Gastroizlet 8. travanj 2016.

Ozaljske boje uz izvorna ozaljska jela

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 3 komentara

Klub Gastronaut na prijelazu ožujka u travanj dva je dana obilazio ozaljski kraj i studirao gastroponudu od OPG-a i vinarija do restorana Žganjer s tematskom večerom Njezino veličanstvo janjetina i doručkom Gospodarov fruštik s analizom izvornosti ponuđenih jela. U subotu 9. ožujka 2016. u podne ispred crkve u Vivodini prigodnom se svečanošću otvara Pješačka staza Vivodina.

Taman sam po dvodnevnom studijskom boravku Kluba gastronaut u Ozlju 30. i 31. ožujka 2016. otvorila računalo, eto vijesti kako je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prema programu IPARD “Gradu Ozlju u Karlovačkoj županiji isplatila 4.296.238,41 kuna” za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, čime je zaštićena rijeka Kupa.

Došli kao gosti, otišli kao prijatelji

Baš sam se razveselila! Očigledno sam se povela za omiljenom uzrečicom gradonačelnice mr. sc. Gordane Lipšinić da smo im u Ozalj došli kao gosti, a odlazimo kao prijatelji. Iskreno govoreći, prijateljica ozaljskoga kraja postala sam prije više od 20 godina snimajući tu čak nekoliko epizoda Vegetina tv serijala Male tajne velikih majstora kuhinje. Tko ne bi pamtio Kamanje i tamošnja čudesa s gljivama koja su nas nadahnula za i danas omiljeno jelo koje nazvasmo Ozaljskim rezancima!?

Ozalj sa samo 6800 stanovnika status grada nije zacijelo dobio zbog ekonomske snage – godišnje ima tek oko 14 milijuna kuna izvornih prihoda, a otpilike još toliko prikupi iz različitih fondova, upravo poput IPARD-a – nego zbog kulturne baštine. Čudesan je njegov stari grad ponad Kupe s korijenima čak iz rimskih vremena kada se zvao Azelium, pa se pretpostavlja kako to dolazi od naziva za azil, utočište a prije (sezonsko) sklonište. Nedaleko na Kupi je i Munjara, hidrocentrala a zapravo prava palača sagrađena prema zamisli Bollea 1908. godine, otkad ne računajući redovite remonte, radi neprekidno.

Uz to, za malo mjesto broji velikane kao što su Zrinski i Frankopani, zbog kojih je u 17. stoljeću neslužbena hrvatska prijestolnica sve do smaknuća bana Petra Zrinskoga i grofa Frana Krste Frankopana 1671., kada nasilno staje procvat grada. Uz književnike Katarinu Zrinsku i Jurja Križanića, svakako valja spomenuti i jezikoslovce Ivana Belostenca i Stjepka Težaka – sa zanimljivim naglaskom na drugome slogu – a nikako se ne smije izostaniti ni Slava Raškaj zbog čijih je slika Ozalj prozvan i europskom prijestolnicom akvarela. Pogotovo na prijelazu iz ožujka u travanj, kada se ozaljski kraj zeleni u mnoštvo nijansi.

Štrudla za Guinnessa i kaks bake Dore

Bliže je Zagrebu nego što govori njegova tajnovitost i omiljeno je vikendaško boravište, bilo onih koji imaju vikendice ili onih koji tek dolaze na objed, šetnje, vožnje biciklom, jahanje, u promatranje krajolika. U novije vrijeme sve je više poduzetnika, a o njihovu uspjehu svjedoči i gotovo popunjena zona i lijepo uređene kuće i okućnice. Kraj se uzdaje u turizam i u proizvodnju hrane za njega odnosno u samodostatnost. Damir Pavlaković u čijem smo motelu noćili već četrdeset godina ima restoran, a ponosan je vlasnik i kuglane u kojoj je njegova kći Valentina Pavlaković izrasla u mladu nacionalnu prvakinju. Može trenirati do mile volje!

Prvoga dana šezdesetak gastronauta, među kojima su bili i brojni ugostitelji, hotelijeri, kuhari, sommelieri i novinari iz sedam zemalja, kušali su u restoranu Žganjer u Jaškovu štrudlu koju su tu prošle godine ispekli za Guinnessa. Zacijelo ćete se sjetiti kolača pripremljenoga od 820 kilograma brašna, 600 g jabuka, 10 kg cimeta itd. Ispečena savijača bila je duga 1479,38 m i razvučena u dvostrukoj dužini preko 320 stolova, jer ih više nisu imali! No, oduševljavaju i kaksima, suhim mašinskim keksima, Slasticama bake Dore, koje tako zovu u njihovu kraju i koji postaju omiljeni suvenir te dodatni brend.

