 

Nadjev pospite naribanim tijestom.

 

Priprema

Sve zajedno pecite na 220 °C 45 min. Narežite na ploške i poškropite vinom ili moštom.

Objavljeno 21. studenoga 2022.