Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Enciklopedija špeceraja 27. siječanj 2017.

Pelinkovac od pelina, s malo leda i, možda, kriškom citrusa

Nastao kao želudačno okrepljujuće sredstvo u tvornici likera Pokorny poslije stoljeća i pol najpoznatiji je i najstariji naš liker, brend koji dokazuje da je slast i u gorčini, pogotovo potječe li od pelina koji se od drevnih do modernih vremena po cijeloj kugli zemaljskoj smatra lijekom i okrepom i pogotovo proizvodi li se iskonski prirodno i tehnološki kreativno.

Pelinkovec, pelinkovac alkoholno piće koje uz različite ljekovite trave sadržava i pelin; brend Badela 1862 – tako sam u fusnoti svoje pjesme Žufko opisala piće o kojem pjevam u njoj kako napojili su me i na krstitka/ z litrenke pelinkovca gorkoga z dudu na grlajnku/ kej je neko za prigled/ donesel/ vrag ti jebi to žufko vino me glava od nega boli sem rekla/ i iskala da me domom mam pelaju spat/ a oni su se smejali niš je ne bu bu bole spala/ a de bi si ja mislila da bi se moglo biti i žukeše/ neg te smešni grki pelinkovec z dečju dudu.

Najpoznatijim gorkim likerom i sada kad više na tržištu nema kao nekad pelinkovca gorkog i pelinkovca slatkoga, opisuju ga i piarovci i znalci pića, koji će ga onima koji znaju uživati u malenoj čaši preporučiti i kao aperitiv i kao digestiv, poslužiti ga i kao uvod i kao završnicu jelu. Preporučuju s ledom u posebno dizaniranoj čaši. No, iako se Pelinkovac gorki smatra i najstarijim našim likerom, na tržište je stigao isprva kao svojevrsni lijek prije 154 godine. Osnovavši 1862. godine u Zagrebu tvornicu likera, Franjo Pokorny osmislio je i jedinstvenu recepturu na bazi pelina, lat. Artemisia Absinthium, i reklamirao ga kao želudačno okrepljujuće sredstvo stekavši njome svjetsku slavu. A, govore povjesnice, …fini proizvodi nisu samo u našoj domovini obljubljeni, već osim francezkog dvora, ima znatne naručbine u Hamburg, Peštu, Beč i Njemačku… Godine 1910. Pokornyjeva je tvornica stekla od vlasti Austro-Ugarske monarhije i prestižni naslov kraljevskoga dvorskog dobavljača, a Pelinkovac gorki pio se i na europskim dvorovima.

Vjeran sebi, autentičan i dosljedan

Drvene kace za maceriranje (Fotografija Badel 1862)

Drvene kace za maceriranje (Fotografija Badel 1862)



Badel 1862 i danas proizvodi svoj Badel Pelinkovac prema originalnoj, tajnoj recepturi na prirodan, tradicionalan način. Odabrano ljekovito bilje, otprilike dvadesetak vrsta među kojima prevladava pelin, namače se i tijekom više tjedana oslobađa svoja najvrednija svojstva. Zanimljivo je da tehnolozi sami odabiru i bilje za macerat, a osušeni pelin je, bilježi kronologija, dovožen čak s Velebita, najprije zaprežnim kolima, a od 1900. kamionom. Putovanje je trajalo dva dana. Dio tako dobivenog macerata destilira se u bakrenim kotlovima (bakreni kotao proizveden davne 1921. godine u upotrebi je i danas!), nakon čega se destilat i macerat sljubljuju u gotov proizvod. Još uvijek bez dodataka umjetnih, gotovih aroma, vjeran sebi, autentičan i dosljedan.