Veličanstva iz Žganjerove kuhinje

Marketinški pojednostavljeno, ali moćno gledano: kad im štogod ponestane, uvijek dostaje novih ideja. To i govori zbog čega se krenulo od restorana Žganjerovih koji je, iako u mjestu sa smo 200 stanovnika, već 19 godina među 100 najboljih hrvatskih restorana. U tome su nam restoranu spremili večeru na temu Njezino veličanstvo janjetina sa osam slijedova, ne računajući također izmaštani bajkoviti desert – torta Katarine Zrinski. A potom i Gospodarov fruštik, doručak kao dio osnovne ponude restorana od namirnica u krugu jedan kilometar, a pri tome smo provjerili i Ružu jela, odnosno postotak autohtonosti.

No, prije toga, prvoga dana obišli smo Matin mlin na rijeci Dobri s degustacijom domaćega kruha od različitih vrsta brašna, zatim OPG Guštin te Seljačko gospodarstvo Čulig. Drugog dana oduševila nas je najprije Vivodina: vinarije Zdenka Vrbaneka, obitelji Lešćanec i Darka Vrbaneka, počevši s pričom o učestalosti prezimena Vrbanek: od osam čak ih je pet vinara, od kojih je samo jedan hobist.

Gospodarstvo Zdenka Vrbaneka, na primjer, vuče korijene od 1881. godine i razmišljaju da svoju proizvodnju od vina do tova svinja i janjetine te žitarica za stočnu hranu od kušaonice prošire na ponudu i toplih jela, s naglaskom na sezonsku ponudu mlade janjetine, ljeti čušpajza, ujesen patke… Oduševila me je domaća pogača kojom nas uz svoja vina ponudiše Zdenko i supruga mu Melita.

Pripremila ju je Janica, Zdenkova majka, 1941. rođena također u Vivodini, u Belušćici, odakle se 1963. udala u Vivodinski Zorkovac. Već je, kako mi je ispripovijedala, sa 14-15 godina pekla kruh u krušnoj peći i – pečenjarila. Učila je od svekrve Kate i ubrzo preuzela kuhinju u kući u kojoj su odrasla i njezina trojica sinova, pa sada i unuci. Zamišljam kako bi sjajno bilo da posjetitelje uči peći domaći kruh i pogaču kakvom smo se osladili uz obiteljska vina.

Domaća vivodinska pogača (Janica Vrbanek, Vivodinski Zorkovac)

 

Sastojci (za tepsiju)

• 700 – 800 g bijelog brašna tip 500
  1 žličica soli
  1 kockica svježega kvasca (računajte po 1 za svaki protvan)
  malo šećera
  topla voda po potrebi
  nekoliko žlica ulja
  1 žlica krute svinjske masti (dovoljna za 4 pogače odnosno 4 tepsije)

Za premazivanje

• 1 jaje
  usitnjeni čvarci
  narezan špek
  krupna sol

Priprema

U zdjelu uspite brašno i u sredini mu načinite udubinu, u koju dodajte 1 kockicu kvasca, koju ste izmrvili s malo šećera i tople vode te ostavili da uzraste. Stol stavite sa strane, pa je dodajte tek pošto se kvasac digne. Dodajte malo ulja i malo masti i dodavajući po potrebi brašno i eventualno tople vode mijesite 10-15 min kako biste sve dobro razmijesili. Ostavite zatim tijesto da počiva u zdjeli 10-15 min, pa ga zatim ponovno promijesite kako bi bilo rahlije. Stavite ga zatim na pobrašnjenu dasku i razvaljajte tiglom (valjkom) na debljinu otprilike 1 -1,5 cm. (Pripazite: pri pečenju će još malo uzrasti!) Pričekajte 10-15 min, zatim pogaču tupom stranom noža ili drškom viljuške utisnite lagano, ne do kraja, uzdužno i poprečno u kocke, premažite umućenim jajetom i pospite usitnjenim čvarcima ili tanko narezanim špekom ili krupnijom solju. Zatim je stavite u pećnicu zagrijanu na 180 °C i ostavite da se peče 10-15 min odnosno da pozlati. Kad je pečena, po utorima je potrgajte u komade, kocke.

Nije naodmet

Gospođa Janica peče kruh od polubijeloga brašna iz mlina, a preporučuje popola miješano meko i oštro brašno. Upozorava da sol ne pomiješate s brašnom, jer se onda neće kvasac uzrasti, nego je treba dodati poslije.

Navik on živi ki zgine pošteno

Za kraj, da nas posve zavedu ljepotom, domaćini ostaviše upoznavanje Staroga grada Ozlja, koji se obnavlja, te gradskoga muzeja. Navik on živi ki zgine pošteno, slogan je uklesan i u temelje dvorca, jednoga od mnogih kojima su bili vlasnici, kao što su uklesane i u nacionalnu povijest i ponos. Čudesan je pogled i na Stari grad, ali i s njega, i uzvodno i nizvodno na zelenu kupu.

Baš nam tu za krasnoga proljetnog dana koji vam i sam ispuni sva čula prirediše i domjenak s autentičnim proizvodima kraja. Zaključno, kušajući vina OPG Šostar iz Vrhovca svakako valja istaknuti koliko su posljednjih godina ovdašnji vinari odskočili kakvoćom i raznovrsnošću nudeći i po četiri, pet ili šest vrsta vina, sve češće i i predikatna vina te pjenušce. Najčešće im je graševina sorta od koje žive, a većina ostaloga – eksperiment i ljubav. Kako vinogradarstvo i vinarstvo u većini obitelji od drugoga posla, zapravo hobija, dobija na važnosti, sve češće prerasta i u ozbiljnu ponudu na kućnom pragu, pa možete i prizalogajiti uvijek nešto zanimljivo.

OPG Kovač od 2006. posao je i ljubav mladoga para iz Jaškova Tomislava i Snježane koji su nas sa svojega gospodarstva iznenadili ekološki uzgojenim proizvodima bučinim uljem, bučinim brašnom i bučinim košticama i proizvodima s njima, kruhom primjerice. Buče su, atipične za svoj kraj, posadili u svome voćnjaku s orasima kako bi svsishodnije iskoristili zemlju. Oduševljavaju, dakako, ne samo orasima iz svojega voćnjaka nego i slasticama s orasima te sa zanimljivom salatom s orasima. Maštovita gospođa Snježana iskazala se svojim specijalitetima i u serijalu Seoska gozba, ali i ušavši u deset vodećih na nacionalnom natjecanju za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu.

Salata s orasima (Snježana Kovač)

Sastojci (prema ukusu)

• kuhana piletina
  kuhana jaja
  kuhani kukuruz šećerac
  ribana jabuka
  kiselo vrhnje
  malo limunova soka
  sol, papar i drugi začini po želji

Priprema

Sve sastojke izrežite, začinite i lagano izmiješajte.

Nizozemci istrasirali vivodinsku pješačku stazu

Na kraju i dodatak: upravo sutra, u subotu 9. ožujka 2016. u podne ispred crkve u Vivodini prigodnom se svečanošću otvara Pješačka staza Vivodina, čime završava projekt Hrvatsko-nizozemsko razvojno partnerstvo za ruralni razvoj, ostvaren uz potporu Heineken Hrvatska. Na poticaj Renea Pronka iz tvrtke Pronk Services, fotografa i zaljubljenika u ozaljski kraj kamo se i doselio s obitelji, osmišljen je projekt kojim su označene tri pješačke staze – Vivodina, Lović Prekriški, Vrhovac.

Na 28 km dugačkim stazama postavljena je signalizacija i pripremljeni promotivni materijali te je postavljeno pet info-ploča na četiri jezika hrvatskom, engleskom, njemačkom i nizozemskom s važnijim turističkim informacijama o obližnjim vinarima i OPG-ima. Projekt opisuju važnim ulaganjem u turističku infrastrukturu i pokretanje novih turističkih sadržaja. Dakako da će na otvorenje, uz druge, doći i veleposlanica Kraljevine Nizozemske u RH Ellen Berends i s razlogom ponosna gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić, koja računa na podršku, da k njima dođete kao gosti, a odete kao prijatelji.