Bakreni kotao iz 1921. (Fotografija Badel 1862)

Bakreni kotao iz 1921. (Fotografija Badel 1862)

Koliko su tajni sastojci, tajna je i tehnologija, a povremeno iz Badela 1862, na oduševljenje poklonika, na tržište stižu i nove kreacije, varijacije na temu pelinkovca. U povodu 145 godina Badel Pelinkovca i Badela 1862 predstavljen je Badel Antique Pelinkovac premium prigodno proizveden u ograničenoj seriji prema najstarijoj recepturi nađenoj u arhivi Badela 1862. Dakle nježniji, nešto slađi od onakva kakva danas volimo i kakva su vjerojatno pili Franjo Josip I i Napoleon III. Prema originalnoj boci iz Muzeja grada Zagreba osmišljena je i posebna voca, svaka ručno napunjena, opremljena i označena jedinstvenim serijskim brojem.

Za moderne pilce, kao ženska strana Badelova Pelinkovca, kreiran je Badel Pelinkovac Orange, kombinacija već dobro poznate mirisne mješavine mediteranskoga bilja i svježeg okusa  naranče. Osobito je namijenjen onima koji Pelinkovac vole s kriškom ili sokom agruma, naranče ili limuna ponjaprije ili pak u miksu s Coca Colom, Juiceom, Bitter Lemonom, Tonicom i sličnim pićima.

150 godina, 150 ocjenjivača

Klasična boca (Fotografija Badel 1862)

Klasična boca (Fotografija Badel 1862)

Prisjećam se i kako su obje varijacije pića pokupila brojne domaće i strane nagrade, od onih za   ambalažu do onih za kakvoću okus. Superior Taste Award, primjerice, dodjeljuje International Taste and Quality Institute iz Bruxellesa, koji ocjenjuje kvalitetu okusa svih kategorija proizvoda iz segmenta hrane i pića, oslanjajući se na sud 150 uglednih šefova kuhinja, stručnjaka za pića i sommeliera iz najpoznatijih europskih kulinarskih organizacija, među njima su i 24 vodeća chefa i sommeliera Michelinovih restorana, a svi proizvodi prijavljeni na ocjenjivanje uzimaju se s polica trgovina i ocjenjuju se „naslijepo“ bez ambalaže ili identifikacije proizvoda, samo prema njegovu izgledu, mirisu, okusu, teksturi i općem dojmu. Za samo ocjenjivanje mogu se prijaviti samo proizvodi proizvođača koji već imaju certifikate kontrole kakvoće.

Nije bez gorkosti na svjetu ni jedna slast…

Prva boca (Fotografija Badel 1862)

Povijesna boca kao nadahnuće (Fotografija Badel 1862)

I dalje, međutim, nema premca klasičnome Pelinkovcu, kojem sve govori ime podsjećajući na mediteransku biljku, jarko žutog cvijeta i nezaboravne gorčine, koja najbolje karakteristike razvija na hrvatskom kamenjaru. Davno su je upotrebljavali pri bolestima želuca i žući. Egipatski papirusi iz 1600. g. pr. Kr. preporučuju ga kao antiseptik i lijek protiv groznice. Grci su ga miješali s vinom, jer je navodno Pitagora opisao kako smiruje i olakšava rađanje. Hipokrat ga je propisivao pri menstrualnim tegobama, anemiji i reumatizmu, Galen protiv nesvjestice i malaksalosti, a Plinije za želudac, žuč i probavu.

Uvjereni da krijepi, Rimljani su ga davali i svojim atletičarima. Od pelinove vode ili eau d’absinthe što se rabila za trbobolju  Henri-Louis Pernod stvorio je apsint i na njemu sagradio svoje čuveno poslovno carstvo. A koliko li je samo umjetnina nastalo zahvaljujući jednome od pića također oslonjenome na pelin apsintu, kojega su obožavali Charles Baudelaire, Paul Gauguin, Vincent van Gogh, Ernest Hemingway, Edgar Allan Poe, Henri de Toulouse-Lautrec… Eh, da im je bilo pelinkovca! Nije li još 1549. Marin Držić u Tireni uzdisao: Nije bez gorkosti na svijetu nijedna slast?  

Ta slatka gorčina!

Povijesni razvoj ambalaže (Fotografija Badel 1862)

Povijesni razvoj ambalaže (Fotografija Badel 1862)

Oni koji su skloni gorkim pićima zacijelo bi se složili, a i neki drugi, jer gorka pića povremeno postaju trend, a Badelov Pelikovac dobro se nosi s drugim modernim i brojnim gorkim pićima, pa i onima svjetski poznatima poput amara, Jägermeistera, Unicuma, Fernet Brance, Unterbergera… Hrabro kroči na tržišta tridesetak zemalja, uz susjedne, osobito u zemlje EU (posebice u Italiju s velikom tradicijom biljnih likera i u Njemačku). Ambicije oslanjanju na snagu brenda, pogotovo što je ulaskom u EU pelinkovac uvršten na listu zaštićenih zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića u Uniji dobivši time i mjesto posebne kategorije, poput francuskog cognaca ili talijanske grappe, i tako se pridružio ostalim hrvatskim tradicijskim pićima – šljivovici, lozovači, travarici…

S ledom, u svojoj čaši (Fotografija Badel 1862)

S ledom, u svojoj čaši (Fotografija Badel 1862)

No, to nije sve. 2012. Badel 1862 potpisao je ugovor o izvozu u Kinu, gdje se pelin smatra afrodizijakom, pa šale vode tome kako bi Pelinkovac onda valjda bio tekuća viagra. Prije nekoliko dana objavljeno je kako se Badelov Pelinkovac s rakijama i likerima Korlat (Orahovac, Komovica i Lavov) pridružio Badel Staroj Šljivovici i vrhunskim vinima na izuzetno zahtjevnom američkom tržištu. Gotovo dvije godine trajala je procedura dobivanja dozvole, a i prilagođavanja recepture i normama i propisima SAD, koji se ponegdje bitno razlikuju od onih u EU.

U američkom Pelinkovcu manje tujona

Pelin i naranča u pelinkovčevoj čaši (Fotografija Badel 1962)

Pelin i naranča u pelinkovčevoj čaši (Fotografija Badel 1962)

Prema američkim propisima ograničenjem se pokazao nešto povećan sadržaj tujona u Badel Pelinkovcu, samo zato što je piće proizvedeno od prirodnih sastojaka, ističu u Badelu 1862.,  Keton tujon prirodno se nalazi mnogim ljekovitim biljkama, pa tako i u pelinu, kadulji… O tujonu se, dodaju, ispredaju kontraverzne priče, od odličnih ljekovitih svojstava do toga da je halucinogenim djelovanjem u apsintu pomogao u stvaranju brojnim umjetnicima. No, upravo su ti tujoni dokaz prirodnosti macerata i samoga Pelinkovca, ističe Vesna Jurak, direktorica razvoja tehnologije jakih alkoholnih pića u Badelu 1862. Većina proizvođača ne korisni prirodne macerate nego arome kako bi proizvodnju pojednostavnili i pojeftinili, pa su i propisi prilagođeni njima, jer u aromama nema tujona. Zato su u Badelu 1862 morali  redestilirati svoj destilat i eterična ulja koja su sastavni dio njihove esencije. Direktorica Jurak uvjerena je kako priča s tujonima uvelike prenapuhana, jer oni za zdravlje mogu biti loši samo u velikim koncentracijama i ako se konzumiraju u velikim količinama dugi niz godina. A Amerikancima tek predstoji za upoznaju Pelinkovac.

Bez riječi

Nomen est omen

 

Objavljeno 27. siječnja 2017.

Post scriptum 1. veljače 2017.

Preporučujemo na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/korlat-s-benkovackoga-kamena-osvaja-medaljama-i-inovacijama-14811

http://oblizeki.com/badel-korlat-485

http://oblizeki.com/vina-korlat-berbe-2008-u-stopu-prate-nagradivanu-i-rasprodanu-berbu-2007-2610

http://oblizeki.com/kulen-na-stolu-s-mekom-slavonskom-sljivovicom-slavonskom-grasevinom-dalmatinskim-ili-baranjskim-crnim-1009

http://oblizeki.com/listarici-slatki-ili-slani-%E2%80%93-dika-stitarskih-snasa-8797

http://oblizeki.com/visnjevac-orahovac-vocni-pijani-lonac-%E2%80%93-najbolji-oni-koje-napravite-sami-2660

  

 

 

 

 

   

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.