Objavljeno 8. travnja 2016.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

Gospodarov fruštik – jutarnja raskoš na stolu Žganjerovih

http://oblizeki.com/njezino-velicanstvo-janjetina-iz-kuhinje-restorana-zganjer-u-cak-osam-slijedova-17833

Ozaljski rezanci s gljivama postali su standard

http://oblizeki.com/ozaljske-boje-uz-izvorna-ozaljska-jela-17793

http://oblizeki.com/100-najboljih-hrvatskih-restorana-prvih-20-godina-17707

http://oblizeki.com/gastronauti-u-zagorskoj-jesenskoj-bajci-15967

ttp://oblizeki.com/zagorski-chef-2015-marko-futivic%CC%81-do-pobjede-glavnim-jelom-jaje-na-kokos-i-desertom-tko-je-smjestio-vjeverici-15916

http://oblizeki.com/bluesunhotel-kaj-i-zagorski-chef-chef-marko-futivic%CC%81-stopama-chefa-tomislava-kozica-15950

http://oblizeki.com/krk-grad-i-otok-obecavajucih-okusa-12730

http://oblizeki.com/losinj-zanimljiv-za-duge-setnje-i-za-obicne-i-za-gastronomske-14871

http://oblizeki.com/pag-s-okusom-sira-i-vina-ribe-i-maslinova-ulja-janjetine-i-baskotina-3722

http://oblizeki.com/i-krcki-prsut-i-kucu-krckoga-prsuta-%E2%80%93-srdacno-preporucujem-11701

http://oblizeki.com/krcke-surlice-12735

http://oblizeki.com/hobotnica-u-krckom-torkulu-mastovita-delikatesa-vrijedna-kusanja-12733

http://oblizeki.com/nono-%E2%80%93-konoba-i-uljara-s-fantasticnim-palacinkama-sa-skutom-i-smokvenjakom-12742

http://oblizeki.com/vrbnicka-zlahtina-uz-surlice-sa-zgvacetom-i-ine-krcke-%C2%ABgracije-bozje%C2%BB-12738

http://oblizeki.com/pierce-brosnan-ili-007-stiti-zagrebacki-dzem-krcke-surlice-orahnjacu-cokoladu-s-rogacem-i-samoborsku-salamu-3989

http://oblizeki.com/pag-s-okusom-sira-i-vina-ribe-i-maslinova-ulja-janjetine-i-baskotina-3722

http://oblizeki.com/prekmurska-medimurska-bregovska-gibanica-pita-kralus-cak-i-nepecena-11563

http://oblizeki.com/srijemus-ili-divlji-medvjedi-luk-cudesan-je-pripitomljen-u-siru-2112

http://oblizeki.com/paski-baskotin-proslavljen-iz-samostana-casnih-sestara-benediktinki-4563

http://oblizeki.com/paska-janjetina-na-razanj-i-ispod-peke-pa-sve-do-hercegovackoga-japreka-3794

http://oblizeki.com/egzoticni-okusi-indije-kine-tajlanda-meksika%E2%80%A6-u-autokampu-simuni-3902

http://oblizeki.com/vina-belje-%E2%80%93-nova-mlada-i-odlezana-vina-iz-staroga-podruma-7469

http://oblizeki.com/miomirisi-i-okusi-losinjski-14875

http://oblizeki.com/na-losinju-kuha-i-rimski-atlericar-apoksiomen-14882

http://oblizeki.com/u-velome-losinju-obvezno-dodite-u-konobu-ribarska-koliba-2775

http://oblizeki.com/zamamni-losinjski-specijaliteti-od-autohtone-creske-ovce-2806

http://oblizeki.com/svecanost-zacinskoga-bilja-kao-subotnji-izlet-u-krapinske-toplice-9853

http://oblizeki.com/svecanost-zacinskoga-bilja-zavrsila-s-raskosi-zacinskim-biljem-na-stolu-9924

http://oblizeki.com/kao-limun-zuto-i-mirisno-ljeto-2011-i-veljacka-zima-2012-4991

http://oblizeki.com/limun-u-salici-caja-i-casi-limoncella-vrcu-limunade-i-boci-piva-5023

http://oblizeki.com/sok-od-dumbira-na-zagorskim-bregima-10015

http://oblizeki.com/kolacici-u-koje-je-umijeseno-cijelo-polje-zacinskoga-bilja-10040

http://oblizeki.com/krk-grad-i-otok-obecavajucih-okusa-12730

http://oblizeki.com/srijemus-ili-divlji-medvjedi-luk-cudesan-je-pripitomljen-u-siru-2112

http://oblizeki.com/pag-s-okusom-sira-i-vina-ribe-i-maslinova-ulja-janjetine-i-baskotina-3722

http://www.gastronaut.hr/gastronaut.htm

http://oblizeki.com/talijanski-sladoled-na-krcki-nacin-jos-bolji-14768